Pratite nas

Gospodarstvo

Za hercegovačko smilje ima budućnosti

Objavljeno

na

Info dan ljekovitog i aromatičnog bilja održan je jučer u Gospodarskoj komori FBiH u Mostaru, u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH i predsjednika Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Gost je bio Robert Pappas, doktor u oblasti kemije i redovni profesor na Indiana University, koji je održao edukacijsko predavanje o temi zaštite kvaliteta eteričnih ulja proizvedenih u BiH, potrebama svjetskih tržišta pojedinih vrsta bilja te inozemnom promoviranju proizvodnih mogućnosti u BiH u odnosu na eterična ulja i gotove proizvode u oblasti aromaterapije, kozmetike i farmacije, piše dnevni list

Gorući problemi

Pappas je došao ovdje istražiti proizvodne mogućnosti BiH kada su u pitanju esencijalna ulja te pomoći u plasiranju proizvoda na inozemna tržišta, a jučer je istaknuo kako treba poboljšati načine proizvodnje aromatičnog ulja u Hercegovini kako bi ovdašnji proizvodi bili konkurentni s proizvodnima s, na primjer, Korzike u industriji aromaterapije.

“Do prije nekoliko godina potražnja na svjetskoj razini za aromatičnim uljima bila je oko tonu godišnje, a onda se dogodio rast velikih kompanija te je s time porasla i potražnja za uljem smilja pa sada potražnja iznosi oko 4 tone godišnje. Kada su u pitanju razlike kvalitete hercegovačkog ulja od smilja i korzikanskog, one postoje, no, korzikanskog ulja nema dovoljno, tako da se hercegovačko ulje miješa s korzikanskim uljem i koristi u aromaterapiji”, istaknuo je američki stručnjak.

Dr. Pappas je specijaliziran za savjetovanje u proizvodnji i kontroli eteričnih ulja, kozmetike, aromaterapije, farmaceutskih proizvoda te je osnivač Essential Oil University koja sadrži najveću bazu podataka o eteričnim uljima, tisućama GS/MS analiza gotovo svih eteričnih ulja u čijem sastavu je i jedan od najvećih laboratorija za kemijsku analizu eteričnih ulja u SAD-u.

Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH istaknuo je kako trenutno u Federaciji BiH postoje dva goruća problema, i to problem jagodičastog i bobičastog voća u Bosni i problem smilja u Hercegovini koje, kako kaže, vlasti uopće ne prate.

“Udruživanje proizvođača s Gospodarskom komorom je najbolje rješenje za uspješan rad. Naš primarni cilj je zaštiti proizvođače od raznih mešetara koji šire dezinformacije po pitanju tržišta i cijena kada je u pitanju smilje. Mi smo tu za udruživanje proizvođača i prerađivača, a želimo napraviti jaku asocijaciju kako bi proizvođači i prerađivači zajednički nastupali prema tržištu, a konačan cilj jeste pravljenje klastera smiljara i proizvođača aromatičnog ulja”, kazao je Šantić, ističući kako je potrebno napraviti proces brendiranja bh. proizvoda.

Proizvodnju dovesti do veće razine

Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja kazao je kako će im dr. Pappas svojim velikim iskustvom i znanjem vezanim za eterična ulja uvelike pomoći kako bi proizvodnju same svježe mase i eteričnih ulja doveli na jednu veću razinu.

“Proizvođači u Hercegovini imaju prednost u odnosu na korzikanska ulja u smislu komponenti koje su za aromaterapiju i antiage industriju jako važni. Korzikanska ulja primjerenija su za parfumerijsku industriju. No, mješavina tih ulja je najbolje rješenje i najbolji izbor”, izjavio je Dujmović, dodajući kako cijene ulja variraju, ali kada se sve zbroji ta bi cijena u konačnici trebala biti od 2 do 2,50 konvertibilne marke.

Cijene niže od želja proizvođača

Problem u vezi s otkupom smilja goruća je gospodarska tema posljednjih mjeseci u Hercegovini, a ništa se nije promijenilo niti početkom berbe. Zbog cijena sirove mase te bilje i njezina ulja, prve 2-4 godine uzgoj smilja smatrao se vrlo unosnim zanimanjem.

Ove godine nastali su problemi oko otkupa i cijena sirove mase smilja pa mnogi, posebice mali uzgajivači muku muče i upravo ovih dana obilaze otkupljivače i vlasnike destilerija tražeći spas uloženog, jer bi berba trebala biti u punom jeku.

Činjenica je da su cijene niže od želja proizvođača, ali i da će očito proizvođači i prerađivači smoći snage prevazići nagomilane probleme. Iz Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jasnog su stava da destilerije trebaju izvršiti preradu svježe mase smilja, a svoje usluge naplatiti u postotcima od prinosa u ulju, kako se poljoprivredni proizvođači ne bi dodatno izlagali troškovima. Dujmović smatra da bi predloženim modelom destiliranja i otkupa esencijalnog ulja, a u odnosu na prihod koji bi trebao ostvariti poljoprivredni proizvođač, u konačnici ta cijena, ako se radi o normalnim organskim plantažama, trebala biti minimalno 2 KM po kilogramu zelene mase, a i više, ovisno o plantaži.

”Ovaj model i otkup na ovaj način nisu upitni i dio destilerija to već radi, tako da se poljoprivredni proizvođači mogu javiti tim destilerijama kako bi ugovorili konkretan termin destiliranja”.

Manipulacije i političke igre

Mnogi od malih proizvođača smilja u Hercegovini smatraju da ovogodišnji problemi s plasmanom i cijenom smilja i nisu baš slučajne prirode te da nisu odraz objektivnog stanja na tržištu. Tvrde da se u sve umiješala i politika, odnosno „veliki igrači“ koji pod političkom zaštitom žele maksimizirati svoj profit, tako što će prethodno obezvrijediti do maksimalnih granica cijenu svježeg smilja, kako bi kasnije na destiliranom ulju ‘uzeli kajmak’ za sebe. Zbog toga veliki broj malih proizvođača se posljednih dana odlučuje da u svojoj radinosti i uz vlastite troškove izvrši destilaciju, kako bi pokušali prodati gotovo, već destilirano ulje. Takva procedura povećava im troškove, ali su mnogi uvjereni da će na kraju ‘bolje proći’, nego da smilje daju na otkup po trenutnim niskim cijenama.

S druge strane, mnogi otkupljivači se žale na stvarnu kvalitetu smilja uzgajanog kod malih proizvođača, te govore da je to također jedan od uzroka niske cijene, jer im plasman nije onakav kakav su očekivali i kakav je bio prethodne godine, piše Dnevni list

Zemlja moja mala sad miriše na smilje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će ‘braća Srbi’

Objavljeno

na

Objavio

Kad znamo da su nam manje-više sve banke u stranom vlasništvu, da smo strancima prodali Inu, Plivu, telekomunikacije i druge velike tvrtke, jako je ohrabrujuće čitati naslove – “Srpski kralj papira je misteriozni kupac Kraševih dionica koji kvari planove braći Pivac?” ili “Jedan od najbogatijih Srba zainteresiran za ulaganja u Hrvatskoj.”

I tako, što nisu pokupovali profiteri iz moćnih zemalja EU i svijeta, kupovat će braća Srbi. Usporedo s nestajanjem hrvatskog naroda, tome narodu otimaju se nacionalna bogatstva. Godine 2100., kako predviđa Eurostat, bit će nas upola manje, 2,3 milijuna, a imat ćemo 72,3 posto staraca.

I tko zna hoće li još išta strateški važno biti u hrvatskom vlasništvu, pogotovo ponovi li se negdje Agrokor. Možda ćemo piti vodu kako nam stranac bude otvarao ili zatvarao slavinu, možda će nam stranac naplaćivati kilovate struje, možda će na Jadranu, gdje se već u nekim hotelima govori samo stranim jezicima, hrvatskoga posve nestati.

Možda će nam, za utjehu, ostati uspjesi nogometne reprezentacije, u kojoj će, istina, većinu činiti igrači koje su također pokupovali stranci.

I koji će na početku utakmice skupa s navijačima pjevati himnu “Lijepa naša rasprodana”, komentirao je Milan Ivkošić/vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari