Pratite nas

Pregled

HGK: Neki jadranski gradovi u kolovozu imaju i pet puta više stanovnika

Objavljeno

na

Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2018., a temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj županiji, a neka jadranska mjesta ljeti imaju i pet puta više stanovnika nego inače, stoji u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

HGK je u svojem istraživanju nazvanom “Procjena povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni” pokušao otkriti koliko naša jadranska mjesta i županije “brojčano” narastu tijekom špice sezone.

Napravili su izračun koji kao rezultat daje procjenu povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i jačim turističkim središtima. Pritom su uzeli u izračun povećanje populacije u pojedinoj županiji, gradu ili općini temeljem dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista isključivo u komercijalne smještajne objekte što implicira da su realni pokazatelji porasta broja stanovnika veći od izračunatih.

Simulacija je tako pokazala da Istarska županija u kolovozu ima 129 posto više ljudi nego inače, Zadarska 66 posto, Šibensko-kninska 60 posto, Primorsko-goranska 55, Dubrovačko -neretvanska 54 i Splitsko-dalmatinska 40 posto.

U srpnju je rast bio tek nešto manji, od 39 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 119 posto u Istarskoj županiji. Zadarska je u srpnju, procjenjuje se, imala 63 posto više stanovnika, Šibensko – kninska 57 posto, Primorsko-goranska 51 i Dubrovačko-neretvanska 39 posto.

Vezano uz mjesta i gradove neka od njih će tijekom vršnih ljetnih mjeseci imati i pet puta više stanovnika nego inače. Primjerice, doduše omaleni, Nin imat će 447 posto više stanovnika u kolovozu, Medulin čak 469 posto. Mali Lošinj, nadalje, 265 posto, Crikvenica gotovo 200 posto, Vodice 176, a Makarska 116 posto. Veliki Split, s druge strane, imat će tek 11 posto više stanovnika u centralnom ljetnom mjesecu, nešto manji Zadar 24 posto. No zato će biser Istre – Rovinj – pucati pod povećanjem broja stanovnika od 261 posto. Dubrovnik u kolovozu bilježi rast broja stanovnika od 61 posto.

Ni srpanj ne nudi dramatično drugačije brojke pa će, primjerice, spomenuti Mali Lošinj imati 246 posto više stanovnika, Crikvenica 188 posto, Nin 431, Vodice 166, Rovinj 231, Medulin 421 posto i sl.

U analizi HGK navodi se i da je 2017. bila još jedna rekordna godina u nizu po broju turističkih dolazaka (17,4 milijuna) te po broju turističkih noćenja u smještajnim objektima (86,2 milijuna), kao i da najveći udio u strukturi noćenja stranih turista posljednjih godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Mađarske i Slovačke.

Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u srpnju i kolovozu, u srpnju oko 29 posto, a u kolovozu oko 33 posto.

Pri tom je u 2017. godini čak 49,2 milijuna noćenja, odnosno oko 95 posto ukupnog broja noćenja, u ta dva mjeseca ostvareno u šest priobalnih županija i to ovim redom: Istarska županija 15,2 milijuna ukupnih noćenja, Splitsko-dalmatinska 10,6 milijuna., Primorsko-goranska 9,3., Zadarska županija 6,5., Dubrovačko-neretvanska 3,8. te Šibensko-kninska 3,8 milijuna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sud u Den Haagu 20. ožujka odlučuje o Karadžićevoj žalbi

Objavljeno

na

Objavio

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu odlučit će 20. ožujka o žalbi bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji je prvostupanjskom presudom 2016. osuđen na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata u BiH, objavljeno je u petak navečer.

“Žalbeno vijeće planira objaviti odluku o žalbi u slučaju Radovana Karadžića 30. ožujka”, objavio je Mehanizam za međunarodne kaznene sudove, nasljednik Haaškog suda.

Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinama skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić.

ICTY-ju je izručen devet dana kasnije.

Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Treba razlikovati kompromitirani ustaški pozdrav od pokliča branitelja u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

“Za dom” je jedna od povijesnih varijanti hrvatskog pozdrava i pokliča, a “Za dom spremni” jest službeni, kompromitirani pozdrav Nezavisne države hrvatske (NDH) koji treba razlikovati od od pokliča “Za dom spremni” pripadnika postrojbi iz Domovinskog rata, koji je dio njihovih nikad zabranjenih insignija, rekla je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu intervju “S predsjednicom izvan protokola” jedno od pitanja bilo je vezano i uz njezino nedavno priznanje da je pogriješila kada je pozdrav “Za dom spremni” pravdala govoreći da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, što je izazvalo dosta negativnih reakcija na desnom političkom spektru.

“Za dom spremni” nije arija iz Nikole Šubića Zrinjskog

Upitana je li pogriješila s tim svojim priznanjem, predsjednica je odgovorila kako nije te da stoji kod svoje izjave, ponovivši da je “Za dom spremni” kompromitiran, ali i da treba razlikovati poklič “Za dom spremni” koji su u Domovinskom ratu koristile pojedine postrojbe, te je i danas dio njihovih službenih insignija.

“Dakle, poklič ‘Za dom’ ili bilo koja varijanta jest povijesni hrvatski pozdrav, odnosno poskočica, ili kako bismo to nazvali, koja se spominje u puno historijskih dokumenata ili pjesama, a meni je najdraža arija iz opere Nikola Šubić Zrinski. Međutim, poklič odnosno pozdrav ‘Za dom spremni’ jest isključivo službeni pozdrav NDH i kao takav kompromitiran”, rekla je Grabar-Kitarović.

Citirala je pritom i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i izjavu da je NDH bila kvislinška tvorevina i fašistički zločin, ali ipak i izraz želje hrvatskog naroda za svojim slobodom i za nezavisnošću od jugoslavenske države.

“I predsjednik Tuđman i svi mi slažemo se da je zbog činjenice da je NDH tada bila u koaliciji sa ‘Silama osovine’ i zbog svega što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, poklič odnosno službeni pozdrav ‘Za dom spremni’ – kompromitiran”, naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako tu postoji jedna iznimka.

Razlika između ustaškog pozdrava i pokliča u statutima pojedinih postrojbi

“Postoji razlika između ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ i pokliča ‘Za dom spremni’ koji postoji u statutima i ratnim insignijama pojedinih hrvatskih postrojbi koje su prvotno nastale izvan sustava Hrvatske narodne garde i slično, i koje i dan danas u svojim statutima legalno imaju pozdrav ‘Za dom spremni'”, kazala je.

Podsjetila je kako je Povjerenstvo za suočavanje sa simbolima totalitarnih režima “predložilo određene iznimke odnosno određene situacije u kojima se može koristiti pozdrav ‘Za dom spremni'”, te ustvrdila da su upravo u vrijeme Domovinskog rata postojali posebni uvjeti – kada su protiv Hrvatske zajednički nastupali “zvijezda petokraka, koja je tada potpuno kompromitirana zbog napada na Vukovar i druge dijelove Hrvatske, u savezništvu sa četničkom kokardom”.

“To su bili posebni uvjeti u kojima se reagiralo na malo drukčiji način i uz taj poklič, odnosno moto ‘Za dom spremni’ ljudi su branili Hrvatsku. Međutim, to ne znači da su oni htjeli istrebljivati ili svetiti se bilo kome drugome. Oni su željeli slobodnu, samostalnu Hrvatsku”, rekla je. dodavši kako HOS-ove oznake “Za dom spremni” ni jedna vlada nije dovela u pitanje, pa čak ni vlada premijera Zorana Milanovića.

Upitana kako razlikovati danas kada netko izvikuje “Za dom spremni” misleći na Domovinski rat, a ne na događanja iz vremena NDH, pogotovo s obzirom na neujednačenu sudsku praksu, Grabar-Kitarović kaže da to treba odlučiti zakonodavac. “Vlada treba dati prijedlog zakona”, dodala je.

I njezin otac je dao četiri lovačke puške za branitelje 

Podsjetila je pritom na vrijeme početka Domovinskog rata i na to da Hrvatska nije bila naoružana, pa su branitelji sami nabavljali oružje i odore, te je otkrila i da je njezin otac dao svoje četiri lovačke puške za branitelje.

“To je bila situacija koja neusporediva s bilo kojom drugom situacijom i to je nešto o čemu moraju danas znati građani Hrvatske, a posebno naša djeca”, rekla je. Uznemirena je stoga i kao majka kurikulumom povijesti za osnovne i srednje škole u kojima se, ustvrdila je, bježi od Domovinskog rata – najčasnijeg  razdoblja naše povijesti.

“Kad se ni milimetar rata nije vodio izvan hrvatskog teritorija, već su naši branitelji isključivo branili našu Hrvatsku – da u kurikulumu povijesti za osnovne škole ima nekoliko stranica koje su vrlo nedorečene, a da u srednjim školama umjesto da razgovaramo o tome što se dogodilo, kako je to sve skupa izgledalo, nažalost naša djeca moraju gledati nekakve filmove koji su snimili stranci o nama, koji nas ne razumiju, niti su razumjeli sve što se događalo”, rekla je.

“A mnogi od njih imali su i svoju agendu, sfere utjecaja. A ja tu ne bih niti izbacila novce koji su se ulagali u nekakve kampanje protiv Hrvatske i takozvano hibridno djelovanje koje i dan danas postoji protiv Hrvatske, kad se želi obezvrijediti kako Domovinski rat, tako i djelovanje naših branitelja”, ustvrdila je.

Zaključila je da tu raspravu treba ostaviti stručnjacima, povjesničarima i ostalima, i da se moramo usredotočiti na sadašnjost i budućnost.

Ne smijemo se gubiti u besplodnim pričama 

Drži da je jedan od razloga zbog kojih je pobijedila na predsjedničkim izborima upravo taj što je isticala da se ne smijemo gubiti u besplodnim pričama i raspravama o ideološkim pitanjima već se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja.

“A to znači kako ljudi danas žive u Hrvatskoj, zašto nam odlazi iz Hrvatske oni koji ostaju u Hrvatskoj da li rade i primaju plaću, je li ta plaća dostatna za njihov život u Hrvatskoj. Da li su uvjeti takvi da stvaraju raspoloženje optimizma i vjere u svoj narod i svoju državu, a ne nekakvog pesimizma, pa nam ljudi odlaze u druge države i onda shvate da zapravo nigdje ne teče med i mlijeko i da je uvijek najljepše doma. Ja vjerujem u to”, zaključila je predsjednica.

Još nije vrijeme, kazala je, za objavljivanje bilo kakve odluke oko drugog mandata, kazala je te, pročitavši pismo jedne od blokiranih osoba, poručila da je smisao njezina rada briga o malim ljudima, braniteljima, blokiranima, njih 260.000 plus članovi njihovih obitelji.

(Hina)

 

Odvjetnik Marka Perkovića Thompsona odgovorio Novoj TV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari