Pratite nas

Vijesti

HHO: Vladajući agresivno nameću podjele, na referendum izađite bez straha

Objavljeno

na

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava obratio se javnosti izjavom o referendumu o braku, kojom poziva građane da se 1. prosinca izjasne u skladu sa svojom savješću, bez straha, pritiska i nelagode, dajući referendumu svoju osobnu demokratsku legitimaciju. Izjavu donosimo u nastavku.

– Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) sa zabrinutošću prati duboku gospodarsku, socijalnu, moralnu i političku krizu u hrvatskom društvu, koje je već godinu dana zaokupljeno raspravama o spolnom odgoju, referendumu o braku, ćirilici, promjeni Ustava, Lex Perkoviću. Procjene mnogih analitičara i javnih djelatnika govore da je ova rasprava nametnuta od vladajuće politike, putem sebi sklonih medija i jednog dijela nevladinih udruga, pokušavajući skrenuti pažnju s gorućih gospodarskih i socijalnih pitanja raspravom o svjetonazorskim ili namjerno nametnutim političkim temama.

Stoga ne čudi kako hrvatsko društvo svakim danom prolazi kroz sve žešće polarizacije i radikalne političke podjele, uvjetno rečeno lijeve i desne. Zabrinjavajući je način na koji se u te procese, nekritički i mimo profesionalnih kriterija, uključuje dobar dio medija i javnosti. Mediji, većim dijelom u službi vladajuće lijeve koalicije, brojni političari, kao i predstavnici pojedinih nevladinih udruga, gotovo da se natječu kako oblatiti građane koji su svjetonazorski ili politički opredijeljeni za neku drugu, u ovom slučaju konzervativnu opciju.

Konzervativni svjetonazor i konzervativne političke opcije u Hrvatskoj se idejno stigmatiziraju i kriminaliziraju do mjere da se počinje javljati strah od otvorenog i slobodnog iznošenja vlastitih stavova. Takva politička i društvena klima predstavlja ugrozu temeljnih ljudskih prava na javno iznošenje svjetonazorskih i političkih stavova.
Nosioci su ove ideološke harange, začete u prepoznatljivim političkim i interesnim grupama, kojima služe pojedini novinari, odnosno vlasnici medija, poznati inače po lakoći kojom su svojedobno u vrijeme komunističkog režima, olako baratali opasnim diskvalifikacijama, prozivajući svako slobodoljubivo razmišljanje – od demokratske ljevice do liberalnih i konzervativnih ideja – protivnim jugoslavenskoj komunističkoj doktrini i diktaturi.

Kako se približava referendum o braku, koji će se održati 1. prosinca, u hrvatskom medijskom prostoru na djelu je pravo natjecanje u borbi protiv zalaganja za poštivanje Ustava, ljudskih prava, demokracije i drugačijeg načina razmišljanja. Prepoznatljivi duh iz bivših vremena proširio se hrvatskim medijskim prostorom.
Pravo zahuktavanje medijske harange prema hrvatskim građanima koji svoj životni svjetonazor temelje na kršćanskom nadahnuću i konzervativnom svjetonazorskom ili političkom opredjeljenju, počelo je programatskim tekstom Davora Butkovića u Jutarnjem listu (25. svibnja 2013.) pod naslovom „Nova konzervativna revolucija plamti Hrvatskom”, što neodoljivo podsjeća na termin „kontrarevolucija”, korišten u komunističkom vremenu sedamdesetih godina pa do samog kraja tog režima. Ova Butkovićeva mantra postala je u hrvatskom medijskom prostoru svakodnevna poštapalica za označavanje svih koji misle i djeluju iz konzervativnog političkog svjetonazora.

Nakon Butkovića objavljena je i „tjeralica” autorice Slavica Lukić, (Jutarnji list, 8.lipnja 2013.) sa slikama dr. Vice Batarela, predstojnika Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije, prof.dr.sc. Dubravke Hrabar, voditeljice Katedre za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Vuke Brigljevića, fizičara angažirana na projektu u CERN-u, dr.sc. Stjepe Bartulice, povjerenika za vjerska pitanja u uredu Predsjednika republike, dr. Željke Markić, liječnice i novinarke, te Ladislava Iličića, glazbenika i violinista u Simfonijskom orkestru HRT-a. Neupitni po svojoj stručnosti i akademskom obrazovanju, oni su prokazani kao nositelji „neokonzervativne kontrarevolucije” samo zbog svoga javnog katoličkog angažmana. Riječ je o staroj, prokušanoj matrici iz bivših vremena, lociranja unutarnjeg neprijatelja, u čemu su najagresivnija izdanja Europapress holdinga, u suvlasništvu njemačkog WAZ-a i Tportal.hr, u vlasništvu Hrvatskog Telekoma, odnosno Deutsche telekoma. Za njima ne zaostaju ni drugi mediji, među njima HRT, privatne televizije i pojedini portali.

Približavanjem referenduma o braku sve se radikalnije javlja vrijeđanje i ponižavanje pojedinaca opredijeljenih za opciju „za”, ali i prema 700 tisuća građana koji su potpisali peticiju za referendum o braku. Ta se inicijativa prokazuje kao „zločinački pothvat” građanske inicijative „U ime obitelji”, koja je organizirala prikupljanje potpisa za promjenu ustavne definicije braka. Na sceni je sukob između necivilnog društva i njegovih ostataka iz komunističkog vremena i civilnog društva koje ne pristaje na ideologizaciju ljudskih prava. Necivilno društvo se prepoznaje etiketiranjem terminima kao što su klerikalizam, klerofašizam, zaostalost, zatucanost, nazadnjaštvo, katolički talibanizam. Ovakvim etiketiranjem nastoji se demonizirati pristaše referenduma i druge vjernike zbog njihova svjetonazora, kao i druge osobe konzervativnog opredjeljenja. Na meti su svi oni koji se opiru agresivnoj skupini medijskih autora, ali i odabranih pojedinaca iz javnog života koji su se stavili u službu harange sa svim obilježjima totalitarnog opredjeljenja. Dakako, valja naglasiti da su se u raspravi o referendumu protiv njega izjašnjavale i brojne osobe zrelim demokratskim i argumentiranim stajalištima. Nažalost, oni su bili i ostali u manjini.

Navest ćemo samo neke primjere pogroma protiv osoba koje sadašnji režim i njegove produžene medijske ruke progone do kriminalizacije.

(1) Studentskom kapelanu, u više je navrata prijećeno smrću (što policija istražuje). U Večernjem listu (26. listopada 2013.) objavljena je vijest da je sanacijski upravitelj SC-a Pejo Pavlović, pozvao „na ribanje” studentskog kapelana don Damira Stojića, zamjerajući mu što je u terminu za vjeronauk u Studentskom domu „Stjepan Radić” organizirao tribinu o referendumu. Stojić je u izjavi za VL dodao da je Pavloviću bilo neugodno te da je bilo očito da je nalog stigao „odozgo”. Prema provjerenim informacijama iz više izvora saznali sz da su gosp. Peju Pavlovića osobno zvali premijer Milanović i ministar Jovanović, o čemu bruji Studentski centar.

(2) Dr. sc. Dubravka Hrabar, neosporni autoritet za obiteljsko pravo, izložena je pravom linču na stranicama Jutarnjeg lista (21. rujna 2013.), tekstom Kristine Turčin kojim je doveden u pitanje njezin moralni i profesionalni lik. Njen najveći krimen je, citiramo: „Otvoreno vrlo konzervativna, bliska Katoličkoj crkvi, da po tom „ključu” nastoji birati svoje suradnice, pa je njezina zamjenica dr. Aleksandra Korač Graovac članica komisije Hrvatske biskupske konferencije Justitia et pax.”.

(3) U Hrvatskom saboru zastupnik HNS-a Igor Kolman, koristeći grubi govor mržnje, nazvao je 700 tisuća potpisnika inicijative za referendum „prljavim pokretom”.

(4) Zastupnik SDP-a Nenad Stazić, inače potpredsjednik Sabora, interpretirajući falsificirani izvadak iz jednog intervjua Željke Markić jedne od vodećih osoba „zločinačke skupine” povezao je inicijativu „U ime obitelji” s fašizmom idući tako daleko da je na svom Facebooku napisao „Očekujem da ova Markićka i njezina udruga za obitelj zatraži da se uskoro zabrane jednoroditeljske obitelji. Djecu iz takvih obitelji pokupit će po kućama, strpati u kamione i odvesti u dom. A dom će osnovati u Jasenovcu.” (koncentracijski logor u 2. svjetskom ratu).

(5) Vrhunac sramote za Republiku Hrvatsku – javno demonstriranje primitivizma i govora mržnje – je nastup zaposlenika EU parlamenta Nikše Spremića, akreditiranog asistenta SDP-ova zastupnika Olega Valjala. Dotični se gospodin obratio Međustranačkoj sjednici za obitelj u Strasbourgu i usporedio Željku Markić s nacističkim zločincem Adolfom Eichmannom. Tako je atmosfera u Hrvatskoj vezana uz referendum o braku postala dostupna i EU institucijama.

Hrvatski građani izaći će u nedjelju na referendum i glasovati u skladu sa svojim svjetonazorom i životnim opredjeljenjima. Nažalost, na ovaj referendum izaći ćemo bez demokratske debate kakvu recimo ima Švicarska gdje se upravo priprema referendum o braku.
Hrvatski mediji vodeći kampanju „protiv” ne dajući odgovarajući protuprostor javnim osobama koji bi se izjasnili „za”, plasirajući plasirajući arogantne i uvredljive izjave onih koji su se opredjelili „protiv” širili su u društvu atmosferu straha i ponižavali osobe s drugačijom opcijom. U političkoj filozofiji ove arogantne manjine možemo razaznati kao širitelje mržnje prema slobodi i demokraciji. Kako bismo zorno pokazali u kakvoj se atmosferi odvija „javna rasprava” o referendumu, napomenut ćemo da su u Hrvatskoj, prema našim saznanjima, provedene brojne ankete o ishodu referenduma, ali one nisu doprle u javnost. Čak je i Vlada iz sredstava poreznih obveznika financirala spot „Protiv”, ali je odustala od emitiranja shvativši u kojoj mjeri bi mogući negativni ishod mogao dovesti u pitanje njen daljnji demokratski izborni legitimitet.
HHO poziva građane RH, bez obzira na to hoće li će glasovati „za” ili „protiv”, da odbace sve strahove, pritiske i nelagode, te da u skladu sa svojom savješću, ovom referendumu daju svoju osobnu demokratsku legitimaciju, navodi HHO u izjavi za javnost. (iPress)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari