Pratite nas

Hrvatska

Hercegovačke planine uskoro nacionalni park

Objavljeno

na

Stručnjaci smatraju kako su hercegovačke planine Čvrsnica, Čabulja, Vran i Prenj jedan od najljepših krajolika Europe, zbog čega se ovo područje uskoro planira proglasiti i nacionalnim parkom.

Nakon sat vremena vožnje iz Posušja, asfaltnim putem, i 5-6 minuta makadamskim bili smo okruženi očaravajućom ljepotom prirode. Na sredini Dugog polja u Blidinjskom jezeru ogledale su se vrleti planina Čvrsnice i Vrana.

Ovo područje bogate flore, poznato po endemskoj vrsti bora Munika, obitavalište je i brojnih životinjskih vrsta: jelena, srna, divokoza, vukova i divljih svinja. Tu je i nekoliko nekropola stećaka. Primjećujemo putokaze, oznake zanimljivih lokacija, korpe za smeće, nastrešnice za odmor. Antu Bagarića je supruga prije 11 godina nagovorila da se iz Zagreba presele na Blidinje, gdje su izgradili motel.

Iz Zagreba preselili na Blidinje

„Supruga se počela baviti i ljekovitim biljem, zato što ga ovdje ima kao u riznici. Ja trenutno pokušavam da se bavim ljetnim turizmom. Konkretno je riječ o biciklizmu, a ideja se rodila prije nepunih godinu dana kada sam pročitao da je vodeći svjetski časopis National Geographic proglasio Bosnu i Hercegovinu za najpoželjniju lokaciju za brdski biciklizam“, kaže Ante.

U mjestu Risovac nalaze se skijaške staze na obroncima Čvrsnice, planine koju nazivaju krovom Hercegovine. Leo Šimić, ljeti vozi bicikl, a zimi djecu uči skijati. „Ovo je vikend skijalište, s ogromnim turističkim potencijalom. Ova sezona iza nas je bila fantastična, bilo je tri i pol mjeseca skijanja, onaj period praznika je bio krcat, bilo je i posla i dosta polaznika, i ostatak sezone je bio jako dobar, kaže ovaj Gruđanin.

Stotine vikendica

Čvrsnica, Vran i Čabulja, prije rata, u bivšoj državi su bili lovište, bez posebne zaštite države za, uglavnom komunističke funkcionere. Pred kraj rata 1995. ovo područje proglašeno je parkom prirode. Prvih pet godina Park, čiji su osnivači tri hercegovačke županije, imao je 20 rendžera koji su čuvali i hranili životinje i ribe.

S izgradnjom skijališta, Blidinje, međutim, postaje privlačno za hercegovačku političku i poslovnu elitu. Počela je masovna i bespravna gradnja vikendica, motela, ali i krivolov. Nedavno imenovani upravitelj Parka Zdravko Kutle kaže kako je biljni svijet na razini onog u drugim parkovima, što se ne može reći i za životinjske vrste. „Tu je učinio dosta i rat, naoružanje, razne duge cijevi, popuštanje unutar strukture parka u disciplini, tako da tu stanje nije bajno. To je sigurno spalo na 30 posto onog što smo imali u prvih 5 godina od osnivanja parka“, kaže aktualni upravitelj „Blidinja“.

Prostorni plan, pa nacionalni park

I dok su Čvrsnica, Čabulja i Vran bili pod kakvom takvom zaštitom, planina Prenj sa izletištem Rujišta, na lijevoj obali Neretve, bila je bez ikakve zaštite. Sve četiri planine sada se planira proglasiti nacionalnim parkom, kaže pomoćnik federalne ministrice turizma i zaštite okoliša Muhamed Cero.

„Zakon je bio u pripremi, ali smo, međutim dogovorili sa federalnim ministarstvom prostornog uređenja, dok se ne uradi prostorni plan Federacije, da se ne ide u proglašavanje nacionalnog parka“, kaže Cero.0,,16867924_401,00

Proglašenjem četiriju hercegovačkih planina nacionalnim parkom osigurao bi se režim zaštite bogate flore i faune ovog područja, ali i njegova bolja turistička promocija i valorizacija i pristup europskim i međunarodnim fondovima .

Pod zaštitu UNESCO-a

„Ide se prema Nacionalnom parku zbog Nature 2000 i svega drugog što Europa propisuje, što znači da bi uz Unu i mi bili nacionalni park. Elementi za to su i nekropole stećaka, zbog kojih mi već s drugim državama bivše Jugoslavije ulazimo pod zaštitu UNESCO-a, ali po još jednom osnovu, to su Dinaridi, koje je potrebno zaštiti, a to bi bilo sve moguće kroz Nacionalni park i sve ono što on nudi i što mu se nudi“, objašnja nam razloge za proglašenje hercegovačkog planinskog masiva nacionalnim parkom, upravitelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle. On kaže kako Blidinje već ima infrastrukturu za razvoj turizma.

Od oko 800 vikendica na Blidinju, čak njih 600 imaju vrhunski komfor, i mogu ugostiti veliki broj turista. Tu su i četiri motela i jedan hostel. Većinu tih objekata se planira legalizirati, no općine se ne slažu oko visine naknade.

„Politički projekat“

Dražen Pažin, predsjednik „Hrvatskog planinarskog društva Prenj 1933.“, kaže kako je proglašenje Čvrsnice, Čabulje i Vrana, zajedno s Prenjom nacionalnim parkom „dobra stvar“. „Ja mislim da je to u načelu jedna dobra stvar ukoliko bi se tu ispravno postupilo po pravilima nacionalnih parkova kakva postoje primjerice u Hrvatskoj“, veli ovaj planinar.

Proglašenje nacionalnim parkom četiriju hercegovačkih planina bezrezervno, međutim, podržava njegov kolega Nedim Efica iz „Planinarskog smučarskog društva Prenj“.

„To sa Blidinjem izgleda ne ide baš najbolje. Evo ni ovo s Rujištem nije uspjelo. Ali, ukoliko taj cijeli kompleks bude proglašen nacionalnim parkom onda će to sigurno imati kvalitetne posljedice i na zaštitu tog područja koje je u nekim segmentima ugroženo, a imat će sigurno veliki utjecaj na razvoj turizma“, uvjeren je Efica.

Hercegovačka planinarska društva nedavno su uspostavila hercegovačku visoko gorsku planinarsku transverzalu, koja uz spomenute četiri planine obuhvaća još i planine Velež i Crvanj. Kažu kako je to povezivanje planinara i planina dobra uvertira za proglašenje nacionalnog parka.

Milan Šutalo/dw.de

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Održano natjecanje Viribus Unitis u vojarni “Tuškanac” (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Natjecanje pripadnica i pripadnika Oružanih snaga RH (OS RH) i Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u crossfitu pod nazivom “Izazov tjelesne spremnosti – “Viribus unitis”, održano je u petak, 15. prosinca 2017. godine, u sportskoj dvorani vojarne “Tuškanac” u Zagrebu, priopćio je MORH

Prestižno natjecanje Viribus unitis, na latinskom “zajedničkim snagama” održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i vrhovne zapovjednice OS RH.

Na ovogodišnje treće natjecanje prijavilo se ukupno 76 pripadnica i pripadnika OS RH i MUP RH svih dobnih skupina.

Prvo mjesto u ženskoj kategoriji od 18 do 30 godina osvojila je kadetkinja Lucija Safundžić, pripadnica Kadetske bojne, u kategoriji od 30 do 40 godina poručnica Ana Marija Kovačić, pripadnica Počasno zaštitne bojne, a u kategoriji od 45 godina na više časnička namjesnica Darinka Kotarski, također pripadnica Počasno zaštitne bojne.

U muškoj kategoriji od 18 do 30 godina, prvo je mjesto pripalo vojniku Martinu Rončeviću, pripadniku Gardijske mehanizirane brigade, u kategoriji od 30 do 40 godina pobijedio je vojnik Hrvoje Kardum, pripadnik Gardijske mehanizirane brigade, a u kategoriji od 45 godina na više stožerni narednik Dalibor Delić, pripadnik Počasno zaštitne bojne.

U ekipnom natjecanju prvo je mjesto osvojila Počasno zaštitna bojna, drugo mjesto Gardijska mehanizirana brigada, a treće je pripalo Kadetskoj bojni.

Cilj natjecanja je promicanje zdravog načina života, podizanje borbene spremnosti, bavljenja sportskim aktivnostima, poticanje zdravog natjecateljskog duha i razvijanje osobina kao što su upornost, dosljednost, izdržljivost, motiviranost i posvećenost cilju.

Natjecanje je posvećeno sjećanju na časničkog namjesnika Antu Malića, poginulog pripadnika 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Ante Malić bio je veliki poznavatelj i štovatelj borilačkih vještina, trenirao je boks, karate i jujutsu gdje je bio nositelj crnog pojasa. Vježbe snage, brzine, izdržljivosti i eksplozivnosti neumorno je trenirao, promovirao i uvodio u Oružane snage RH.

Ante Malić je izgubio život 26. lipnja 1995. u 22. godini života tijekom operacije “Skok-2”.

Foto: OSRH

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari