Pratite nas

Gospodarstvo

Za hercegovačko smilje ima budućnosti

Objavljeno

na

Info dan ljekovitog i aromatičnog bilja održan je jučer u Gospodarskoj komori FBiH u Mostaru, u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH i predsjednika Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Gost je bio Robert Pappas, doktor u oblasti kemije i redovni profesor na Indiana University, koji je održao edukacijsko predavanje o temi zaštite kvaliteta eteričnih ulja proizvedenih u BiH, potrebama svjetskih tržišta pojedinih vrsta bilja te inozemnom promoviranju proizvodnih mogućnosti u BiH u odnosu na eterična ulja i gotove proizvode u oblasti aromaterapije, kozmetike i farmacije, piše dnevni list

Gorući problemi

Pappas je došao ovdje istražiti proizvodne mogućnosti BiH kada su u pitanju esencijalna ulja te pomoći u plasiranju proizvoda na inozemna tržišta, a jučer je istaknuo kako treba poboljšati načine proizvodnje aromatičnog ulja u Hercegovini kako bi ovdašnji proizvodi bili konkurentni s proizvodnima s, na primjer, Korzike u industriji aromaterapije.

“Do prije nekoliko godina potražnja na svjetskoj razini za aromatičnim uljima bila je oko tonu godišnje, a onda se dogodio rast velikih kompanija te je s time porasla i potražnja za uljem smilja pa sada potražnja iznosi oko 4 tone godišnje. Kada su u pitanju razlike kvalitete hercegovačkog ulja od smilja i korzikanskog, one postoje, no, korzikanskog ulja nema dovoljno, tako da se hercegovačko ulje miješa s korzikanskim uljem i koristi u aromaterapiji”, istaknuo je američki stručnjak.

Dr. Pappas je specijaliziran za savjetovanje u proizvodnji i kontroli eteričnih ulja, kozmetike, aromaterapije, farmaceutskih proizvoda te je osnivač Essential Oil University koja sadrži najveću bazu podataka o eteričnim uljima, tisućama GS/MS analiza gotovo svih eteričnih ulja u čijem sastavu je i jedan od najvećih laboratorija za kemijsku analizu eteričnih ulja u SAD-u.

Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH istaknuo je kako trenutno u Federaciji BiH postoje dva goruća problema, i to problem jagodičastog i bobičastog voća u Bosni i problem smilja u Hercegovini koje, kako kaže, vlasti uopće ne prate.

“Udruživanje proizvođača s Gospodarskom komorom je najbolje rješenje za uspješan rad. Naš primarni cilj je zaštiti proizvođače od raznih mešetara koji šire dezinformacije po pitanju tržišta i cijena kada je u pitanju smilje. Mi smo tu za udruživanje proizvođača i prerađivača, a želimo napraviti jaku asocijaciju kako bi proizvođači i prerađivači zajednički nastupali prema tržištu, a konačan cilj jeste pravljenje klastera smiljara i proizvođača aromatičnog ulja”, kazao je Šantić, ističući kako je potrebno napraviti proces brendiranja bh. proizvoda.

Proizvodnju dovesti do veće razine

Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja kazao je kako će im dr. Pappas svojim velikim iskustvom i znanjem vezanim za eterična ulja uvelike pomoći kako bi proizvodnju same svježe mase i eteričnih ulja doveli na jednu veću razinu.

“Proizvođači u Hercegovini imaju prednost u odnosu na korzikanska ulja u smislu komponenti koje su za aromaterapiju i antiage industriju jako važni. Korzikanska ulja primjerenija su za parfumerijsku industriju. No, mješavina tih ulja je najbolje rješenje i najbolji izbor”, izjavio je Dujmović, dodajući kako cijene ulja variraju, ali kada se sve zbroji ta bi cijena u konačnici trebala biti od 2 do 2,50 konvertibilne marke.

Cijene niže od želja proizvođača

Problem u vezi s otkupom smilja goruća je gospodarska tema posljednjih mjeseci u Hercegovini, a ništa se nije promijenilo niti početkom berbe. Zbog cijena sirove mase te bilje i njezina ulja, prve 2-4 godine uzgoj smilja smatrao se vrlo unosnim zanimanjem.

Ove godine nastali su problemi oko otkupa i cijena sirove mase smilja pa mnogi, posebice mali uzgajivači muku muče i upravo ovih dana obilaze otkupljivače i vlasnike destilerija tražeći spas uloženog, jer bi berba trebala biti u punom jeku.

Činjenica je da su cijene niže od želja proizvođača, ali i da će očito proizvođači i prerađivači smoći snage prevazići nagomilane probleme. Iz Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jasnog su stava da destilerije trebaju izvršiti preradu svježe mase smilja, a svoje usluge naplatiti u postotcima od prinosa u ulju, kako se poljoprivredni proizvođači ne bi dodatno izlagali troškovima. Dujmović smatra da bi predloženim modelom destiliranja i otkupa esencijalnog ulja, a u odnosu na prihod koji bi trebao ostvariti poljoprivredni proizvođač, u konačnici ta cijena, ako se radi o normalnim organskim plantažama, trebala biti minimalno 2 KM po kilogramu zelene mase, a i više, ovisno o plantaži.

”Ovaj model i otkup na ovaj način nisu upitni i dio destilerija to već radi, tako da se poljoprivredni proizvođači mogu javiti tim destilerijama kako bi ugovorili konkretan termin destiliranja”.

Manipulacije i političke igre

Mnogi od malih proizvođača smilja u Hercegovini smatraju da ovogodišnji problemi s plasmanom i cijenom smilja i nisu baš slučajne prirode te da nisu odraz objektivnog stanja na tržištu. Tvrde da se u sve umiješala i politika, odnosno „veliki igrači“ koji pod političkom zaštitom žele maksimizirati svoj profit, tako što će prethodno obezvrijediti do maksimalnih granica cijenu svježeg smilja, kako bi kasnije na destiliranom ulju ‘uzeli kajmak’ za sebe. Zbog toga veliki broj malih proizvođača se posljednih dana odlučuje da u svojoj radinosti i uz vlastite troškove izvrši destilaciju, kako bi pokušali prodati gotovo, već destilirano ulje. Takva procedura povećava im troškove, ali su mnogi uvjereni da će na kraju ‘bolje proći’, nego da smilje daju na otkup po trenutnim niskim cijenama.

S druge strane, mnogi otkupljivači se žale na stvarnu kvalitetu smilja uzgajanog kod malih proizvođača, te govore da je to također jedan od uzroka niske cijene, jer im plasman nije onakav kakav su očekivali i kakav je bio prethodne godine, piše Dnevni list

Zemlja moja mala sad miriše na smilje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Od prvog ožujka olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage.

Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage, piše Bljesak.info

To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Hoće li tim potezom biti olakšan put bh. državljanima?, prenosi BHRT. Iako se polemiziralo da će od prvog ožujka svi državljani BiH moći spakirati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sustav odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.

”Tri su uvjeta koje je potrebno imati za Njemačku: Grancija da imate neko radno mjesto, drugi uvjet je odgovarajuća diploma jezika i treći uvjet je diploma srednje škole ili fakulteta”, govori odvjetnik Kasim Rašidović.

Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.

”Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor”, objašnjava Boris Pupić ispred Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci koje navodi BHRT, pokazuju da se preko 88 tisuća građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.

”Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremenski period od 5 do 10 godina.

A iseljenički val će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje”, govori Milan Zjajić ispred Ministarstva civilnih poslova BiH.

A iseljenički val ponajviše osjete poslodavci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Predstavnik RH bio za pokretanje Aluminija, vlada FBiH protiv ponude

Objavljeno

na

Objavio

Opunomoćenik hrvatske vlade i dio malih dioničara glasovali su u petak na sjednici skupštine posrnulog mostarskog Aluminiju za prihvaćanje prijedloga izraelsko-kineskog konzorcija o pokretanju proizvodnje, no većina, uključujući vladu Federacije BiH, odbila je tu ponudu.

Kako su u subotu objavili tiskani mediji u BiH, na izvanrednoj sjednici skupštine dioničara Aluminija, predstavnik hrvatske vlade Martin Čadež glasovao ja za prihvaćanje plana grupacije koju predvodi MT Abraham iz Tel Aviva o davanju u najam pogona mostarskog Aluminija i postupnoj obnovi proizvodnje.

Čadeža je za sudjelovanje na sjednici skupštine dioničara ovlastio potpredsjednik vlade RH i ministar financija Zdravko Marić. Hrvatska vlada u vlasničkome udjelu mostarske kompanije ima 12 posto.

Ukupno je 22 posto dioničara glasovalo za prihvaćanje ponude izraelsko-kineske grupacije. Po riječima Stipe Buljana, opunomoćenika vlade Federacije BiH, koja u Aluminiju ima najveći pojedinačni udjel od 44 posto, većina malih dioničara i on osobno su glasovali protiv nove ponude o davanju u najam pogona.

Buljan je pojasnio da je dobio naputke od vlade Federacije BiH koja se dan ranije odbila suglasiti se s novom ponudom o najmu dijela pogona Aluminija čime bi se, po njihovim tvrdnjama, obvezala subvencionirati plaćanja električne energije, te preuzeti druge obveze, a ocijenila je iznimno malim iznos od 15.000 eura koliko bi mjesečno izraelsko-kineska grupacija plaćala za korištenje postrojenja.

Buljan je pojasnio kako su uočene brojne ‘tehničke pogreške’ u ponudi MT Abraham Group. On je odbacio mogućnost da se prihvati navodni zahtjev izraelsko-kineske grupacije za oslobađanje od plaćanja električne energije u roku od pet godina. “To je nešto što je neprovodivo“, dodao je Buljan.

On je ocijenio iznimno lošim za Bosnu i Hercegovinu što je došlo do prestanka rada nekadašnjeg mostarskog giganta.
„Tek sad je jasno što za BDP znači i što je značio ‘Aluminij’.

Pokazatelji kažu da imamo značajan pad, te da su brojne kompanije revidirale planove“, dodao je je Buljan.

Ova je kompanija dugi niz godina bila najveći izvoznik u BiH i okosnica gospodarstva u Hercegovini. Njezinim gašenjem bez posla je ostalo 900 ljudi.

Proizvodnja je obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura.

Mostarski Aluminij je nakon teških ratnih razaranja upravo uz potporu vlade RH bio ponovno pokrenut 1997. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari