Pratite nas

Naši u svijetu

Hercegovac došao u Norvešku ‘na blef’ i našao posao za 16 dana

Objavljeno

na

Došao sam u Bergen prije mjesec dana ‘na blef’. Ne potpuni, imao sam gdje spavati i jesti, ali nisam imao posao.

Kad sam stigao nisam znao ni riječ norveškog, osim ‘lordag’, subota, jer su me prijatelji zezali da ću jedva čekati taj dan – priča svoju priču Mateo Petric u Facebook grupi Idemo u Norvešku.

Odmah se bacio na traženje posla. Hodao je od vrata do vrata, najviše po hotelima, restoranima i kafićima. Ostavljao je životopise, a na internetu se javljao na svaki oglas koji mu se činio zanimljiv. Neki su mu se javili, neki ne, dobijao je odbijenice. U jednom trenutku se ponadao kad mu je neki Španjolac obećao posao u hotelu. ‘Mi stranci si moramo pomagati međusobno, dođi u utorak, imaš posao’, rekao mu je. Bio je petak. Sav ozaren, Mateo se u utorak uputio u hotel da bi naišao na ispriku da od posla – ništa.

norveška-hercegovac

No, kako kaže, nije svako zlo za zlo. Dobio je poziv da dođe na intervju u jednu tvrtku. I dobio je posao. Samo 16 dana nakon dolaska u zemlju. Počeo je raditi 10. studenog. Radi u tvrtki koja ga ‘iznajmljuje’ za razne poslove čišćenja i selidbe. Kaže da dosad nije digao ‘ništa teže od 5 kilograma’.

‘Dobrodošli u Norvešku’Mateo savjetuje pridošlice u Norvešku da se, umjesto u centralnu policijsku postaju, upute u neku od manjih postaja gdje se stvari puno brže rješavaju. On je to učinio i u policiji sve riješio u par minuta. Sa sobom, kaže, treba ponijeti ugovor s poslodavcem, putovnicu i dokaz da ste ostvarili primanja u Norveškoj. Dokaz će biti platna lista koju ćete dobiti za tjedan u kojem ste radili, bez obzira što vam plaća još nije isplaćena. ‘Dobrodošli u Norvešku’, poručila mu je ljubazna službenica.

Nakon policije, savjetuje Mateo, uputite se u Skatt, norvešku poreznu upravu, s papirom koji ste dobili u policiji, putovnicom, ugovorom s poslodavcem i ispunjenim obrascem kojeg nađete na internetu. I ondje je sve obavio za samo nekoliko minuta. Tzv. D broj, koji dobivaju stranci koji dolaze raditi u Norvešku na manje od šest mjeseci, Mateo će dobiti poštom za najviše 10 dana. Tada će u banci otvoriti račun i dobiti skatt karticu koju će odnijeti svom poslodavcu, kako bi ovaj mogao znati koliko poreza od plaće mu odbija.

Mi samo možemo poručiti Mateu – želimo ti svu sreću!

Bergen je grad na zapadnoj obali Norveške, na poluotoku Bergenshalvøyen. Administrativno je središte pokrajine Hordaland. Prema posljednjem popisu ima 275.400 stanovnika i drugi je najveći norveški grad. Bergen je međunarodna luka, ali i nacionalni centar visokog obrazovanja, turizma i financija. Lokalci govore prepoznatljivim ‘Bergensk’ dijalektom. Bergen je u Norveškoj poznat kao Grad sedam planina.
Povećao se broj Hrvata u Norveškoj

Procjenjuje se da u Kraljevini Norveškoj živi oko 2.000 Hrvata i njihovih potomaka.
Prema saznanjima Veleposlanstva Republike Hrvatske u Oslu došlo je do neznatnog povećanja broja Hrvata u Norveškoj, ali ono nije uzrokovano migracijom iz Hrvatske nego rađanjem treće generacije Hrvata u Norveškoj.

Status Hrvata u Norveškoj

Posebni zakoni o pravima i obvezama useljenika ne postoje, te se omogućuje stranim državljanima isti radno-pravni i socijalni tretman kao i za sve građane zemlje primateljice. Na snazi su određeni zakoni koji reguliraju useljenje, primitak u državljanstvo, stalni boravak, privremeni boravak i azil.

Norveško državljanstvo može se steći nakon boravka u zemlji u trajanju od najmanje sedam godina, uz sposobnost korištenja norveškog jezika.

Norveški Zakon o državljanstvu ne prihvaća dvojno državljanstvo.
Važno je također napomenuti da Republika Hrvatska s Norveškom primjenjuje međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju.

poskok.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ovdje je na zrnu Očenaša zakucalo srce Domovine…

Objavljeno

na

Objavio

Misli jedne mlade djevojke iz hrvatske dijaspore

 
Danas, kao i svake godine 18.11. prisjećamo se žrtve grada Vukovara. Svi mi  danas se sjetimo izraziti naše suosjećanje s patnjom onih koji tu bol nose i svaki drugi dan u godini i to već 26 godina.
 
No na današnji dan svi dišemo istim ponosom i domoljubljem. Svi zajedno osjećamo bol i tugu zbog naših dragih poginulih branitelja, ubijenih i progonjenih stanovnika Vukovara, kćeri i sinova, majki i očeva, baka i djedova, braće i sestara…
 
Srca nam se stežu pri govorima Siniše Glavaševića i svi se sjećamo tog strašnog zločina koji je počinjen nad hrvatskim narodom. Danas se sjećamo. A sutra? Doći će sutrašnji dan i opet će se zaborav koji nam se nameće ušuljati u svakodnevnicu. Pravda i istina opet će čekati godinu dana da je se prisjetimo. Pravit ćemo se da se ništa nije dogodilo.
 
Ne postoje naši dragi i hrabri branitelji, ne postoje žrtve, ne postoje nepronađena zaklana tijela!
 
Dogodio se samo papir i sporazum. A dogodile su se i kuće i slobode i radna mjesta onih koji su za te zločine trebali odgovarati.
 
Zaborav na Vukovar  zaborav je identiteta,  povijesti, branitelja i njihovih obitelji. Vrijeme je da svi uništeni i oskvrnjeni Domovinskim ratom dožive pravdu i utjehu prije nego im nada umine.
 Mi danas nismo svjesni koliko smo sretni što imamo svoju Domovinu. Što možemo slobodno i bez straha reći da smo Hrvati i da volimo naše i poštujemo tuđe.
 Neka današnji dan ostavi malo gorčine i težine da nas podsjeti i da nas bude dovoljno sram što tako bahato životarimo.
 
 Pitamo se ima li smisla, ima li nade.
 
 Ja znam da većina nas koji smo sudjelovali na susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru može posvjedočiti da ima smisla! Sve što su ljudi prošli i proživjeli u tom gradu i naši hrabri branitelji. Ima smisla! Jer mi smo ta Hrvatska za koju su se oni borili, za koju su dali život.
 
Kaže se: naša osveta bit će osmjeh naše djece.
 
Prisjetimo se sada te strašne godine 1991… Sjetimo se kolone stanovnika koji su tako hrabro ostali do kraja u svom gradu. Sjetimo se njihovih suza, njihove patnje i boli.
 
I sada se sjetimo mladeži koja je 30. travnja 2017 sa memorijalnog groblja pješačila u koloni do dvorca Eltz gdje se održalo euharistijsko misno slavlje. To je bila kolona nasmijane, vesele mladeži puna nade i vjere. Cijelim se putem pjevalo, molilo i slavilo Krista! Bio je to susret sa živim Isusom, tajnom Njegove ljubavi i žrtve za nas. Ta mladež je nada Hrvatske koju su sanjali svi koji su iz ljubavi prema domovini žrtvovali svoje živote, da bi mi danas mogli uživati u slobodi.
 
Nama je jasno, da nismo bili u običnom gradu nego u gradu žrtve, u gradu heroja! I zato budimo i mi turbo vod i gradimo tu našu voljenu domovinu.
 
Volimo tu našu grudu! Kopati ćemo po njoj, hraniti se njome i blagoslivljati ju!
 
Krist je naša nada i mi smo vjera živa! Isuse povedi me svojim putem, vrati me mojem domu. Za Hrvatskom mi srce žudi. Evo me Gospodine, mene pošalji.
 
Zapamtite Vukovar! Danas, sutra, zauvijek.
 
 
Magdalena Ivošević
studentica
Frankfurt am Main, 18.11.2017.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Projekt Korijeni – u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017. u 17,00 sati, povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godineu Osnovnoj školi Dragutin Tadijanović u Vukovaru održati će se videokonferencija u okviru pilot projekta suradnje osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago (Projekt  Korijeni).

Videokonferencija će trajati ukupno 45 minuta te je osim javljanja učenika, učitelja i ravnatelja škole predviđeno i obraćanje državnog tajnika Zvonka Milasa.

Održavanje videokonferencije upravo tog dana naglašava zajedništvo hrvatskog naroda, posebice Hrvata iz BiH i iseljeništva, u Domovinskom ratu, ali i u budućnosti, kroz najmlađe generacije.

Cilj projekta Korijeni, pokrenutog u rujnu 2017., kojeg organizira Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, jačanje je povezanosti i suradnje škola koje pohađaju Hrvati izvan RH sa školama u RH kroz:

  • međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz RH, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u RH i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama,
  • podršku jačanju hrvatskog identiteta u BiH i iseljeništvu osnaživanjem veza s Hrvatskom kroz njegovanje hrvatskog identiteta, povijesti, tradicije, kulture na razini primjerenoj dječjoj dobi (s napomenom da se u BiH posljednjih godina intenzivno provodi bratimljenje s turskim školama),
  • pružanje kontinuirane podrške iz RH hrvatskim školama u inozemstvu u kojima volonteri (u pravilu bez potrebnih pedagoških kompetencija) podučavaju djecu hrvatski jezik i kojima će konačno biti pružena institucionalna podrška (Ministarstvo znanosti i obrazovanje sljedeće školske godine planira slanje učitelja u SAD, Kanadu i Australiju),
  • stvaranje platforme za kasnija formalna (na razini udruga/institucija) i neformalna (pojedinci) obrazovna, znanstvena, gospodarska umrežavanja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari