Pratite nas

Gospodarstvo

Hercegovački duhan niče iz pepela, može li izrasti u profitabilnu kulturu?

Objavljeno

na

Jedna od glavnih tema u Hercegovini je uzgoj i otkup smilja.

Mnogi su uvjereni u to da bi smilje, od kojeg se dobiva na svjetskom tržištu traženo i cijenjeno eterično ulje, moglo postati novo hercegovačko “žuto zlato” i da bi moglo naslijediti duhan.

No, duhan je u Hercegovini žilava biljka, ima tu duboke korijene, ne da se baš tako. Duhan u Hercegovini niče iz pepela, ali može li izrasti u profitabilnu kulturu? Posljednjih se godina sve više Hercegovaca vraća proizvodnji duhana, piše Večernji list BiH.

‘Hercegovačko zlato’

Prošle sam godine posadio oko četiri tisuće strukova duhana, sorte virdžinije, i prirodnim sušenjem dobio oko pola tone lista. Oranje parcele koštalo me 100 KM, frezanje 50 KM, za sadnice iz Posavine dao sam 250 KM, za umjetno gnojivo 100 KM.


Imao sam troškova oko 500 KM, a na “slobodnom tržištu” cijena “hercegovačkog zlata” kreće se oko 13 KM za kilogram. Vjerujem da će cijena rasti povećanjem cijena cigareta. Ja ću dio duhana razmijeniti za neke druge proizvode po načelu robne razmjene i to ne smatram švercom.

I vino i rakija su visokotarifne robe i nitko prodaju alkohola u “kućnoj radinosti” ne smatra švercom. Policija “ganja” one koji nelegalno prodaju duhan u tonama.

Ono bi najbolje bilo kad bi država jamčila otkup po nekoj pristojnoj cijeni.

Mnogi u Hercegovini okrenuli bi se proizvodnji duhana i lijepo zarađivali, a država bi profitirala na posredan način – kaže Širokobriježanin koji se počeo baviti uzgojem duhana kao dodatnom djelatnošću.

Njegov susjed reče:

Eh, kad bi država kilo “hercegovačkog zlata” otkupljivala po cijeni u visini barem deset posto od trošarina na kilogram duhana!

Kako još nema otkupnih stanica, hercegovački proizvođači duhana snalaze se kako znaju i umiju. Dugo je duhan Hercegovcima bio “žuto zlato”, a onda je njegov sjaj potamnio.

Stariji se sjećaju nekadašnjih “vaga”, otkupa duhana u hercegovačkim otkupim stanicama. Proizvođači duhana na tim “vagama” često su slabo prolazili, trud bi znao biti uzaludan pa su mnogi u Hercegovini preživljavali nelegalnom prodajom izrezanog duhana, takozvane škije.

Duhan je spadao pod državni monopol i kao visokotarifna roba nije se smio prodavati na slobodnom tržištu. Mnogi su riskirajući progon od žandara, milicije i sudova s ruksacima izrezanog duhana na leđima danima putovali do Bosne i Slavonije gdje bi ga nelegalno prodavali.

Tegobna povijest duhana u Hercegovini ponavlja se na tragikomičan način. Hercegovini je duhan stoljećima značio spas jer na sušnim, kraškim hercegovačkim područjima uzgoj duhana dugo je bio jedina i jedva profitabilna poljoprivredna kultura.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari