Pratite nas

BiH

Hercegovački ustanak (1875-1878)

Objavljeno

na

Pobuna protiv otomanske vlasti poznata pod nazivom Hercegovački ustanak, započela je 1875. u Dračevu kraj Čapljine pod vodstvom don Ivana Musića.

[ad id=”68099″]

Hercegovački ustanak jedan je od najvažnijih događaja u povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću.

Don_Ivan_Musić_6_Pobunu su potaknuli teški uvjeti života, ali i politički i nacionalni razlozi. Povijesnu težinu ustanku daje činjenica da je inicirao otpor u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Tako su se nakon Hrvata na ustanak digli i hercegovački Srbi, a borbe su brzo zahvatile i druge krajeve.

Turska je ustanike najprije pokušala smiriti preko mirovnih posrednika, no kada u tome nije uspjela pokušala je silom, u čemu je bila samo djelomično uspješna. Zapisi govore o velikom krvoproliću i strahotama koje su počinile obje strane što je prouzročilo izbjegavanje velikog broja ljudi u Dalmaciju i na zapad.

Ustanak, koji je prouzročio Veliku istočnu krizu, a kojom je pak pokrenuto rješavanje tzv. Istočnog pitanja, nametnuo je i pitanje rješavanja statusa Bosne i Hercegovine na Berlinskom kongresu. Prije toga ruski uspjesi u ratu protiv Turske, doveli su 1878. do sklapanja Sanstefanskog mira. Tim sporazumom Rusija je od Turske iznudila autonomiju za Bosnu i Hercegovinu, s tim da je dobar dio Hercegovine prepušten Crnoj Gori. Burne reakcije na Sanstefanski mir u onodobnoj Europi najbolje je iskoristila Austro-Ugarska diplomacija koja je uspjela nagovoriti europske države da prepuste prvenstvo rješavanja Istočnog pitanja radije njoj nego Rusiji. Uz veliku potporu njemačkog kancelara Bismarcka, Austro-Ugarska je za sebe tražila cijeli zapadni Balkan, a na Berlinskom kongresu usvojen je pomalo neočekivani engleski prijedlog da se Austro-Ugarskoj povjeri okupacija i pacifikacija cijele Bosne i Hercegovine.

U drugoj polovici 19 stoljeća Osmansko Carstvo je slabilo iznutra i gubilo teritorije u ratovima protiv Rusije, Austrije i Venecije. Područje Bosne i Hercegovine postalo je pogranična, nesigurna i najugroženija turska pokrajina. Iako se u ratu protiv Rusije i Austrije u 18. stoljeću uspjelo spasiti, a Napoleonski ratovi u pocetku 19. stoljeća spriječili rješavanje istočnog pitanja i oslobođenje Balkanskog poluotoka, Osmansko su carstvo nagrizali ustanci: Srba 1804. i 1815. godine, Grka 1821. te Rumunja i Crnogoraca. Kad se Grčka osamostalila, a Srbija 1830. dobila autonomiju Bosanski i Hercegovački pašaluci bili su jos više izolirani i okruženi gotovo sa svih strana.

Hercegovački-zbjegI dok je čitavo Osmansko Carstvo pokušavalo provoditi reforme i približiti se već uznapredovaloj Europi, bosansko, muslimansko, plemstvo se protivilo uvođenju građanskih sloboda i gubljenju dotadašnjih svojih povlastica.

Godine 1832. počeo je pokret za autonomiju Bosne u okviru Turske (radi zadržavanja povlastica), ali je njegov vođa Husein-beg Gradaščević uz pomoć hercegovačkog plemstva bio potučen. Potpuni slom konzervativnog bosanskog plemstva izveo je 1852. godine poturčeni Vlah iz Hrvatske, Omer-paša Latas.

Bio je to pravi pokolj muslimanskog plemstva sličan onom nad katoličkim, bosanskim plemstvom kod Dobora 1408. godine.

Kad je slomljeno muslimansko plemstvo, počeli su ustanci pokorenih kršćana, tzv. raje, poglavito na granici s Crnom Gorom, koja je sustavno pomagala ustanike. Ustanci su se dizali u istočnoj Hercegovini redom: 1852., 1857., 1862. i posljednji protiv turske vlasti 1875. godine.

Ustanak u Hercegovini 1875. počeli su hercegovački Hrvati, a zatim prihvatili Srbi. U sjeverozapadnoj Bosni digli su se domaći Srbi, a 1876. u rat su na ustaničkoj strani ušle Kneževina Srbija i Kneževina Crna Gora pa 1877. i Rusija kako bi spasila poraženu Srbiju. Ustankom u Bosni i Hercegovini 1875. počela je velika istočna kriza i konačno rješavanje istočnog pitanja.

Osmansko Carstvo slomilo je ustanak u Bosni i Hercegovini, ali je bilo vojnički poraženo od Rusije i moralo je pristati na mir u San Stefanu pa zatim na novi mirovni kongres u Berlinu 1878. godine. Njime su, Bosna i Hercegovina, dodijeljene kao protektorat Austro-Ugarskoj.

Zima 1874/1875., u Bosni i Hercegovini je bila posebno oštra i dugotrajna. Snijega je bilo još u travnju, stoka je u velikoj mjeri ugibala, onemogućen je prijevoz sijena, zemlja se nije mogla orati, a nova žetva je bila u pitanju. U ovakvoj situaciji, stanovništvo Bosne i Hercegovine je u potpunoj bijedi čekalo da dođu zakupci koji su bili spremni da usprkos svim problemima i silom utjeraju seljakov dug prema državi. Izjava hercegovačkih seljaka: „Dalje ovako ne može i nećemo, pa makar svi izginuli“, bila je najava skorašnjeg ustanka.

U proljeće 1875. godine po hercegovačkim selima počinju prva jasna govorkanja o pobuni, a odluka o dizanju općeg ustanka je ubrzo donesena na sastancima lokalnih srpskih i hrvatskih prvaka.

U blizini Gabele, 19. lipnja su se pod vodstvom katoličkoga svećenika Ivana Musića (rođ. u Klobuku) prvi pobunili hercegovački Hrvati.

K.Kraljević

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Vlasnik ‘Violete’: Neću da izvozim, BiH mora ima papir, pelene..

Objavljeno

na

Objavio

Vlasnik tvrtke Violeta iz Gruda Petar Ćorluka gostovao je u subotnjem izdanju Centralnog dnevnika na FACE TV-u te se osvrnuo na mjere Vlade tijekom pandemije koronavirusa.

Rekao je kako se u Bosni i Hercegovini mora se znati tko zapovijeda te dodao kako su mjere Vlade loše.

“Mora se znati u BiH tko zapovijeda, hitno vertikalna organizacija! Mjere Vlade – loše! Ne pojavljuju se Izetbegović i Čović, imat ćemo vremena da vidimo koliko je tko doprinio u ovoj situaciji! Dodik stalno nekud šeta.

Novalić nema dobar tim ni potporu, ne snalazi se, treba mu više stručnjaka u timu! Tek će u devetom i desetom mjesecu nastupiti recesija, otpuštanje radnika! Naše banke su najprofitabilnija organizacija u državi! Mjere potpunog moratorija na kredite! Bolje da Vlada ne plaća doprinose, podijelit će svojima”, rekao je Ćorluka, prenosi face.ba

Na pitanje Hadžifejzovića kako je uspio sačuvati bh. tržište, odnosno građane, iako je dobio ponudu iz Velike Britanije, Ćorluka je jednostavno rekao kako to nikada ne bi uradio.

“Nudili su nam iz Britanije veliku cijenu, rekao sam ne, nije sve u novcu! Nebi ja to nikada uradio. Nije sve na prodaju, obraz je vrijedniji od novca! Kupio sam za 400.000 maraka medicinsku opremu u Kini, sada mi traže 200.000 maraka da mi to prebace.

Podijelit ćemo to u 38 bolnica i domova zdravlja kojima je najpotrebnije. Mi, domaći proizvođači ostali smo sami na policama u tržnim centrima, stranci su se povukli sa svojim proizvodima u svoje države! Budimo solidarni, nema nacije, vjere, entiteta, zavičaja u ovoj situaciji!”

Vlasnik ‘Violete’: Kupio sam respiratore, neka se uključi netko da ih dopremimo!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Vlasnik ‘Violete’: Kupio sam respiratore, neka se uključi netko da ih dopremimo!

Objavljeno

na

Objavio

Petar Ćorluka, vlasnik tvrtke Violeta iz Gruda, kazao je za N1 kako je ova tvrtka uplatila 400.000 maraka za medicinsku opremu i tako pomogla zdravstveni sustav u Bosni i Hercegovini u uvjetima borbe protiv korona virusa.

Respiratore i medicinsku opremu Ćorluka je kupio u Kini. Navodi kako je pokušao opremu kupiti i od europskih proizvođača, ali nitko nije mogao jamčiti isporuku prije kolovoza. Čorluka je zatražio intervenciju vlasti i veleposlanstava u BiH kako bi dragocjena oprema što prije bila prevezena iz Kine u Bosnu i Hercegovinu.

”Problem je što je gužva u prijevozu i od nas veći dobavljači traže da vozimo robu koja je spremna, pa sam tražio da se uključe veleposlanstva, Vlada, banke i ne znam tko više. Amerika i Njemačka nemaju opremu i respiratora, a mi smo uspjeli pronaći i uplatiti. Tažim da se izađe u susret i pomogne u organizaciji. U ovoj teškoj situaciji trebamo pomoći zdravstvu Bosne i Hercegovine”, rekao je Ćorluka za N1.

Radi se o značajnim financijskim sredstvima iako je, kako je naglasio Ćorluka, bio rizik ući u ovakav aranžman. ”Mi smo uplatili 400.000 maraka za opremu i izložili se velikom riziku, jer prvi put radimo s tim tvrtkama. Prepoznali smo vrijeme kada zdravstvenom sustavu BiH treba pomoć. Svim bolnicama, odlučili smo se za 38 zdravstvenih ustanova, da podijelimo negdje oko 400 jedinica maski, profesionalnih odijela za bolnice i šest respiratora”, pojasnio je Ćorluka.

Kontakte s vlastima po ovom pitanju već je imao. Konkretnog odgovora – još uvijek nema. Tko će u BiH dopremiti opremu vrijednu blizu pola milijuna maraka? Ćorluka je napomenuo i kako Violeta posluje u otežanim uvjetima, ali uz spremne sirovine i veliku brigu o zdravlju uposlenika.

”Violeta je stabilna i organizirana tvrtka koja se uspješno bori s konkurencijom i raznim nedaćama. Otežano je raditi. Osigurali smo sirovine koje nam u Ploče dolaze brodovima. Ljudi rade pod maskama i u posebnom režimu. Važnije je ostati zdrav nego ostvariti neki profit. Sve je okrenuto očuvanju zdravlja. Valjda će se opet nekad moći normalno razmišljati i raditi”, zaključio je Ćorluka.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari