Pratite nas

Gospodarstvo

Za hercegovačko smilje ima budućnosti

Objavljeno

na

Info dan ljekovitog i aromatičnog bilja održan je jučer u Gospodarskoj komori FBiH u Mostaru, u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH i predsjednika Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Gost je bio Robert Pappas, doktor u oblasti kemije i redovni profesor na Indiana University, koji je održao edukacijsko predavanje o temi zaštite kvaliteta eteričnih ulja proizvedenih u BiH, potrebama svjetskih tržišta pojedinih vrsta bilja te inozemnom promoviranju proizvodnih mogućnosti u BiH u odnosu na eterična ulja i gotove proizvode u oblasti aromaterapije, kozmetike i farmacije, piše dnevni list

Gorući problemi

Pappas je došao ovdje istražiti proizvodne mogućnosti BiH kada su u pitanju esencijalna ulja te pomoći u plasiranju proizvoda na inozemna tržišta, a jučer je istaknuo kako treba poboljšati načine proizvodnje aromatičnog ulja u Hercegovini kako bi ovdašnji proizvodi bili konkurentni s proizvodnima s, na primjer, Korzike u industriji aromaterapije.

“Do prije nekoliko godina potražnja na svjetskoj razini za aromatičnim uljima bila je oko tonu godišnje, a onda se dogodio rast velikih kompanija te je s time porasla i potražnja za uljem smilja pa sada potražnja iznosi oko 4 tone godišnje. Kada su u pitanju razlike kvalitete hercegovačkog ulja od smilja i korzikanskog, one postoje, no, korzikanskog ulja nema dovoljno, tako da se hercegovačko ulje miješa s korzikanskim uljem i koristi u aromaterapiji”, istaknuo je američki stručnjak.

Dr. Pappas je specijaliziran za savjetovanje u proizvodnji i kontroli eteričnih ulja, kozmetike, aromaterapije, farmaceutskih proizvoda te je osnivač Essential Oil University koja sadrži najveću bazu podataka o eteričnim uljima, tisućama GS/MS analiza gotovo svih eteričnih ulja u čijem sastavu je i jedan od najvećih laboratorija za kemijsku analizu eteričnih ulja u SAD-u.

Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH istaknuo je kako trenutno u Federaciji BiH postoje dva goruća problema, i to problem jagodičastog i bobičastog voća u Bosni i problem smilja u Hercegovini koje, kako kaže, vlasti uopće ne prate.

“Udruživanje proizvođača s Gospodarskom komorom je najbolje rješenje za uspješan rad. Naš primarni cilj je zaštiti proizvođače od raznih mešetara koji šire dezinformacije po pitanju tržišta i cijena kada je u pitanju smilje. Mi smo tu za udruživanje proizvođača i prerađivača, a želimo napraviti jaku asocijaciju kako bi proizvođači i prerađivači zajednički nastupali prema tržištu, a konačan cilj jeste pravljenje klastera smiljara i proizvođača aromatičnog ulja”, kazao je Šantić, ističući kako je potrebno napraviti proces brendiranja bh. proizvoda.

Proizvodnju dovesti do veće razine

Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja kazao je kako će im dr. Pappas svojim velikim iskustvom i znanjem vezanim za eterična ulja uvelike pomoći kako bi proizvodnju same svježe mase i eteričnih ulja doveli na jednu veću razinu.

“Proizvođači u Hercegovini imaju prednost u odnosu na korzikanska ulja u smislu komponenti koje su za aromaterapiju i antiage industriju jako važni. Korzikanska ulja primjerenija su za parfumerijsku industriju. No, mješavina tih ulja je najbolje rješenje i najbolji izbor”, izjavio je Dujmović, dodajući kako cijene ulja variraju, ali kada se sve zbroji ta bi cijena u konačnici trebala biti od 2 do 2,50 konvertibilne marke.

Cijene niže od želja proizvođača

Problem u vezi s otkupom smilja goruća je gospodarska tema posljednjih mjeseci u Hercegovini, a ništa se nije promijenilo niti početkom berbe. Zbog cijena sirove mase te bilje i njezina ulja, prve 2-4 godine uzgoj smilja smatrao se vrlo unosnim zanimanjem.

Ove godine nastali su problemi oko otkupa i cijena sirove mase smilja pa mnogi, posebice mali uzgajivači muku muče i upravo ovih dana obilaze otkupljivače i vlasnike destilerija tražeći spas uloženog, jer bi berba trebala biti u punom jeku.

Činjenica je da su cijene niže od želja proizvođača, ali i da će očito proizvođači i prerađivači smoći snage prevazići nagomilane probleme. Iz Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jasnog su stava da destilerije trebaju izvršiti preradu svježe mase smilja, a svoje usluge naplatiti u postotcima od prinosa u ulju, kako se poljoprivredni proizvođači ne bi dodatno izlagali troškovima. Dujmović smatra da bi predloženim modelom destiliranja i otkupa esencijalnog ulja, a u odnosu na prihod koji bi trebao ostvariti poljoprivredni proizvođač, u konačnici ta cijena, ako se radi o normalnim organskim plantažama, trebala biti minimalno 2 KM po kilogramu zelene mase, a i više, ovisno o plantaži.

”Ovaj model i otkup na ovaj način nisu upitni i dio destilerija to već radi, tako da se poljoprivredni proizvođači mogu javiti tim destilerijama kako bi ugovorili konkretan termin destiliranja”.

Manipulacije i političke igre

Mnogi od malih proizvođača smilja u Hercegovini smatraju da ovogodišnji problemi s plasmanom i cijenom smilja i nisu baš slučajne prirode te da nisu odraz objektivnog stanja na tržištu. Tvrde da se u sve umiješala i politika, odnosno „veliki igrači“ koji pod političkom zaštitom žele maksimizirati svoj profit, tako što će prethodno obezvrijediti do maksimalnih granica cijenu svježeg smilja, kako bi kasnije na destiliranom ulju ‘uzeli kajmak’ za sebe. Zbog toga veliki broj malih proizvođača se posljednih dana odlučuje da u svojoj radinosti i uz vlastite troškove izvrši destilaciju, kako bi pokušali prodati gotovo, već destilirano ulje. Takva procedura povećava im troškove, ali su mnogi uvjereni da će na kraju ‘bolje proći’, nego da smilje daju na otkup po trenutnim niskim cijenama.

S druge strane, mnogi otkupljivači se žale na stvarnu kvalitetu smilja uzgajanog kod malih proizvođača, te govore da je to također jedan od uzroka niske cijene, jer im plasman nije onakav kakav su očekivali i kakav je bio prethodne godine, piše Dnevni list

Zemlja moja mala sad miriše na smilje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Počela isplata plaća radnicima ‘Đure Đakovića – Specijalnih vozila’

Objavljeno

na

Objavio

U petak oko 14 sati počela je isplata plaća za listopad radnicima “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, tvrtke u sastavu “Đuro Đaković grupe”, potvrdili su Hini iz Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskih sindikata.

Nakon višekratnih prosvjeda i prekida rada plaću za listopad dobit će oko 600 radnika, što je polovica zaposlenih u “Đuro Đaković grupi”.

U petak je zasjedao i Nadzorni odbor “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, koji je izabrao novu Upravu nakon što je stara dala neopozive ostavke. Za novog predsjednika Uprave izabran je Danijel Marić, a članovi su Goran Matanić i Mato Kokanović.

“Đuro Đaković – Specijalna vozila” dio je grupacije “Đure Đakovića” i jedini je proizvođač oklopnih borbenih vozila u Hrvatskoj te glavni ugovaratelj tenkovskog programa i programa BOV- 8×8.

Proizvodni program obuhvaća vojni program i program teretnih vagona kao osnovne programe te inženjersku opremu i industrijsku kooperaciju u metaloprerađivačkoj industriji kao dodatne aktivnosti.

“Razgovarao sam s kolegama iz Specijalnih vozila i rekli su mi da su plaće počele stizati oko 14 sati. Kad će ih svi u toj tvrtki dobiti, sad je teško reći jer obrada ide pojedinačno. Sredstva za ovu plaću osigurana su kroz naplatu poslova obavljenih za MORH”, rekao je za Hinu Antun Štivić, regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskih sindikata.

U sindikatu kažu kako je u ovom trenutku teško procijeniti kad će početi isplata plaća zaposlenima u drugim dijelovima “Đuro Đaković grupe”. Jedan od razloga su i ovrhe sad već bivših radnika koji su blokirali račune na osnovi potraživanja otpremnina. Prema neslužbenim informacijama, prije blagdana u slavonskobrodsku tvrtku ponovno bi trebao doći ministar gospodarstva.

Radnici se nadaju da to znači kako će idućeg tjedna biti poznata i nova Uprava “Đuro Đaković grupe” i ime banke koja će ubuduće pratiti proizvodnju u toj tvrtki.

U međuvremenu, strani naručitelj vagona dostavio je dijelove potrebne za završetak narudžbe pa se očekuje da će mu vagoni biti isporučeni u kratkom vremenu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mate Rimac gradi pogon za testiranje baterija u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili u slovenskome Novom Mestu otvara pogon za testiranje baterijskih i električnih pogonskih sustava – Hyper E-Car Lab. Potvrdio je to za Jutarnji list poduzetnik i osnivač Mate Rimac, nakon što se u slovenskim medijima počelo spekulirati o tome što “hrvatski Elon Musk radi u Sloveniji”.

Testni pogon Rimac otvara u suradnji s Lastinski inženjeringom, tehnološkom tvrtkom u vlasništvu Sama Omerzela, bivšeg ministra infrastrukture u slovenskoj vladi. Kako je Rimac rekao, već godinama dobro surađuju u razvoju elektrotehnike, pa je ovo “odlična prilika da se tražene kompetencije usavršavaju, a kapaciteti grade u Sloveniji”.

– Lastinski inženjering nam je ponudio da u suradnji proširimo kapacitete testiranja s pogonom u Sloveniji. S obzirom na suradnju koju imamo, to ima smisla ne samo za nas nego i za druge proizvođače koji će tamo moći testirati svoje pogonske sustave – rekao je Rimac.

Na pitanje zašto je izabrao baš Sloveniju za gradnju novog pogona u kojem bi se testirali pogonski sustavi za električne automobile, odgovorio je da u Svetoj Nedelji, gdje je i sjedište Rimac Automobila, već imaju pogon za testiranje, koji trenutno nadograđuju.

– Takva su testiranja relativno novo područje, a svi se proizvođači bore za nove kapacitete testiranja. Budući da mi razvijamo baterijske i pogonske sustave, ne samo za sebe nego i za druge proizvođače, testiranje je sve više u fokusu naše kompanije – ističe Mete Rimac za Jutarnji list

Dodatni su poticaj za gradnju pogona zacijelo i sredstva kojima će ih sufinancirati slovensko ministarstvo gospodarstva, a Rimac i Omerzel dobit će ukupno 3,4 milijuna eura, i to u okviru slovenske Nacionalne strategije pametne specijalizacije. Natječajem raspisanim u sklopu nje financirat će se ukupno 34 projekta za razvoj i poboljšanje visokotehnoloških proizvoda.

Rimac Automobili i Omerzelov Lastinski prošli su na natječaju te se obvezali razviti i uspostaviti testni teren za baterije do 2021. godine. Dogovor o slovenskom pogonu uslijedio je dva tjedna nakon što je Rimac za Jutarnji list potvrdio da planira otvoriti centar za istraživanje i razvoj (R&D) u Velikoj Britaniji. Tada je rekao da je sve još u ranoj fazi planiranja, pa se ne znaju ni veličina samog ureda ili, primjerice, broj zaposlenika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari