Pratite nas

Gospodarstvo

Hercegovina postaje veliko gradilište

Objavljeno

na

“U početku je autocesta trebala ići kroz zapadnu Hercegovinu pa je nakon 10 godina rasprave pomaknuta istočno.

Sto kilometara je napravljeno u drugim dijelovima BiH i meni je sada u fokusu isključivo Hercegovina jer tamo nemamo ništa osim graničnog prijelaza”, istaknuo je jučer nakon sastanka hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

‘Trasirani’ zaključci

Čović je time praktično “trasirao” zaključke jučerašnjeg sastanka s kolegama Bakirom Izetbegovićem i Fahrudinom Radončićem nakon desetljetnih blokada područja Hercegovine. U međuvremenu ta taktika stalnog prebacivanja novca i blokade razvoja Hercegovine postala je do kraja prozirna pa je na jučerašnjem sastanku postignut dogovora da se više ne stvaraju blokade. 
To praktično znači nastavak izgradnje dionica autoceste na koridoru Vc od Međugorja prema Počitelju, mosta te nastavak dionice do južnog dijela Mostara.

Uz to, kako je za Večernji list potvrdila ministrica financija Federacije BiH Jelka Milićević, koja je također nazočila sastanku, na području Mostara uskoro će se graditi južna i sjeverna obilaznica jer je hercegovačko središte jedini veći grad u BiH u kojemu se sav promet, uključujući i teretni, doslovno odvija kroz središte grada. Južna obilaznica grada tako bi se uskoro trebala graditi spojem na autocestu na koridoru Vc od prometnice u naselju Polog kod Mostara prema Jasenici, a sjeverna obilaznica išla bi obodom brda Planinice.


“Inzistirali smo da se otklone sve prepreke kako bi Hercegovina konačno postala prioritet, da se dalje strateški gradi od juga prema sjeveru, da se Mostar i njegove južna i sjeverna obilaznica odmah stave među prioritete”, komentirao je Čović ishod sastanka. Pri tome je naglasio i kako se treba nastaviti sa svim drugim projektima izgradnje brzih cesta i autoceste.

Pet do šest godina

“U idućih 5 do 6 godina završit ćemo glavninu koridora Vc i brzih cesta kako bi BiH imala modernu infrastrukturu. Vrlo brzo ćemo s RH razgovarati i o Jadransko-jonskoj autocesti za koju želimo da ide kroz BiH. Svjetske financijske institucije su značajnim dijelom pratile dosadašnje projekte tako da jednim dijelom nastavljamo na taj način, a novac za južni dio autoceste je osiguran, ali ga ne povlačimo zbog tehničkih stvari”, rekao je Čović.

Problem je što već sada BiH plaća penale jer nisu započeli radovi na južnom dijelu autoceste koridora Vc. Upozorio je i na iznimno sporu izgradnju cestovne infrastrukture, po čemu BiH zaostaje u značajnoj mjeri za susjedima, napose za Hrvatskom. 
“To znači da smo za 18 godina izgradili 100 kilometara autocesta – toliko o tome kako se gradilo do sada”, objasnio je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari