Pratite nas

Vijesti

Hej, Jesenko, baš si šik

Objavljeno

na

Primijetili ste da dugo nisam spomenuo omiljenog lika mojih kolumni, bosansko-muslimanskog političara Martina Raguža. Ne bih ga ni sada spomenuo, jer u političkom smislu nema se tu što reći, ali u estetskom moram, ja sam ipak umjetnik, arhitekt i primijetim sve što je lijepo i ružno, bar bi trebalo tako biti.

I vidio sam ovaj plakat Martina Raguža u nekom kaputiću i hlačama u najljepšoj ulici u Mostaru, to je šetalište Nikole Šubića Zrinskog i estetski plakat je dobar nema govora. Ali me nevjerojatno podsjeća da je taj lik bio inspiracija za autora dječje pjesme Hej, Jesenko. Evo ja ću je izrecitirati, ako u tome ne prepoznate političkog Martina Raguža, ja ne znam koga

možete prepoznati.

 

Hej, Jesenko!
Baš si šik.
Od čega je taj tvoj lik?
Moja glava,
Tikva prava
Kukuruzna mi je kosa,
A krumpirić mjesto nosa.
Od čega je
Kaput tvoj?
Zgodan mu je kroj.
Satkala mi
Jesen žuta baš od lišća
Tri kaputa.
Reci još za kraj.
Od čega ti je šešir taj?
Od kukurozovine.
A sad odoh, čekaju me
Jesenske pustolovine.

Vidi kuma, vidi mu kaputa

Kao da je pisana za političara Martina Raguža. Ako se ostvari ovaj program građanske cjelovite Bosne i Hercegovine s većinskim narodom Bosancima muslimanima, ne bi me čudilo da Martin Raguž bude kao Tito na prvoj stranici čitanke uz ovu pjesmu. A to govorim zato što je to najljepša ulica u Mostaru, šetalište Nikola Šubiće Zrinskog. Problem je što on i sad misli da se to zove Lenjinovo šetalište kako su joj komunisti dali ime po najvećem zločincu Lenjinu, najvećem ubojici dvadesetog i svih stoljeća. Eto hvala Bogu, više se ne zove tako, samo što neki jugoslavenski promišljaju u svojim glavama. Mislim estetski je jako lijepo, kad se dva momčića, jedan iz Rame, jedan iz Stoca, slikaju u toj ulici, ali samo estetski, a sve drugo je „đeni zeve“. Ja sam rođeni Mostarac  i vrlo dobro znam onaj prijeratni multietnički Mostar i jako su mu dobro došli takvi tipovi. Korzo je u Mostaru išao od Ronda pa sve do Musale, i ja mislim kad bi se pojavili Martin Raguž i Ilija Cvitanović u onim kaputićima, da bi već do Gimnazije dobili toliko konusa od multietničkog Mostara za kojega se oni zalažu, da bi im na prsima piramida izrasla. Ovi koji ne znaju što je konus, to je ono kad skupe šaku, pa te pukne u prsa i onda ti kaže ovo ti je jedan za potres u Banjoj Luci, jedan za potres u Skoplju, itd. E da je živ pokojni Ekra Pašić, zvani Pero Nadoveza jer je jedan od rijetkih Mostaraca muslimana koji je navijao za Hajduk, dobro bi se na njima Ekra „odmarao“, a ne samo na njima.  Ali što ćeš.

I vidim na plakatu kažu Podvucimo crtu. Na što će podvući crtu. To me podsjeća na ovu crtu koju podvlači sudac na utakmici, a traje 30 sekundi. Da bi podvukao crtu, moraš biti relevantna politička stranka i sve drugo što uz to ide. Ovaj gospodin koji ima stranku s nacionalnim predznakom, čak mu i neka godina piše, valjda kad je bilo buđenje i organiziranje Hrvata. On priča o europskim tračnicama, a ne može ni izborni prag prijeći. Pa koji to vlakovi idu bez praga, osnova za svaku tračnicu su pragovi. Ali što ćeš, dečko se ufurao, ali neće još dugo. I ja znam u prijeratnom Mostaru jako bi teško dobio certifikat „pravog Mostarca“ i mislim da bi mu pjevali onu pjesmu „Vidi kuma, vidi mu kaputa, sve na kredit, muko moja ljuta“.

Nedjeljom u dva

Idemo dalje. Podvukli smo crtu što se tiče kvazihrvatskih političara. Idemo vidjeti što se događa u susjednom nam Republici Hrvatskoj. Ne volim to gledati, ali ovaj put sam malo skupio živaca da pogledam Nedjeljom u dva, jer to nije nedjeljom u 2, nego davljenje svega što je hrvatsko i katoličko od Jugoslavena Aleksandra Stankovića. Gošća mu je bila buduća predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Baš me zanimalo kako će se ona snaći, jer Stanković je izvanredan novinar i zna te pitati sve što nije bitno. Skoro 35 minuta on je postavljao pitanja kao da se Kolinda natječe za predsjednika Vlade Hrvatske, za sve ono za što ona nema ingerencije. Ovlasti predsjednika su jako ograničene. Ostalo pola emisije je više pitao o svjetonazoru, a svjetonazor je privatno mišljenje, bio ti predsjednik države ili ne znam tko. Ali sve u svemu, Kolinda se dobro hrvala i za mene je prvu emisiju položila za deset. Jer vidi se da je elokventna, brzo razmišlja i vidi se da je dugo živjela na tom uređenom Zapadu, pa ona je tajnica NATO saveza. I jednostavno hoće raditi sve po zakonu i normama koje važe na Zapadu. I ništa drugo i ne treba. Za početak čista desetka i dobrodošla, predsjednice Republike Hrvatske.

I umalo ne zaboravi pred kraj emisije Aleksandar Stanković se „raskrivio“ kao onaj bolesni tip iz filma Amarcord Federica Felinija kad se popeo na drvo i čitavu noć vikao „Hoću ženu“. Stanković neće ženu, nego moli i preklinje da mu Milanović dođe u emisiju kao gost, a jadan ne zna da bi mu to bila posljednja emisija, jer Zoran Milanović zna da komunistima brzo dolazi kraj. I što bi mogli raditi, nego zagrliti se i pjevati onu staru partizansku pjesmu „Ej drugovi, je li vam žao, rastanak se primakao“.

Još je zanimljivije pratiti sukob između Ive Lučića i Ive Banca. Koliko sam mogao shvatiti, obojica rade već 20 godina i više za Amerikance i sad se svađaju, pošto znaju obojica da će HDZ dobiti izbore u Hrvatskoj i ovdje, tko više voli HDZ. I to je svađa tko će biti bolji s američkim veleposlanikom u Zagrebu i Sarajevu. Ako ćemo pošteno, Ivo Lučić je bio od početka u HDZ-u iako je američka opcija, Ivo Banac nije nikada bio i uvijek je kontrirao što se tiče nas Hrvata. Ali nije to važno, oni se bore tko će biti bolji sluga Amerikancima. Pošto ja spadam među one koji također vole Amerikance i znam da će biti onako kako oni kažu, neka se fino uhvate za ruke i djeluju u paru kao dvojac bez kormilara. Pa ima Amerika takvih ljudi koliko hoćeš u svakoj zemlji koji doduše za razliku od ove dvojice imaju puno kraći rok trajanja.

Škotska – bježite gaće, posra vas guza

Aktualan je protekli tjedan bio referendum u Škotskoj, to su one frke koje Englezi organiziraju, a svi drugi narodi svijeta moraju se praviti da su Englezi.  Englezi u Škotsku da smire stanje šalju ove Bobyje na konjima, a ovamo gdje još nisu bili referendumi i u Bosnu i u ostale države šalju svoje tenkove. Ja sam se probudio oko 4-5 sati, isto onako kada smo nekad zbog boksa i Casiusa Clayea, i probudio se samo da vidim jesam li pogodio rezultat, ja sam prognozirao 47 za, 53 protiv, pa eto malo sam pogriješio. Izučio sam tu englesku politiku, pa oni prije sve naprave na terenu, izborni zakon i sve, pa su onda rekli može referendum. Isto kao što to kod nas rade. Postave ti izborni zakon da ne možeš nikako dobiti izbore, i da ne možeš realizirati svoje političke ciljeve i mišljenje. Prema tom njihovom referendumskom zakonu, svi građani Commonwealtha i građani koji žive u Škotskoj imali su pravo glasa, a oni Škoti koji su rođeni u Škotskoj i žive u državama Commonwealtha i državama Europske unije nemaju pravo glasa. Da su pravi Škoti imali pravo glasa, referendum bi bio skoro 70 posto za odcjepljenje.

Bitno je da Škoti nakon 307 godina zagrljaja s engleskom kraljicom nisu izgubili identitet i da su se napokon probudili, bit će još referenduma, ta ima u Boga dana, pa i to nije problem, važno je da razmišljaju, a vrlo dobro znaju sve zemlje koje su bile kolonije Engleza, kad su se osamostalile, postale su još ovisnije o njima. Oni vode financijsku politiku svijeta i što ti znači sloboda, kad su svi centri moći u Engleza. Tako da im je ovo mudro, bolje još biti s Englezima. Jer teško je malom narodu biti sam, posebno ako su Englezi protiv. I možda je bolje pitati se što će biti u ostalim državama,  i kako vidim, ide referendum i u Kataloniji, i mislim da će on uspjeti. Dodik je u dogovoru s Putinom i radi na referendumu za odcjepljenje RS-a. Mene zanima što je s Federacijom koja je faktički postala muslimanski entitet, kome će se ona priključiti, hoće li se ona možda priključiti konfederaciji s Republikom Hrvatskom, o tome nitko ne razmišlja niti priča, a meni je to ključno pitanje. Ključno pitanje, čak je važnije od toga hoće li bit Herceg Bosna, bit će i ona, ako mislimo opstati. Jedino rješenje za te tri države je Hrvatska, HR Herceg Bosna i bošnjačke republike u nekom vidu trostupnjevite konfederacije, jer Srbi ni u jednom obliku neće ni s njima ni s nama Hrvatima. A druga alternativa koju je nagovijestio EU četnik Aleksandar Vučić, koji je najavio da će uskoro biti ukidanje roaminga za prostore bivše Jugoslavije, osim Hrvatske. Znači, druga je alternativa da ostanemo u pravoslavno-muslimanskoj asocijaciji, gdje bi mi Hrvati katolici bili kao crno prase. To je faktički sporazum Muhameda Tunje Filipovića i Adila Zulfikarpašića s Miloševićem iz 1992. godine, to je srpsko-muslimanska asocijacija, gdje bi Hrvati katolici ostali kao endemska vrsta. Jako je moguće, ali dok je Herceg Bosne, nezamislivo. I sad ću ponovno nastaviti citirati ovu dječju pjesmu koja je posvećena političaru Martinu Ragužu.

Reci još za kraj.
Od čega ti je šešir taj? (P.S. Vjerojatno je mislio na šešir Muhameda Tunje Filipovića.)
Od kukurozovine.
A sad odoh, čekaju me
Jesenske pustolovine.

Piše: Marin Topić/pogled.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Projekcija filma ‘A Plastic Ocean’ – U sklopu obilježavanja 28. obljetnice osnutka 4. GBR

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu programa obilježavanja

28 .OBLJETNICE OSNUTKA 4. GARDIJSKE BRIGADE

pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović

 Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade poziva vas na

Projekciju dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean)

u subotu 27. travnja 2019. u 20 sati,  Sjeverni toranj  Sveučilišne knjižnice u Splitu, Ruđera Boškovića 31

Organizatori projekcije su Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade i Udruga „La Révolution Albatros“ (Francuska), u suradnji sa Sveučilištem u Splitu. 

Uvodnu riječ održati će Ćiro Ugrin – predsjednik  Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i Ana Elizabeta Robb – predsjednica udruge ‘La Révolution Albatros’. Moderatorica ovog događanja je članica Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i znanstvena suradnica ‘La Révolution Albatros’,  dr.sc. Ljiljana Zmijanović.

O filmu Plastični ocean (A Plastic Ocean)

U ovom avanturističkom dokumentarcu, redatelj Craig Leeso udružio je snage s roniteljicom na dah Tanyom Streeter te međunarodnim timom znanstvenika i istraživača. Zajedno sa svima njima upustio se u četverogodišnje putovanje na dvadeset lokacija diljem svijeta, kako bi istražio krhko stanje naših oceana, razotkrio alarmantne istine o zagađenju plastikom i ukazao na razna rješenja koja se mogu odmah inicirati, s trenutnim učinkom. Film ‘Plastični ocean’ pomogao je i doprinio globalnoj raspravi, utjecao na legislativu, prouzročio industrijske inovacije, natjerao trgovce da ponovno promisle svoje poslovanje, a potrošače da donose inteligentnije odluke prilikom kupnje. Sniman u više od 60 zemalja i na četiri kontinenata, film je ovjenčan s brojnim nagradama na međunarodnim filmskim festivalima, uključujući Njemačku nagradu za filmove o okolišu, čiji je prethodni dobitnik bio Al Gore.

Craig Lesson nagrađivani je novinar, filmaš, televizijski voditelj i javni govornik. Osnivač je Leeson Media International i Ocean Vista Films, a uz to predsjedava Shot Hong Kong Film Festivalom. Također je i azijski dopisnik za Seven Network te međunarodni dopisnik za globalnu mrežu Al Jazeera English. Svoju je dokumentarističku filmsku karijeru započeo na National Geographic Channel.

Redatelj: Craig Leeson
Scenarist: Craig Leeson, Mindy Elliott
Glazba: Miriam Cutler
Glumci: David Attenborough, Sylvia Earle, Craig Leeson
Zemlja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, SAD
Godina: 2016.
Trajanje: 102′

Besplatnu projekciju filma omogućila je Ana Elizabeta Robb (vlasnica važeće licence),u suradnji s dr.sc.Ljiljane Zmijanović, a cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

U tjednu prije prikazivanja filma završena je velika ekološka akcija ronilačkog čišćenje glomaznog otpada podmorja Gradske luke Split,  u organizaciji Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade i Lučke uprave Split.

Ćiro Ugrin, Predsjednik Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade

Dr.sc.Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru

Objavljeno

na

Objavio

Sutkinja istrage Županijskoga suda u Rijeci Ksenija Zorc odlučila je u srijedu da šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru, a sutra će se odlučivati o produljenju 30-dnevnog pritvora koji istječe 26. travnja.

U pritvoru su bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, bivši članovi Uprave Marinko Brgić i Veljko Grbac, bivši predsjednik Uprave “3. maja” Maksimilijan Percan, bivši direktori Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić i  Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc,

Uhićeni su 26. ožujka, a 28. ožujka im je određeno 30-dnevno zadržavanje u istražnom zatvoru kako bi se spriječio utjecaj na svjedoke. Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Rijeci 18. travnja ukinulo je rješenje o pritvoru i vratilo na ponovno odlučivanje nakon žalbe odvjetnika okrivljenika kako bi se ponovno razmotrile odlučne činjenice – osnovana sumnja na počinjenje i razlozi za određivanje pritvora zbog utjecaja na svjedoke, kako je tada  objašnjeno na riječkome Županijskom sudu.

Uz njih šestoricu, osumnjičeno je još osam osoba te tvrtka Uljanik plovidba, i to za kažnjiva djela zloporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru u tvrtkama Uljanik i “3. maj” kojim je tim tvrtkama i državnom proračunu nanesena šteta od 1,2 milijarde kuna. Sumnja se da su kaznena djela počinjena na području Rijeke i Pule od siječnja 2010. do sredine listopada 2017. Osumnjičeni su još i bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Anton Brajković i bivši direktori Uljanik Shipmanagementa Darko Šorc, Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan, bivši direktori “3. maja” Zdravko Pliško i Domagoj Klarić te još dvije osobe čiji identitet ne navodi Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.

Za neke od njih Županijsko državno odvjetništvo nije ni tražilo zadržavanje u istražnom zatvoru, a neki su pušteni da se brane sa slobode nakon ispitivanja u PNUSKOK-u.

Zamjenik županijske državne odvjetnice u Rijeci Nenad Bogosavljev, nakon završenog ročišta, na pitanje novinara kad će početi ispitivati svjedoke, rekao je da će to učiniti nakon što rješenje o provođenju istrage postane pravomoćno. Na dodatno pitanje kad bi to moglo biti, rekao je da su trojica okrivljenika preko svojih branitelja podnijela žalbu na rješenje o provođenju istrage pa je predmet dostavljen sutkinji istrage na odlučivanje, a rok za odluku je osam dana.

 Nobilo: Današnja odluka besmislena i unaprijed napisana

Odvjetnik Anto Nobilo, branitelj Giannija Rossande, ocijenio je kako je “katastrofalno za suđenje u ovom postupku” to što je sutkinja istrage imala napisano rješenje o zadržavanju u istražnom zatvoru okrivljenika prije nego što je završilo današnje ročište, što su branitelji primijetili. “Bilo bi normalno i u skladu sa zakonom da su obje strane zauzele svoje stavove pa da sud potom presudi. Ona je imala unaprijed napisano rješenje i onda pustila strane i okrivljenike da iznose argumente”, rekao je.

“Ljude su strpali u zatvor i potom ni sud ni državno odvjetništvo nisu napravili ni jednu radnju u mjesec dana. Tijek postupka ovdje u Rijeci je nezabilježen u analima hrvatskog pravosuđa, nitko od nas odvjetnika to dosad nije vidio”, istaknuo je Nobilo.

Naveo je da se već sutra odlučuje o produljenju pritvora za sljedeća dva mjeseca, a danas je odlučeno o istražnom zatvoru u prvom mjesecu.

” Sad se žalimo, ovo je nepravomoćno rješenje, a sutra se donosi novo pa ovo prvo postaje besmisleno ako će se sutra, a vjerojatno hoće, donijeti novo rješenje o produljenju pritvora”, rekao je.

Upitao se nije li vrijeme da se zatraži izuzeće suda u Rijeci i rekao da će se o tome konzulitrari s kolegama odvjetnicima, braniteljima u ovom predmetu. Ustvrdio je da je očito prevelik utjecaj različitih čimbenika na sud u Rijeci da bi se moglo provesti pravedno suđenje. “Ti utjecaji su –  od politike do moguće nezadovoljnih ljudi čije obitelji rade u ‘3. maju’. Ovo nije slučajno, ne može biti pitanje nesposobnosti suda”, ocijenio je.

Na novinarsko pitanje o kojim je utjecajima iz politike riječ, Nobilo je odgovorio: “Nisam im držao svijeću, ali znam da kad su se odvijala ova spektakularna uhićenja, Vlada je donosila odluku da će prestati financirati brodogradilišta i do tada su se faktično stekli uvjeti za stečaj. Tada je politici sigurno odgovarao spektakl. Analiza spisa pokazuje da policija nije bila spremna za podizanje kaznene prijave pa su je skrpali kroz noć, a to je netko naručio.”

Budimir: Veliko razočaranje u prvosudni sustav – u ulogu suca istrage

Braniteljica Dragutina Pavletića Marija Budimir ocijenila je da je današnje ročište veliko razočaranje u pravosudni sustav i u ulogu koju bi sudac istrage trebao imati. Rješenje o određivanju istražnog zatvora bilo je pred sutkinjom dok su okrivljenici iznosili svoja očitovanja na prijedlog ŽDO u Rijeci o pritvoru, rekla je, dodajući da je sutkinja istrage otvorila to rješenje i pročitala odmah nakon što je zadnji okrivljenik iznio svoje očitovanje.

“Potreba izuzeća riječkog suda se nameće sama po sebi jer je do toga doveo sud svojim postupanjem. Od dana kad je donesena odluka o ukidanju rješenja o istražnom zatvoru do danas proteklo je deset dana bez ikakve odluke te je žalosno da netko može biti lišen slobode bez ikakve odluke suda”, rekla je.

Branitelj Silvana Kranjca Ivan Smokrović je rekao kako bi se, s obzirom na to da nije ispitan nijedan svjedok u mjesec dana, a sprečavanje utjecaja na svjedoke je razlog zadržavanja u istražnom zatvoru, tim tempom istražni zatvor mogao pretvoriti u izdržavanje kazne, a to bi bila povreda svih elementarnih prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari