Pratite nas

BiH

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

Objavljeno

na

Zbog različitih trošarina na cigarete u pojedinim zemljama bivše države, sve se više obnavljaju stari duhanski putovi.

Razlika u cijeni kutije neke marke cigareta u dvije susjedne države zna iznositi četiri kune pa i više.

Govori se da se u pojedinim državama u okruženju svaka treća cigareta na tržištu našla nelegalno, na štetu državnih proračuna. Do pušača tajnim kanalima stižu izrezan duhan i cigarete iz „kućne radinosti“ po prihvatljivoj cijeni i za najsiromašnije. Policija i carinici na granicama love veće zvjerke, a poneki sitni švercer bude kolateralna žrtva, piše Večernji list

Postalo je nekako „in“ smotati cigaretu u „papirić“, jeftinije je, zabavnije, a mnogi vjeruju i – zdravije. Računa se da u EU svaki peti pušač sam savija cigaretu iz rezanog duhana na koji su, naravno, plaćene trošarine. Na crnom tržištu nađe se i duhana bez plaćenih trošarina, a najtraženiji je svakako onaj najbolji – hercegovački.

Kilogram lijepo izrezanog hercegovačkog duhana može se na crnom tržištu naći po cijeni od 20 do 40 konvertibilnih maraka (od 80 do 160 kuna). Duhan upakiran u „košuljice“ (kutije u kojima su se nalazile košulje) težine 30-ak dekagrama može se nabaviti po 50-ak kuna. Mogu se nabaviti i posebne naprave za  punjenje cigareta u „papiriće“ (prazni papirnati cilindri za cigarete) s filterima. Lijepo upakiran kvalitetan duhan tradicionalni je dar Hercegovaca prijateljima izvan Hercegovine.

Pojedini liječnici osobama koje se nikako ne mogu odreći duhanskog dima preporučuju hercegovačku „škiju“. „Zdravija“ je i kažu kako izaziva manju ovisnost. Podrijetlo riječi  „škija“ povezuje se s turskom riječi eškija, a znači i – hajduk! Dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, ističe kako je hercegovački ravnjak poluorijentalni tip duhana s vlastitom aromom te dobrim organoleptičnim i pušačkim osobinama.

Dodaje kako se jedini može pušiti bez miješanja s drugim duhanima. Među hercegovačke sorte duhana spadaju i šeginovac, tanče, VH 32, visoki hercegovac (burmaz) i svijetli hercegovac (SH 2).

Mnogi koji dođu u Hercegovinu pitaju kako bi nabavili „škiju“. Nađe se tu i tamo. Neke su se estradne, filmske i televizijske zvijezde javno pohvale kako su „motale“ i pušile izvorni hercegovački duhan. Kad se spomene riječ duhan, odmah se pomisli na Hercegovinu. Više je medija u posljednje vrijeme objavilo „ekskluzivu“ o hercegovačkom  duhanu – o tome kako je Josif Visarionovič Staljin (koji je uglavnom pušio lulu) najradije pušio duhan iz cigareta „Hercegovina flor“ (flor je naziv  za fino izrezani hercegovački duhan) moskovske tvornice „Java“.

Do ovog saznanja mediji su došli zahvaljujući ulomku romana „Šum vremena“ Juliana Barnesa. Hercegovci bi radije da je njihov flor, „škiju“ pušio, primjerice Winston Churchill. Kažu da je hercegovački duhan do Rusije stigao zahvaljujući  zarobljenicima iz Hercegovine pa se počeo uzgajati i na Kavkazu. Mediji naglašavaju kako cigarete  marke „Hercegovina flor“  puši i Sergej Lavrov, aktualni šef ruske diplomacije. Književnik Mirko Kovač pisao je o velikoj važnosti proizvodnje duhana u Hercegovini.

U Hercegovini više ne postoji nijedna stanica za otkup duhana, uzgaja se za osobne potrebe i prijatelje, a ponešto i za crno tržište. Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice, odredi „pristojna“ otkupna cijena koja bi jamčila koliku-toliku profitabilnost. Zadovoljni bi bili kad bi se kilogram prirodno oštavljene hercegovačke sorte duhana, ravnjaka, otkupljivao po cijeni barem deset posto trošarina na kilogram rezanog duhana, a ta trošarina iznosi oko 50 eura po kilogramu. Sve po zakonu, ne žele da se na vrijedne proizvođače hercegovačkog duhana gleda kao na krijumčare, švercere.

Odgovore na budućnost duhana u Hercegovini trebao bi dati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Duhan u BiH – jučer, danas i sutra“, koji će se u organizaciji Duhanskog instituta Mostar održati 2. i 3. listopada u Mostaru. Ovaj bi skup trebao dati odgovore na mogućnost revitalizacije i obnove proizvodnje hercegovačkog tipa duhana, mogućnost nadzora nad primarnom proizvodnjom, preradom, proizvodnje gotovih duhanskih proizvoda.

Uzgajivači duhana sudjelovali bi u ukupnom lancu vrijednosti i na kraju godine sudjelovali u dobiti. Dva Hercegovca, Željko Keko Mrvelj, podrijetlom iz Posušja,  i Širokobriježanin Markan Pinjuh, osnovali su u Zagrebu tvrtku „Duhanka“, koja u Udbini ima tvornicu za proizvodnju i prodaju rezanog duhana na hrvatskom tržištu pa i šire. Ta tvornica koristila je i hercegovački duhan pa se hercegovački uzgajivači duhana pitaju kako se još nitko od poduzetnih Hercegovaca nije „dosjetio“ i u Hercegovini pokrenuo nešto slično.

Tegobna je povijest duhana u Hercegovini gdje se uzgaja još od 17. stoljeća. Kristofor Kolumbo u svojim zapisima spominje Indijance koji puše smotuljke duhana. Prvi u Europi duhan je u 16. stoljeću uzgojio francuski liječnik na službi u Portugalu Jean Nicot po kojem je duhan dobio botaničko ime. Francuska je prva u Europi uvela monopol na duhan u drugoj polovici 17. stoljeća, a potom su to učinile brojne europske države.

Postoje zapisi koji govore o tome da je duhan u 17. stoljeću  stigao i u Hercegovinu, a ima i zapisa koji potvrđuju da su Hercegovci Dubrovčanima prodavali  u  tom, 17. stoljeću. Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“ navodi da se duhan na prostoru današnje BiH uzgaja od prve polovine 17. stoljeća i dodaje da je prometno opadanje levantske trgovine natjeralo Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.

Smatra se da je dolinom Neretve duhan unijet u Hercegovinu. Mandić naglašava i to da su na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina. Fra Ivan Franjo Jukić 1842. piše kako su osmanlijske vlasti poticale duhansku proizvodnju, a tek su 1871. godine uvele monopol na duhan. No, izbija hercegovački ustanak, a tri godine potom Berlinskim kongresom 1878. područja BiH padaju pod austrougarski protektorat i upravu. Austro-Ugarska 1880. uvodi svoj duhanski monopol.

Postoje zapisi o tome kako je svaka obitelj mogla otkupiti dio svoga duhana u količini ovisnoj od broja muških glava u obitelji starijih od 16 godina. Ubrzo se utemeljila samostalna Bosanskohercegovačka duhanska režija koja je u svom vlasništvu imala i svoju tvornicu duhana u – Berlinu! Austrougarski protektori nisu mogli spriječiti šverc hercegovačkim duhanom iako je znalo biti i pogibeljno. U godinama gladi u Hercegovini, 1916. i 1917. godine, kad je fra Didak Buntić odveo 17.000 gladne hercegovačke djece u Slavoniju, Srijem i Bačku, povećao se šverc duhanom.

Tada se za kilogram duhana moglo dobiti deset kilograma žita, što je značilo spas od smrti gladne djece u Hercegovini. Hercegovke su znale duhan skrivati u dijelove odjeće i švercale u Slavoniju.  Postoje svjedočenja o tome kako su se neke žene razboljele od upaljenog duhana, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Duhan je u obje Jugoslavije podlijegao monopolu, a tako je i u današnjoj BiH. Mnogi su Hercegovci preživljavali i školovali djecu zahvaljujući proizvodnji duhana. Otkupne cijene uglavnom su bile toliko niske da su jedva pokrivale troškove proizvodnje pa su se Hercegovci dovijali na razne načine da njihovo „žuto zlato“ potpuno ne potamni. Mnoštvo Hercegovaca pod okriljem noći s ruksacima („vrićama“, „žakama“) na ramenima pješice bi došli do Bosne, kako  bi pušačima prodali svoj izrezan duhan, „škiju“, te tako prehranjivali obitelj.

Žandari i financi u Kraljevini Jugoslaviji bili su više nego okrutni prema onima koji su pokušali prodati svoj uzgojeni duhan kako bi prehranili obitelji. No, tadašnji hercegovački šverceri duhanom znali bi se organizirati pa pružiti i oružani otpor svojim  progoniteljima. Hercegovački proizvođači duhana tada nisu imali ni pravo na otkup vlastitog duhana za pušenje, a cigarete tadašnjih tvornica bile su zbog velikih trošarina preskupe za siromašne Hercegovce. Sudovi su znali osuditi Hercegovca ako bi mu našli i praznu duhansku kutiju.

Mnogi bi zapaljenu cigaretu smotanu od vlastitog duhana znali čak i progutati ako bi „slučajno“ naišao žandar ili financ. Tadašnje vlasti brojnim su švercerima donosili sudske zabrane uzgoja duhana na više godina, kao o onima koji nisu predali zadužene količine, a te količine određivali su financi. Monopolska uprava u Beogradu nastojala je obezvrijediti hercegovački duhan i u prvi plan stavljati južnosrbijanski i makedonski.

Tako bi čitav godišnji trud hercegovačkih proizvođača duhana bio uzalud. Naoružani financi imali su ovlasti i ubiti hercegovačkog švercera pa se sve veći broj mladih iseljavao. Hercegovački duhanari znatno su bolje prolazili u vrijeme Banovine Hrvatske. I u komunističkoj Jugoslaviji mnogi Hercegovci zbog niskih otkupnih cijena  bili su primorani na ilegalnu prodaju kako bi nekako preživjeli. S vrećama  na leđima tajnim putovima pješačili bi do Bosne i prodavali duhan sa svojih vrtova siromašnim pušačima.

No, 70-ih godina prošloga stoljeća šverc duhanom sve se više „modernizira“, duhan se automobilima i vlakovima dostavlja do pušača u Bosni, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu pa sve do Austrije, Njemačke… Otkupne stanice u Hercegovini 60-ih, 70-ih i dijelom 80-ih godina prošlog stoljeća  znale su otkupljivati i po tisuću i više tona duhana, sve zajedno blizu deset milijuna kilograma. Cigarete u bivšoj državi imale su znatan postotak hercegovačkog duhana zbog odličnog izgaranja i arome.

No, zbog sve većeg uvoza lošijeg i jeftinijeg duhana potamnio je sjaj onog hercegovačkog, ostalo mu je samo crno tržište. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća uzgoj duhana u Hercegovini doživljava krah. Tranzicijske vlasti nisu reagirale na pravi način. Još je poneka otkupna stanica otkupljivala duhan, ali po mizernoj cijeni, uz višegodišnje čekanje naplate. Sad više nema nijedne otkupne stanice. I mostarska tvornica duhana s velikom tradicijom doživjela je krah.

No, kvaliteta hercegovačkog duhana neupitna je, potencijalni investitor treba ga kvalitetno brendirati i plasirati na europsko i svjetsko tržište. Tada bi i šverc duhana ostao samo kao folklor i zanimljiva priča s elementima političkog trilera i krimića. Mnogi su se današnji uglednici školovali zahvaljujući duhanu, i oni bi mogli dati svoj doprinos perspektivi hercegovačkog duhana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sramna odluka Sarajevske županije

Objavljeno

na

Objavio

U žurbi da izbace Stranku demokratske akcije iz Vlade Sarajevske županije, otpadnici iz ove stranke, te “građanske” stranke koje vjeruju da ih je upravo SDA na izborima masovno pokrala, zaboravile su jednu stvar – Hrvate, piše Večernji list BiH.

U novoj Vladi, koja bi trebala biti potvrđena rekordno brzo, i to 26. prosinca, predložen je samo jedan Hrvat, ali koji je, po tvrdnjama SDP-ovca Damira Nikšića, odustao od te kandidature. Sjednica se “simbolično” održava na drugi dan Božića, odnosno na Svetog Stjepana koji je također neradni dan.

Raspodjela plijena

Većina katolika su Hrvati u BiH. No, to za tvorce nove Vlade – građane i SDA otpadnike, i nije važno. Kako su službeno potvrdili, Našoj stranci je, prema ranijem dogovoru, pripala premijerska dužnost koju će obnašati Edin Forto.

Ovoj stranci će, uz to, pripasti i Ministarstvo komunalnog gospodarstva i infrastrukture gdje će dužnost ministra vršiti Srđan Mandić i Ministarstvo pravosuđa i uprave na čijem čelu će biti Lejla Brčić. Stranka bivšeg SDA-ova pulena Elmedina Konakovića Narod i pravda dobila je četiri ministarstva. Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, na čijem čelu će biti Zineta Bogunić, Ministarstvo gospodarstva u kojem će dužnost ministra obavljati Haris Bašić, dok je povjerenje za ministarsku poziciju u Ministarstvu unutarnjih poslova dobio Admir Katica. Amel Kovačević je ministar financija iz stranke Naroda i pravde.

SDP-u BiH su pripala tri ministarstva. Na čelu Ministarstva prostornog uređenja bit će Damir Filipović. SDP-ov Malik Garibija bit će na čelu Ministarstva rada i socijalne politike, dok će Adnan Šteta biti ministar prometa. Savez za bolju budućnost BiH (SBB) dobit će dva ministarstva – Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo za braniteljska pitanja.

U prvom će ministarsku dužnost obavljati poznati glumac Mirvad Kurić, dok će donedavni državni ministar prometa i veza Ismir Jusko biti na čelu resora branitelja. Istodobno Amela Sofić iz Demokratske fronte bit će nova ministrica zdravstva.

Kažimo i to da Nezavisna bh. lista nije pokazala previše zanimanja za dužnost u izvršnoj vlasti, tako da je jedina politička stranka iz “šestorke” koja u novoj Vladi SŽ-a neće imati ministarsku dužnost. U gradu, odnosno Sarajevskoj županiji, posljednju direktorsku poziciju na nekoj od dužnosti Hrvati su imali samo u pogrebnom društvu i to 2010. godine.

Nijedan vijećnik

U posljednjih 15 godina u Sarajevu nije bilo ni jednog jedinog općinskog vijećnika u svih pet općina Sarajevske županije ili zastupnika u Skupštini iz reda Hrvata. Brojne kritike zbog toga su im upućivali i ugledni dužnosnici upozoravajući kako se na ovaj način šalje vrlo ružna poruka sunarodnjacima, piše Večernji list BiH

Čak je i Senad Avdić, glavni urednik tjednika Slobodne Bosne, koji je sada internetski portal, uputio ozbiljne kritike na račun bošnjačke političke koalicije koja se predstavlja ljevicom, odnosno građanskim strankama.

Ismijavajući aktualni saziv Vlade, odnosno skupštinske većine, krajnje je neprincipijelnim ocijenio činjenicu o malom broju Hrvata i Srba čime i Deklaracija hrvatskoga Sabora o položaju Hrvata u BiH dobiva svoju punu potvrdu u glavnom gradu BiH.

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Komšić smijenio desetke diplomata Hrvata, povučena i veleposlanica u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u utorak je na izvanrednoj sjednici donijelo odluku o opozivu diplomatskih predstavnika te zemlje u više od dvadeset država diljem svijeta uključujući tu veleposlanicu u Hrvatskoj Renatu Paškalj.

U kratkom priopćenju dostavljenom medijima navedeno je kako se odluka odnosi na veleposlanike u 21 državi te u stalnim misijama pri UN u New Yorku, pri Vijeću Europe u Strasbourgu, OESS-a u Beču te na generalne konzule u Istanbulu, Milanu i Tel Avivu.

U svim ovim diplomatskim misijama su kadrovi koje su tijekom prethodne četiri godine postavili bivši hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i srpski član državnog vrha Mladen Ivanić.

Sadašnja veleposlanica BiH u Hrvatskoj Paškalj je prije imenovanja na tu dužnost bila predstojnica Čovićevog ureda i nije imala nikakvog diplomatskog iskustva.

Smjene svih srpskih diplomata ranije je najavio Milorad Dodik nakon što je u listopadu izabran za člana Predsjedništva BiH uz obrazloženje kako je riječ o kadrovima koji se nisu dovoljno konzultirali s vlastima Republike Srpske.

Komšić je pak najavio kako će preispitati rad hrvatskih diplomata koje je postavio Čović i na temelju te procjene odlučiti tko će od njih biti zamijenjen.

Predsjedništvo BiH ima isključive ovlasti imenovati veleposlanike i generalne konzule a nepisano je pravilo kako hrvatski, srpski i bošnjački članovi državnog vrha suvereno odlučuju o imenovanju diplomata iz reda naroda kojemu i sami pripadaju.

HDZ BiH je današnju odluku člana BiH Predsjedništva Komšića o smjeni svih hrvatskih veleposlanika ocijenio političkim revanšizmom i nastavkom pokušaja razvlašćivanja Hrvata od strane nelegitimnog hrvatskog člana državnog vrha.

Kako su priopćili iz HDZ-a BiH, novi saziv Predsjedništva BiH danas je donio Odluku o smjeni svih veleposlanika hrvatske nacionalnosti na prijedlog ‘nelegalnog i nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića’.

Ovaj potez Željka Komšića, koji je svojim izborom u Predsjedništvo BiH po treći puta, u potpunosti narušio i negirao političku volju Hrvata Bosne i Hercegovine, samo je odraz onoga što Hrvati BiH mogu očekivati od osobe koja je sredstvo i simbol procesa dekonstituiranja Hrvata.

Čin smjene veleposlanika izraz je političkog revanšizma i nepoznavanja osnova diplomatske prakse čime je ugled Bosne i Hercegovine u svijetu po tko zna koji put nepovratno narušen.

Diplomatska praksa ne poznaje istovremeno povlačenje skoro trećine od ukupnog broja diplomatsko konzularnih predstavnika jedne zemlje.

Želimo istaknuti kako se prethodni saziv Predsjedništva BiH, posebice hrvatski član, tijekom svoga mandata nije upuštao u političke kalkulacije i nediplomatsku praksu smjene “nepodobnih” diplomatsko konzularnih predstavnika BiH, znajući da takav politikantski pristup ugrožava kontinuitet diplomatske prakse i međunarodni ugled zemlje.

Neopravdanom smjenom cijenjenih i iznimno kvalitetnih diplomata šalje vrlo lošu poruku hrvatskom narodu i međunarodnoj zajednici, a sve na štetu ugleda naše domovine BiH u svijetu, te pokazuje svu svoju nedosljednost, licemjernost i nedoraslost poziciji koju je uzurpirao, priopćeno je iz Ureda za informiranje HDZ-a BiH.

 

Marijan Knezović: Predlažem da se u ‘državi’ BiH ukinu sve institucije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari