Pratite nas

Naši u svijetu

Hercegovački Einstein: Radio je borbene zrakoplove SAD-a, sustave Formule 1, dijelio tvrtku s L’Orealom

Objavljeno

na

Priča o najuspješnijim Hercegovcima svako malo iziđe u javnost, u izmijenjenom obliku.

Za Krešimira Mikulića rijetki su čuli. A taj elektrotehničar sudjelovao je u izradi legendarnog američkog B-1 bombardera, Black Hawk helikoptera, radio je helikopter za NATO, autokompanije Hondu i Toyotu, zatim na zrakoplovu američkog predsjednika… bio je suvlasnik tvrtke za zrakoplovni program zajedno s vlasnikom svjetski poznate tvrtke L’Oreal…

No krenimo redom, i to Krešimirovim redom koji počinje u Vučipolju, u općini Posušje, gdje su Krešini roditelji čuvali ovce od proljeća do jeseni. A njegovo podrijetlo je iz Gruda, iz mjesta Mamići.

Uspjeh i život vani

Krešo je rođen 13. rujna 1934. godine. – Vučipolje zvuči kao da tu vladaju vuci, a meni se čini da su me vukovi pratili od početka života do sada.

U Vučipolju smo imali kuću sagrađenu od kamena i slame i tu smo bili od proljeća do jeseni, nakon čega smo se vraćali u Mamiće, govori u velikoj ispovijesti za Večernji list “Hercegovački Einstein”, kojem nalikuje i izgledom, a i radom.

U njegovoj obitelji bilo je desetero djece, a kad je imao mjesec dana Krešu su “otpisali” iz života. – Pošto nije bilo mjesta na kolima, majka me je stavila u košaru sa sijenom i prekrila me krpom objesivši me ispod kola. Kad smo nakon sati i sati vožnje došli kući u Grude, zaboravili su na mene.

Majka se sjetila navečer i počela plakati jer je mislila da sam mrtav, ali evo preživio sam, kroz smijeh se prisjeća danas 83-godišnji Krešimir Mikulić. Život u tom vremenu nije bio nimalo jednostavan. Krešimir je bio najmlađi od braće, te je i on bio prisiljen, kao mnoga djeca u tom vremenu nositi odjeću koja bi braći dotrajala.

S osam godina krenuo je u školu u Cerov Docu, a u nju je pješačio tri kilometra, bos.

> Hercegovina – zašto bošnjački unitaristi žele izbrisati ime?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Njemačko-hrvatski gospodarski forum i Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Rheinhessen/Stefan Sämmer

U četvrtak, 20. veljače 2019. godine, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland je u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora / AHK…, Veleposlanstvom RH u Njemačkoj, Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj, Hrvatskim izvoznicima, Njemačko-hrvatskim društvom i Njemačko-hrvatskim autoklubom organizirao Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva.

Prijem se održao u prostorijama Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen u Mainzu pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Prijemu je prethodio Gospodarskom forumu na temu “Hrvatska u digitalnom dobu – mogućnosti i perspektive”.

Njemačko-hrvatski gospodarski forum organizirali su Industrijska i trgovinska komora za Rheinhessen, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora (AHK) te Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj (KWVD).

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja ekspanziju te je stoga zanimljiv partner za njemačka poduzeća i ulagače. To je postalo jasno na Potpore rastu čine osobna potrošnja i snažna dinamika ulaganja. Hrvatska jača i kao tržište javne nabave. K tome se pozornost sve više skreće na teme kao što su digitalizacija, industrija 4.0, startupovi i strukovna izobrazba te usavršavanje. Koje branše imaju izglede u budućnosti i nude dobre mogućnosti prodaje i ulaganja, o tome je razgovaralo preko 80 poduzetnika iz Porajnja-Falačke i Hrvatske.

Glavni direktor Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen, Günter Jertz, naglasio je da su trgovinski odnosi između porajnja-falačkih i hrvatskih poslovnih partnera tijekom godina ostali stabilni. Najnovije brojke za 2018. godinu ukazuju na uvoz iz Hrvatske u Porajnje-Falačku u vrijednosti od 46,4 milijuna EUR te izvoz prema Hrvatskoj u vrijednosti od 134,2 milijuna EUR. Jertz gleda u budućnost: „Prilika za proširenje bilateralnih poslova posebice se krije u branšama koje u Hrvatskoj imaju dobre perspektive rasta.“ Tako je na tržištu osobnih automobila nakon porasta od 17,2 posto u 2017. godini između siječnja i listopada 2018. godine još jednom zabilježen porast za 20,4 posto. Visoke stope rasta nedavno su zabilježile i branša plastike i kaučuka te farmaceutska industrija. S pozitivnim rastom se u idućih godina računa i u zdravstvenom gospodarstvu, IT tržištu i graditeljstvu. Dodatan poticaj za poduzeća iz Porajnja-Falačke da se aktiviraju na hrvatskom tržištu ili pojačaju svoj postojeći angažman prema Jertzu predstavlja program „Skills Experts“ njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i energetike. U partnerstvu s Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom zamišljena je izobrazba hrvatskih naučnika na licu mjesta prema njemačkom dualnom sustavu obrazovanja koji zatim postaju obučeni stručnjaci u svom području.

Prema navodima Svena Thorstena Potthoffa, direktora Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu (AHK), ne jenjava interes njemačkih poduzeća za Hrvatsku kao poslovnu lokaciju: „Njemačka je za Hrvatsku najvažniji partner za vanjsku trgovinu. Njemački izvoz u Hrvatsku iz godine u godinu ruši nove rekorde, ali i obrnuto: Njemačka se u međuvremenu razvila u drugo najvažnije prodajno tržište za Hrvatsku. Unatoč potrebnim reformama, primjerice u poreznom pravu, obrazovanju ili javnim uslugama, ipak postoje dobre prilike za njemačke ulagače. Hrvatska osim toga ima izraženu poduzetničku kulturu, brojne poduzetničke inicijative u fazi osnivanja te IT sektor koji je u posljednjih pet godina zabilježio iznimno snažan rast.“

Mario Šušak, direktor Hrvatskog gospodarskog saveza sa sjedištem u Frankfurtu na Majni smatra da su Hrvatskoj potrebne daljnje strukturne reforme za povećanje konkurentnosti kako bi uspješno prešla u novi model rasta gospodarstva kao što je, primjerice, ostvarivanje inozemnih direktnih ulaganja. Ipak, navodi i pozitivne primjere kao što su poduzeća iz hrvatske IT branše: „Globalizacija u gospodarskim odnosima i rastuća mobilnost čovjeka i poduzeća dovode do rastuće konkurencije gospodarskih regija. Brze promjene zahtijevaju stručnjake koji su u stanju razviti rješenja i proizvode koji će se moći koristiti u praksi. Ovaj industrijsko-politički i obrazovno-politički poziv na buđenje u digitalizaciji predstavlja novu priliku kako za Njemačku tako i za Hrvatsku. Zamah digitalizacije mijenja svijet rada do sada neviđenom brzinom. Upravo u tome leži izazov i prilika da poduzeća u Njemačkoj i Hrvatskoj profitiraju jedna od drugih.“

Nakon njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma sljedio hrvatsko-njemačkog gospodarstva

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.

Brojne goste pozdravio je predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza Mario Šušak, zatim glavni direktor Industrijske i trgovinske komore u Mainzu Günter Jertz i hrvatski veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, bilateralnim odnosima, stanju u Hrvatskoj, te perspektivi koju Hrvatima nude ove dvije zemlje. Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman složio se kako mladi Hrvati žele probati “nešto drugo i negdje drugdje”, te kako je to u redu jer svi smo mi dio europske obitelji.– Zašto ne bi probali, pa se vratili u Hrvatsku. Istaknuo je kako je kvaliteta života bolja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, a život je mirniji i sigurniji. Naglasio je kako Nijemci ponekad imaju bolje mišljenje o Hrvatima i Hrvatskoj nego mi sami.

Razgovor su vodili Viktor Piel (Hrvatsko-njemačko društvo), Heiko Müller (Green Logic d.o.o.), Sascha Fuzul ( Savezno ministarstvo ekonomije i energetike) i Franjo Pavić (Hrvatski svjetski kongres Njemačka).

Njemački poduzetnik Heiko Müller je rekao da je Hrvatska predivna zemlja, koja svojim mladim građanima nudi sve do onog trenutka kad oni odrastu i započinju samostalan život. U tom trenutku perspektiva postaje neizvjesna.

– Bio sam u Hrvatskoj, to je predivna zemlja nevjerojatnih ljudi, zemlja u kojoj naizgled izgleda sve idilično, no kad bolje upoznate situaciju, vidite da baš nikakve perspektive nema, kazao je Müller posebno ističući Slavoniju.

No, pojasnio je i kakva je situacija u Njemačkoj u odnosu na situaciju u Hrvatskoj.

– Standard je u Njemačkoj veći, cijena najma stana je veća, brojni mladi ljudi u Hrvatskoj imaju svoje obiteljske kuće i stanove. Kad dođu u Njemačku, najprije ih dočeka taj standard i visoke cijene. No, svi smo mi radoznali, treba probati, vidjeti, odvagnuti pa odučiti Njemačka ili Hrvatska, poručio je Müller Hrvatima.

Istaknuo je kako je za tu “neizvjesnu perspektivu” najviše odgovorna hrvatska politika i samo ona može mladima pružiti nadu i bolju budućnost.

– Na hrvatskoj politici je da to učini, ne na njemačkoj – rekao je Müller.

Po završetku službenog dijela programa, Hrvatski gospodarski savez dodijelio je nagradu “Most” Hrvoju Ursiću. Riječ je o medaljonu izrađenom od bračkog kamena koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima. Hrvoje Ursić je primio nagradu u ime tvrtke „Ekofarma Srnjak“ koja je potekla iz direktne njemačke investicije u stvaranju dugoročnog branda.

Na kraju službenog programa goste je zabavila hrvatska klapa iz Frankfurta s kojom su zapjevali i veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman, te Mario Šušak. Hranu za goste pripremili su vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz, za vina se pobrinio online-shop Crogusto a hrvatski kokteli su bili pripremljeni s „ TESLA Šljivo“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu otvorila Njemačko-hrvatski gospodarski forum

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica u Berlinu s hrvatskim veleposlanikom Gordanom Grlić Radman (desno) i Mariom Šuškom predsjednikom Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj (lijevo)/Foto: Fenix-magazin.de

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u utorak u Berlinu Njemačko-hrvatski gospodarski forum, a tom prilikom je još jednom njemačke poduzetnike pozvala na pojačane investicije u Hrvatsku.

„Gospodarski odnosi Njemačke i Hrvatske su dobri, no postoji mnogo prostora za njihovo poboljšanje. To se posebice odnosi na hrvatski izvoz na njemačko tržište“, rekla je hrvatska predsjednica otvarajući Njemačko-hrvatski gospodarski forum u organizaciji njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika te Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Osim povećanja izvoza, Grabar-Kitarović je istaknula i mogućnost povećanja direktnih njemačkih investicija za što, kako je rekla, Hrvatska u posljednje vrijeme pojačano stvara uvjete.

„Samo u ovoj godini mi ćemo ukinuti ili pojednostaviti nekoliko stotina administrativnih procedura i obveza što će poduzetnicima uštedjeti mnogo novca i omogućiti bolje poslovanje“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je naglasila kako su još ostale mnoge reforme posebice u području javne uprave i pravosuđa.

„Ja ohrabrujem i potičem svoju vladu da otkloni preostale prepreke kako bi se manjim i srednjim poduzetnicima pomoglo pri ostvarivanju svojih ideja i osnivanju poduzeća“, rekla je hrvatska predsjednica.

Predsjednik njemačke Udruge manjih i srednjih poduzetnika Mario Ohoven je ukazao na nedovoljnu zastupljenost njemačkog manjeg i srednjeg sektora u Hrvatskoj.

„Mi činimo 99 posto svih poduzeća u Njemačkoj, a u Hrvatskoj nas gotovo i nema. Tu se nešto mora promijeniti“, rekao je Ohoven i dodao kako se nada da će sudjelovanje hrvatske predsjednice u gospodarskim aktivnostima poput današnjeg foruma, doprinijeti povećanju svijesti o važnosti srednjeg i manjeg poduzetničkog sektora.

„Moja udruga će uvijek biti otvorena za hrvatske poduzetnike i pomoći će u stvaranju kontakata i pripremanju terena za poslovne projekte“, rekao je Ohoven.

Predsjednik HGK-a Luka Burilović ukazao je na potrebu produbljivanja gospodarskih odnosa, posebice u sektoru trgovine i prehrambene industrije.

„Mi moramo učiniti korake koji bi hrvatskoj prehrambenoj industriji, koja uživa ugled i u inozemstvu, omogućili distribuciju i u njemačkim lancima maloprodaje“, rekao je Burilović na početku foruma.

Jedna od glavnih tema Njemačko-hrvatskog gospodarskog foruma je i digitalizacija i mogućnosti koje tzv. „Industrija 4.0“ pruža manjim i srednjim poduzetnicima.

Hrvatska predsjednica boravak u Berlinu je nastavila susretom s parlamentarnom grupom Sjeverni Jadran i predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schaeubleom, a navečer bi se trebala susresti i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Njemačkoj.

(Hina)

 

Predsjednica: Moramo se mijenjati, moramo usvajati navike iz razvijenih država

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari