Pratite nas

Pregled

HGK: Neki jadranski gradovi u kolovozu imaju i pet puta više stanovnika

Objavljeno

na

Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2018., a temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj, kreće se od 40 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 129 posto u Istarskoj županiji, a neka jadranska mjesta ljeti imaju i pet puta više stanovnika nego inače, stoji u istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK).

HGK je u svojem istraživanju nazvanom “Procjena povećanja broja stanovnika u turističkoj sezoni” pokušao otkriti koliko naša jadranska mjesta i županije “brojčano” narastu tijekom špice sezone.

Napravili su izračun koji kao rezultat daje procjenu povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i jačim turističkim središtima. Pritom su uzeli u izračun povećanje populacije u pojedinoj županiji, gradu ili općini temeljem dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista isključivo u komercijalne smještajne objekte što implicira da su realni pokazatelji porasta broja stanovnika veći od izračunatih.

Simulacija je tako pokazala da Istarska županija u kolovozu ima 129 posto više ljudi nego inače, Zadarska 66 posto, Šibensko-kninska 60 posto, Primorsko-goranska 55, Dubrovačko -neretvanska 54 i Splitsko-dalmatinska 40 posto.

U srpnju je rast bio tek nešto manji, od 39 posto u Splitsko-dalmatinskoj do 119 posto u Istarskoj županiji. Zadarska je u srpnju, procjenjuje se, imala 63 posto više stanovnika, Šibensko – kninska 57 posto, Primorsko-goranska 51 i Dubrovačko-neretvanska 39 posto.

Vezano uz mjesta i gradove neka od njih će tijekom vršnih ljetnih mjeseci imati i pet puta više stanovnika nego inače. Primjerice, doduše omaleni, Nin imat će 447 posto više stanovnika u kolovozu, Medulin čak 469 posto. Mali Lošinj, nadalje, 265 posto, Crikvenica gotovo 200 posto, Vodice 176, a Makarska 116 posto. Veliki Split, s druge strane, imat će tek 11 posto više stanovnika u centralnom ljetnom mjesecu, nešto manji Zadar 24 posto. No zato će biser Istre – Rovinj – pucati pod povećanjem broja stanovnika od 261 posto. Dubrovnik u kolovozu bilježi rast broja stanovnika od 61 posto.

Ni srpanj ne nudi dramatično drugačije brojke pa će, primjerice, spomenuti Mali Lošinj imati 246 posto više stanovnika, Crikvenica 188 posto, Nin 431, Vodice 166, Rovinj 231, Medulin 421 posto i sl.

U analizi HGK navodi se i da je 2017. bila još jedna rekordna godina u nizu po broju turističkih dolazaka (17,4 milijuna) te po broju turističkih noćenja u smještajnim objektima (86,2 milijuna), kao i da najveći udio u strukturi noćenja stranih turista posljednjih godina čine turisti iz istih zemalja: Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Mađarske i Slovačke.

Najviše noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom godine ostvari se u srpnju i kolovozu, u srpnju oko 29 posto, a u kolovozu oko 33 posto.

Pri tom je u 2017. godini čak 49,2 milijuna noćenja, odnosno oko 95 posto ukupnog broja noćenja, u ta dva mjeseca ostvareno u šest priobalnih županija i to ovim redom: Istarska županija 15,2 milijuna ukupnih noćenja, Splitsko-dalmatinska 10,6 milijuna., Primorsko-goranska 9,3., Zadarska županija 6,5., Dubrovačko-neretvanska 3,8. te Šibensko-kninska 3,8 milijuna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Klapa Samoana sa Novog Zelanda održala koncert u Remetama pjevajući hrvatske pjesme (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Klapa Samoana sa Novog Zelanda koji pjevaju hrvatske pjesme nastupili su u Remetama u Zagrebu.

Klapa Samoana osnovana je u Aucklandu 2011. godine. Iste godine imali su i prvi nastup na Božićnom koncertu Hrvatskoga društva u Aucklandu. Nastupali su na raznim događanjima u hrvatskim i pacifičkim krugovima. Njeguju samoanski a capella zvuk.

U srpnju 2013. godine nastupali su u sklopu Tarara Croatian Tour, zajedno s hrvatsko-novozelandskim Folklornim ansamblom Kralj Tomislav i maorskom folklornom skupinom Te Ihi Connections. Nastupili su na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu 2013. godine kao gosti Festivala.

Christian Malieota Brown i Austin Xavier jedni su od članova klape Samoana čije smo izvedbe imali prilike vidjeti i za vrijeme Svjetskog prvenstva u Rusiji kada su ispjevali poznatu “Nije u šoldima sve“.

 

VIDEO KOJI JE ODUŠEVIO: Klapa Samoana – Moja Hercegovina

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je u četvrtak navečer u vinogradima Pavlomira kraj Novog Vinodolskog tradicionalnu manifestaciju Ružica Vinodola, tijekom koje će se jedanaest djevojaka natjecati u igrama povezanim s vinarstvom i vinogradarstvom te običajima Vinodola, među ostalim i u vještinama branja i mašćenja grožđa.

Grabar-Kitarović je otvarajući manifestaciju govorila na čakavštini, kazavši kako “misli da je red da pozdravi na domaćoj čakavštini.” “Jako je lijepo biti ovdje s vama, ovo nije prvi puta da sam tu, a niti zadnji, jako se veselim što ćemo zajedno provesti vrijeme,” kazala je dodavši da može reći “da smo mi čakavci jako, jako prionili toj našoj čakavštini” te da je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg, koji je bio nazočan na manifestaciji, “naučio reći č umjesto ć tek kada su ga u Banskim dvorima natjerali”.
Predsjednica je potom na engleskom jeziku poželjela dobrodošlicu svim gostima i turistima.

U nastavku je kazala da je ova godina iznimno bitna za Novi Vinodolski spomenuvši da je njena rodna Grobinšćina supotpisnica Vinodolskog zakonika, čija se 730. obljetnica slavi ove godine. Taj zakonik je u to vrijeme bio jedan od modernijih, ako ne i od najmodernijih u Europi, koji je postavio prava i pravice za sve, kazala je. Naglasila je da se ove godine slavi i 140. obljetnica turizma u Novom Vinodolskom i 15. obljetnica Ružice Vinodola.

Predsjednica je, na upit novinara kako se snalazi u vinogradu i je li ikada gazila grožđe odgovorila “naravno.” “Moj nonić je imao vinograd u mjestu Meje iznad Ričine i ja sam kao mala često s njim išla u vinograd, pomagala mu u vinogradu, meni su to bila prekrasna vremena. Nakon berbe svi smo gazili grožđe,” kazala je dodavši da ne zna kako bi joj to išlo danas, ali da je to nešto što ju jako vezuje uz djetinjstvo i uz rodni kraj.

Na tvrdnju da se možemo ponositi ovakvim manifestacijama, spajajući novo i staro, predsjednica je potvrdno odgovorila. “Apsolutno, ovo je ključ razvoja turizma, današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more, to nije dovoljno. Oni traže ne samo prekrasnu prirodu, koju je Bog podario i sve kulturne spomenike koje imamo, već i oživljavanje nacionalnih, starih narodnih običaja, koji su za njih prekrasni,” kazala je dodavši da smatra da bi “mnogi turisti uživali da i oni malo gaze grožđe.”

Na upit o razvoju vinodolskog kraja, predsjednica je kazala da bi se mogao razviti upravo na poljoprivredi. “Mislim da upravo u EU možemo naći tu nišu za sigurne biološke proizvode, tlo je ovdje čisto, nekontaminirano, proizvodnja je tradicionalna i mislim da imamo sve preduvjete za uspjeh,” rekla je.

Po usmenoj predaji iz doba hrvatske plemićke obitelji Frankopana, nakon završetka berbe u vinogradu se među beračicama birala Ružica, najljepša i najmarljivija djevojka. Ružicu bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke narodnih glazbala odveli bi ju u grad. Po zapisima, posljednji put Ružica je, prije nego što je običaj obnovljen, izabrana 1880.

Današnja Ružica Vinodola obnovljena je na osnovi te predaje. Osmišljene su igre i natjecanja za Ružice, po uzoru na stare sajmove priređuje se prodaja ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, vina i drugog, a cijelu manifestaciju prate tradicionalna jela, glazba i ples.

Završno natjecanje, kada će biti proglašena ovogodišnja Ružica Vinodola, bit će u subotu, 18. kolovoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari