Pratite nas

Pregled

Herman Vukušić: Potrebno je davati ljudima tračak nade, a ne ih zasipavati lošim vijestima

Objavljeno

na

U stručnim krugovima diljem svijeta već se izučava fenomen korona PTSP-a, zato što se dokazalo kako strah od zaraze, tjeskoba, kao i socijalna panika imaju učinak teške psihičke traume. O toj je temi za emisiju Zajedno za zdravlje (HRT4) govorio psihijatar Herman Vukušić, s Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

Ova je epidemija potpuna nepoznanica za liječnike, kaže Vukušić. Dodaje i kako se uskoro očekuje epidemija PTSP-a uzrokovanog koronavirusom. Istaknuo je kako postoji u struci konsenzus o tome da je pred nama teško vrijeme u kojem će biti potreban precizan i jasan sustav psihosocijalne zdravstvene zaštite.

– Stanovnici Zagreba su u još težoj poziciji, zato što su preživjeli i razoran potres, te su reagirali osjećajem bespomoćnosti i nemogućnosti kontrole nad svojom sudbinom, što je vrlo veliki faktor rizika za PTSP, rekao je i dodao kako nas u ovom smislu čeka jedan ozbiljan javnozdravstveni problem.

Na pitanje kako ovakav život utječe na psihu zdravih ljudi i kroničnih bolesnika Vukušić je rekao kako je poznato da je jedan od važnijih faktora koji doprinosi izlječenju jest socijalna potpora, odnosno druženje, a to nam u ovim trenucima svima nedostaje.

– Nema te društvene mreže i telefonske pomoći koja druženje i kontakt s liječnikom ili prijateljima može nadomjestiti, naglasio je.

– Moramo znati da će sva socijalna i ekonomska predviđanja koja nisu „ružičasta” pridonijeti psihosocijalnom stresu koji će dodatno pogoditi cijelo građanstvo. Izdvojio bih dvije skupine koje su posebno osjetljive, a to su branitelji i djeca, rekao je.

Iznio je podatak da je smrtnost branitelja u dobi od 52 godine, prije epidemije, bila znatno veća od ostatka populacije. Naglasio je kako bi volio da se za očuvanje ove populacije izdvojilo barem 5 posto sredstava koja su uložena u borbu protiv pandemije.

Vukušić je rekao da je potrebno davati ljudima tračak nade, a ne ih zasipavati lošim vijestima zato što one dovode do negativnih duševnih stanja.

– Današnja djeca i mladi, na pragu su da postanu ”izgubljena” generacija u smislu obrazovanja. Oni će se osjećati manje vrijednim u odnosu na prijašnje generacije i generacije koje dolaze. Trebamo im reći da nisu manje vrijedni, već su samo u drugačijim okolnostima, a sustav im treba pomoći da uhvate korak, naglasio je.

Vukušić je zaključio da nam je za psihičko zdravlje potrebna iznad svega nada i pozitivne ljudske priče, a kao što je rekao, takvih priča ima mnogo i treba ih koristiti za dobrobit svih.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Povodom 29. obljetnice HV-a na Mirogoju položeni vijenci za poginule branitelje

Objavljeno

na

Objavio

U prigodi obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 29. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske, u četvrtak su na Mirogoju položeni vijenci i odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima.

Zajednički vijenac položili su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj te izaslanik Predsjednika Republike, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Miljenko Filipović.

Vijence su položili kod spomenika „Glas hrvatske žrtve – Zid boli“, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, grobnice prvog Predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana na Gradskom groblju Mirogoj te Zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve Domovinskog rata na Krematoriju, izvijestili su iz Ministarstva obrane. (Hina)

28. svibnja 1991. – Prva smotra Zbora narodne garde (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lauc: Južna Amerika odnosno južna polutka biti će upozorenje što će se nama dogoditi na jesen

Objavljeno

na

Objavio

Alemka Markotić,ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kazala je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da je zadovoljna s trenutnom situacijom glede pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.

– Mislim da smo svi zadovoljni, to su rezultati koje smo željeli, kazala je.

Naglasila je da je situacija za sada izvrsna.

– Nažalost danas je jedna osoba preminula, ali još uvijek imamo nizak postotak smrtnosti u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na većinu drugih zemalja. Iako svaki izgubljen život je nešto što je neprocjenjivo, ali virus je većinom napadao najosjetljiviju populaciju, dodala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti.

– Tajna uspjeha je bila što smo na vrijeme krenuli, što smo vrlo brzo shvatili da to što se događa u Wuhanu u Kini nije tako daleko i da se može proširiti, naglasila je.

Profesorica Markotić navela je da je bila važna i brzina uspostavljanja dijagnostike i što su epidemiolozi promptno bili na terenu za svaki novootkriveni slučaj.

Kazala je da je bilo bitno i zajedništvo između struke, medija, naroda, Vlade i svih ostalih.

– Svi smo bili kao jedno i zato imamo sjajne rezultate, kazala je Markotić.

Virus nije nestao, još uvijek je nepoznat

Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti (HZJZ) kazao je da ne bi rekao da je virus nestao, ali ne cirkulira u populaciji u Hrvatskoj.

– Sada imamo samo oboljele, rekao je.

Ivan Christian Kurolt, molekularni virusolog, Odjel za znanstvena istraživanja Klinike za infektivne bolesti ” Dr. Fran Mihaljević” rekao je da je virus još uvijek nepoznata priča.

– Dosta toga se još ne zna, neke viruse istražujete desetljećima i još uvijek niste sve otkrili. Ima tu još uvijek dosta stvari za raditi. Saznali smo da se ne širi respiratorno, a toga smo se na početku dosta bojali. To znači da se virus puno lakše širi kroz populaciju. To je nešto što olakšava rad. To je nešto što nama najviše znači, kazao je.

Gordan Lauc, molekularni biolog naglasio je da je općenito naše znanje u biologiji vrlo limitirano i da ovaj virus još uvijek ne razumijemo.

– Ne možemo nakon tri mjeseca tvrdit da puno znamo, rekao je.

Lauc je istaknuo da je najvažnije što smo do sada saznali da se virus počeo širiti puno ranije nego što se pokazalo.

– Proračuni koji se sada rade su zapravo ukupni proračuni, a čini se da virus ima stvarno sezonalni karakter na način, ne da se on ne širi ljeti, već da ljudi ljeti lakše izbore s tim virusom i nemamo toliko teških slučajeva, kazao je.

Molekularni virusolog Kurolt rekao je da je Željka Mačak Šafranko uspjela izolirati virus.

Luka Čičin-Šain, iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja kazao je da je prva stvar koju su napravili da su virus sekvencionirali, odredili su mu genetski kod, da ga mogu usporediti s virusom iz Wuhana ili iz drugih dijelova svijeta. Druga stvar koju su napravili da su ga uzgojili i napravili virusne šokove, te su ga počeli koristiti na eksperimentima.

Situacija se smiruje i u Njemačkoj

Čičin-Šain istaknuo je da Njemačka još uvijek ima više zaraženih osoba nego Hrvatska, ali da se situacija i u Njemačkoj smiruje. Rekao je da se sada pojavljuju i problemi, npr. za razvoj cjepiva u Njemačkoj problem je naći dovoljan broj novozaraženih kako bi klinička studija mogla potvrditi da je neko cjepivo stvarno bilo djelotvorno.

Serološka testiranja nisu optimalna

Bernard Kaić kazao je da se u Hrvatskoj serološki anketiralo oko 650 osoba, a da ne očekuje konkretne brojeve do kraja sljedećeg tjedna.

Profesorica Markotić kazala je da su pri kraju serološka testiranja za djelatnike Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Naglasila je da kod tih testova postoje i neki lažno pozitivni nalazi i lažno negativni. I da je sve skupa jako bitno interpretirati u sklopu s kliničkom slikom i epidemiološkim podacima.

Markotić je kazala je je već jedan odjel u Klinici “Dr. Fran Mihaljević” pušten u “promet” prije dva tjedna te da se još dva velika odjela puštaju u normalu.

– Polako se vraćamo u početno stanje kad se COVID približio Hrvatskoj, istaknula je.

Dr. Kurolt kazao je da će serološka testiranja pokazati što je sa kolektivnim imunitetom. Naglasio je da je problem u serološkim testovima jer nisu optimalni.

Lauc je kazao da je teško očekivati da ćemo bez učinkovitog cjepiva uspjeti zaštiti populaciju stvaranjem kolektivnog imunitetna.

– Čak se ni sa cjepivima to ne događa tako lako, poručio je.

– Ako se ovaj virus vrati s istim karakteristikama kakav je bio u Wuhanu, Lombardiji, New Yorku na jesen, onda će sigurno populacija u New Yorku biti u nešto boljoj situaciji jer će velik dio ljudi već imati taj problem iza sebe, kazao je Lauc.

Dodao je da je ipak bolje doći u takvu situaciju što kasnije jer će i metode liječenja biti bolje i više će se znati o samom virusu.

Čičin-Šain smatra da su optimistične prognoze glede cjepiva te misli da će se za godinu, godinu i pol cjepivo naći na tržištu.

Što nas čeka na jesen?

Lauc je istaknuo da će Južna Amerika odnosno južna polutka biti upozorenje što će se nama dogoditi na jesen.

– Trenutno ono što je u Čileu je dosta zabrinjavajuće, jer oni usprkos dosta strogim mjerama društvenog udaljavanja i dalje imaju vrlo brz rast novih slučajeva i teško oboljelih. Treba još pratiti što će se dogoditi. Treba pratiti Australiju hoće li se virus tamo vratiti, pa ćemo znati puno bolje što možemo očekivati na jesen, kazao je.

Kaić je naglasio da mi ne možemo biti sigurni da nećemo u srpnju imati širenje bolesti u populaciji ako bude više unosa bolesti iz vana.

Markotić je kazala da drugi val može biti agresivniji, ali da smo spremniji jer znamo puno više.

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati