Pratite nas

Nebuloze

Helez krivnju za reviziju želi prebaciti na HNS

Objavljeno

na

Mladen Begić je poručio Helezu i ilegalnim institucijama Federacije kako vrijednost hrvatskog branitelja nije naknada

Ministar za pitanja branitelja ZH županije Mladen Begić u intervjuu za Večernji list komentira nedavni posjet federalnog ministra Zukana Heleza ovoj županiji. Begić se osvrnuo na nove odluke Vlade FBiH na štetu branitelja HVO-a, kao i zloupotrebu branitelja u svrhe predizborne kampanje.

mladen_begic_2014_001

Večernji list: Prije nekoliko dana ZH županiju je posjetio federalni ministar branitelja Zukan Helez. Zbog čega se vi niste sastali s njim?

Ministar Helez nije bio u službenom posjetu Zapadnohercegovačkoj županiji, odnosno nama u resornom Ministarstvu, a ni na adresi Vlade ZHŽ-a nije stigla nikakav obavijest o njegovoj posjeti. Koliko sam ja upoznat, Helez je tom prilikom obilazio infrastrukturu SDP-a u ovoj županiji. Za njegov posjet sam saznao iz intervjua koji je ministar dao za lokalni Radio Grude.

Večernji list: Tom prilikom Helez se dotaknuo i braniteljske populacije u ovoj županiji, kao i revizije. Prema vašem mišljenju, je li ova revizija politički proces?

Revizija se i dalje odvija suprotno zakonu i očito je da se radi o političkom procesu uperenom protiv branitelja jer je očito da iza tog projekta stoji i nelegalna Vlada FBiH koja u potpunosti negira zaključke Parlamenta. Revizorski timovi su i dalje nelegalni, pečati u općinama zapadne Hercegovine su i dalje oduzeti, revizorskog tima za koordinaciju uopće nema i da ne nabrajamo svih 14 zaključaka od kojih nijedan nije proveden. Da bi apsurd bio veći, u obrazloženju zaključka broj 4, koji se odnosi na povrat pečata i uspostavu isplata u Zapadnohercegovačkoj županiji. ministar navodi da je ‘zaključak neprovodiv’. Kada je u pitanju nadležnost županija u postupku revizije, ona je precizno definirana zakonom i podzakonskim aktima i tu nema nikakvih nejasnoća. Članove revizorskih timova predlažu županijski ministri i udruge, a timove imenuje federalni ministar. Obveza ministra je da od predloženih kandidata sastavi timove i da izvan prijedloga županijskih ministara i braniteljskih udruga nitko ne može biti član tima. Može ministar ne prihvatiti nijedan dostavljeni prijedlog, ali to ne znači da može sam odabrati kandidate nego mora tražiti prijedlog novih kandidata.Mislim da je bespredmetno više voditi rasprave s Helezom o zakonitosti procesa jer je očito da je on odlučio provoditi svoje namjere, a ne zakone ove države. Mi se moramo koncentrirati na analizu tih nezakonitosti i vraćanje procesa u okvire zakona. Ja sam uvjeren da su posljedice katastrofalne i da je prouzročena ogromna materijalna šteta koju će morati sanirati sljedeća vlast.

Večernji list: Ministar Zukan Helez je prigodom boravka u Posušju izjavio da županijski ministri nemaju nikakvu nadležnost u reviziji i da vaše prijedloge za imenovanja revizorskih timova ne mora uvažiti.

Oni moraju shvatiti da vrijednost hrvatskog branitelja nije naknada. Pokušaji Heleza u Posušju su posljednji pokušaji bijednika da vlastitu mržnju prema hrvatskom branitelju i sve dosadašnje nezakonitosti pokuša opravdati prebacijanjem krivnje na same Hrvate kao posljedicu obračuna HDZ-a BiH i HNS-a sa svojim neistomišljenicima. Ja se pojedinačnim slučajevima ne želim baviti jer sam svjestan činjenice da će su poslije izbora sigurno stvoriti novi kapacitet koji će imati snage, znanja i odlučnosti da se pozabavi svim slučajevima koji su na nezakonit način ostali bez prava, ali i onima koji su na nezakonit način ostavljeni u pravu. Što se ove nelegalne vlasti tiče, ona je za mene prošlost, a za branitelje je bila noćna mora koja će na sreću završiti.

Večernji list: Odbor za branitelje HDZ-a BiH i Odbor za branitelje HNS-a su se oglasili povodom odluke Vlade FBiH o ukidanju nekih zapovjednih dužnosti koje je Federalni zavod MIO primjenjivao u postupku umirovljenja po uredbi. U čemu je problem?

Ovaj odbor najoštrije osuđuje nezakonitu odluku Vlade FBiH kojom se na najgrublji nezakonit način pokušava mijenjati povijest Domovinskog rata i negirati postojanje postrojbi HVO-a, tvrdeći da su u vremenu do 8. travnja 1992. godine postojale samo postrojbe HOS-a s pripadajućim zapovjedništvom, a da je HVO imao obezglavljenu vojsku bez zapovjedništva, ili da je njome do 8. travnja 1992. godine zapovijedalo zapovjedništvo HOS-a. Za mene, ali i za Odbor je u potpunosti neprihvatljiv i stav Federalnog ministarstva branitelja i Vlade Federacije BiH naveden u spornoj odluci u kojoj se tvrdi da su u razdoblju od 18. rujna 1991.godine do 8. travnja 1992. godine postojali samo regionalni, gradski i općinski stožeri HOS-a, a da su stožeri HVO nastali tek iza 8. travnja 1992. godine. Ovom odlukom po tko zna koji put Federalno ministarstvo branitelja i Vlada FBiH na sustavan i organiziran način urušavaju pravni poredak, vladavinu prava i na nezakonit način ukidaju stečena prava branitelja unoseći nemir, pravnu nesigurnost i potičući nacionalnu netrpeljivost.

Kako drukčije protumačiti činjenice navedene u tzv. izvješću Federalnog ministarstva za pitanja branitelja o tumačenju uredbe koja je također usvojena na sjednici Vlade FBiH, a u kojemu se navodi da je neformalna skupina u čijem sastavu su bili i članovi Luka Babić te Ferid Buljubašić, koji uopće nisu zaposlenici Ministarstva, na nekom sastanku zaključili da je izvršena zloupotreba u provedbi uredbi. Od nelegalne i neligitimne Vlade FBiH nismo ni očekivali drugo nego da procijeni kako je stav nelegalne skupine mjerodavniji od stava Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Europske unije u kojemu se navodi: ‘Ukazujemo da se u konkretnom slučaju ne radi o upravnim aktima, pa zbog toga resorno Ministarstvo ne može niti tražiti suglasnost za poništenje od Vlade Federacije, kako se nepravilno predlaže dostavljenim prijedlogom odluke.“

Večernji list: Kako komentirate Helezovu izjavu da u općini Tomislavgrad ima 370 ratnih vojnih invalida. A u Ljubuškom 1500?

Radi se o potpuno netočnoj informaciji. Naime, u općini Tomislavgrad je bilo 720 RVI, a u postupku revizije 350 ih je izvedeno iz prava. Kada je u pitanju općina Ljubuški, imamo 900 korisnika prava, a ne 1500, kako tvrdi federalni ministar.

Večernji list: Predsjednik FBiH Živko Budimir u priopćenju za javnost optužuje Zukana Heleza za kupovinu glasova u zapadnoj Hercegovini za predstojeće izbore. Kakvo je vaše mišljenje, hoće li se položaj branitelja zloupotrijebiti u predizborne svrhe?

Odbor za branitelje HDZ BiH, braniteljske udruge u kontinuitetu upozoravamo da je položaj branitelja sveden na najnižu razinu od rata do sada. Radi se o velikoj populaciji i svi će nastojati pridobiti njihove glasove. U posljednje vrijeme se o braniteljima priča negativno i jedini su u ovoj državi koji se revidiraju po tko zna koji put.

Mi smo svjesni da će se zbog glasova branitelja kao spasioci predstavljati i oni koji su ih kolektivno kažnjavali i kao branitelje i kao pripadnike naroda, ali i oni koji su na prošlim izborima izjavljivali da neće izdati pa se priklonili nelegalnoj vlasti i pokušali oboriti branitelje na koljena. Previše je godina borbe, patnje i ponosa da bi se branitelje moglo kupiti za mrvice.

Večernji list: Već ste ranije najavljivali tužbe protiv Heleza, što je s njima?

Pred nadležnim Županijskim tužiteljstvom u Sarajevu pokrenuti su deseci tužbi pojedinaca, županijskih ministara, braniteljskih udruga protiv resornog ministra Zukana Heleza zbog kršenja Zakona o kontroli zakonitosti i Ustava FBiH. Više od 3000 tužbi je dospjelo do Vrhovnog suda i gdje je sud u većini slučajeva presudio u korist branitelja.

VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Žalbeni sud u Beogradu odbio rehabilitirati Milana Nedića

Objavljeno

na

Objavio

Apelacijski sud u Beogradu pravomoćno je odbio rehabilitirati Milana Nedića, predsjednika vlade u Beogradu tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, objavljeno je u utorak na internetskoj stranici tog suda.

Prethodno je 11. srpnja 2018. godine odluku o rehabilitiranju Nedića odbio Viši sud u Beogradu, razmatrajući zahtjev da se utvrdi da je general Milan Nedić uhićen bez sudačke ili administrativne odluke, kao žrtva progona iz političkih i ideoloških razloga.

Podnositelji zahtjeva smatrali su ništavim rješenje Trećeg narodnog sreskog suda za grad Beograd od 31. siječnja 1946. godine o oduzimanju imovine generala Milana Nedića, te da su slijedom jednako tako ništave i sve pravne posljedice tog rješenja.

Nediću se pripisuje da je bio fasciniran njemačkim nacionalsocijalizmom, te da je htio urediti Srbiju po ugledu na Treći Reich i Hitlerovu Njemačku.

On je na početku Drugog svjetskog rata bio imenovan predsjednikom takozvane Vlade narodnog spasa, koja je, prema nekim povijesnim tumačenjima, bila “marionetska vlada” njemačke okupacijske vlasti.

Njezin je zadatak trebao biti da se lakše uguši ustanak u okupiranoj Srbiji.

Kao premijera srbijanske vlade u Drugom svjetskom ratu, Nedića se smatralo odgovornim za aktivnosti u vezi holokausta i nacističkog logora na Banjici, u kojem je ubijeno nekoliko tisuća komunista, antifašista, Židova i Roma.

Konačan broj žrtava nije poznat jer su dokazi bili sustavno uništavani, a prema dostupnim podacima kroz logor je prošlo najmanje 23.637 logoraša, dok su sačuvani podaci o ubojstvu 4.286 muškaraca, žena i djece.

Državna povjerenstvo za utvrđivanje zločina nacističkih okupatora i njihovih pomagača utvrdilo je da su nacisti u banjičkom logoru do travnja 1944. ubili 8.756 logoraša.

Uz oslobođenje Srbije u Drugom svjetskom ratu Nedić se povukao s Nijemcima u Austriju, pokušavajući organizirati otpor novim komunističkim vlastima.

Кraljevska vlada u izbjeglištvu u Londonu Nedića je još u prosincu 1941. razriješila čina generala i proglasila ga suradnikom okupatora, a saveznici su ga, poslije poraza Njemačke, izručili jugoslavenskim vlastima, objavio je u utorak Apelacijski sud u obrazloženju svog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za rehabilitiranjem Milana Nedića.

Milan Nedić nikada nije bio osuđen, niti je protiv njega podignuta optužnica, a navodno je u pritvoru počinio samoubojstvo, ali nikada nije objavljeno gdje je pokopan.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Hartmann: ‘Znam tko je donio otrov u Hašku sudnicu’?

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od najpoznatijih protagonistkinja Haškog tribunala i njegova dugogodišnja glasnogovornica, francuska književnica i novinarka Florence Hartmann dala je intervju za Express.hr

Kao ratna reporterka uglednog francuskog lista Le Monde pratila je ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije, osobito zbivanja u BiH zbog čega joj je često glava bila u torbi. Zbog svog velikog iskustva s terena Međunarodni kazneni sud u Haagu imenovao ju je glasnogovornicom. Na kraju je i sama završila na sudu zbog otkrivanja povjerljivih dokumenata u svojim knjigama koje je napisala na temu ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.

“Rijetko tko drugi je pisao o sudjelovanju Vojske Jugoslavije u ratu u BiH. Imala sam nekoliko članaka na tu temu, čak i jedan koji se ticao pogreba pilota kojega je NATO oborio iznad Bosne. Išla sam na pogreb kako bih dokazala da su pokopani piloti Vojske Jugoslavije.

Što je značilo da lete i direktno sudjeluju u ratu u Kninskoj krajini i u BiH. Dokazi su bili čvrsti i mogli su poslužiti čak i na sudu. Dobila sam odmah pritisak, rekao mi je jedan od francuskih oficira UN-a u Sarajevu kako trebam napustiti BiH jer sam u opasnosti. Milošević me je, naprimjer, nakon tog članka izbacio iz Srbije. Znala sam da je to osjetljivo pitanje i bilo mi je jasno da je to tako dok rat traje, zbog njihovih brojnih diplomatskih kalkulacija i zbog činjenice da nemamo iste nazore, ali mi je bilo nejasno da se to nastavlja reproducirati u potpuno drugim okolnostima”, rekla je Hartmann Expressu.

Rekla je i kako nije bilo u planu suda u Haagu da Tuđman bude procesuiran.

“Što se Tuđmana i Izatbegovića tiče, nikad nije bilo ni planirano da oni budu procesuirani. Javnost ima stavove o tome na osnovu izjava pojedinaca iz Suda. Međutim, mislim da čak postoji i službeni dokument o Izetbegoviću u kojemu se Sud izjasnio kako odbija tu inicijativu. Mislim da je to bilo prije nego što sam došla u Tribunal. Ali se sud izjasnio da je razmotrio slučaj, ali da nema osnova za optužnicu. I s Tuđmanom je bilo slično”, kazala je te dodala da bi s Gotovinom rado otišla na ručak.

Odlučila je progovoriti i o smrti Slobodana Praljka.

“Zna se da je to učinila ekipa koja je ušla da prisustvuje suđenju jer on nije mogao to u pritvoru posjedovati, što svakako baca sumnju na njegov advokatski tim, eventualno nekoga iz ambasade, uglavnom nekoga tko je imao pristupa Praljku prije ulaska u sudnicu”, zaključila je Hartmann svoj intervjuu Expressu, prenosi Direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari