Pratite nas

Pregled

‘Hibridni rat je ozbiljan i stvaran’

Objavljeno

na

Hibridni rat

Sjećate se špijunske afere u kojoj je ministar Dragan Mektić optužio Hrvatsku za špijuniranje i naoružavanje terorističkih organizacija u BiH – eto u tom slučaju došlo je do potpunog obrata.

Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv svog ministra za odavanje nacionalnih tajni. O ovoj temi razgovarali smo u Studiju 4 s Gordanom Akrapom s instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– S obzirom na činjenicu da je državno tužiteljstvo BiH izvršilo cijeli niz radnji i razgovaralo s cijelim nizom osoba uključujući ranatelje svih policijskih i sigurnosnih agencija u BiH i tražilo od njih pismena izvješća, očito su donijeli takav zaključak na temelju tih informacija koje su pokazale da su optužbe koje je ministar Mehtić iznio neutemeljene i netočne – odnosno jedan cijeli niz dezinformacija koji je usmjeren na pogoršanje odnosa s Hrvatskom, lažno optuživanje Hrvatske sigurnosno-obavještajne agencije za miješanje u unutarnje stvari BiH, ali i posredno – pokušaj utjecaja na institucije u BiH kojima se uvjetno govoreći na čelu nalaze Hrvati koji nisu po mjeri bošnjačkoj stranačkoj politici, ustvrdio je.

Na pitanje je li Mehtić od tužitelja postao osumnjičeni političar, Akrap je rekao “da takva dezinformacija jednostavna i banalna nije ni mogla završiti drugačije nego prozivanjem Mehtića za njeno plasiranje”.

– Kad se pogleda cijeli proces obrade podataka i onoga što je izneseno – vidi se jasno da nema riječi o istini. Dapače, radi se o najjednostavnijoj prozirnoj dezinformaciji koju je vrlo jednostavno utvrditi. I to je tužiteljstvo utvrdilo. Međutim problem pravi koji se krije iza svega toga su one izjave od početka koje je davao ministar Mehtić. Onog trenutka kad je išao davati izjavu tužiteljstvu i naknadno koje je govorio Bakir Izetbegović o tome – mi ovakvom i ovom tužiteljstvu BiH ne vjerujemo, oni rade protiv države BiH, istaknuo je.

– Cilj je, između ostalog, i potiskivanje utjecaja, barem onoga što je ostalo, Hrvata na procese zbivanja u BiH. Jer nemojte zaboraviti da je taj dan kad je Mehtić plasirao te dezinformacije u Neumu je završen skup pod nazivom “Europski ustav za europsku BiH” gdje se u 8 točaka zaključaka iznose vrlo jasni prijedlozi kojima se trasira put BiH prema EU uz naglašavanje potrebe za očuvanjem ljudskih prava, jednakosti, suradnje, konstitutivnosti, pomirenja, smirivanja tenzija. Međutim, sve ono što ne odgovara pojedinim čimbenicima političkim i sigurnosnim u BiH jer očito ne žele da BiH krene prema euroatlanskim integracijama.

– Hrvatska je racionalno reagirala u ovoj priči i pustila da institucije rade svoj posao. Nije previše burno reagirala, samo je ukazala na netočnosti, rekao je.

Na pitanje koliko se hrvatska politika mora ozbiljno odnositi prema neozbiljnim informacijama, obmanama, lažnim iskazima, Akrap je rekao da “na pojedinačnoj razini ne, ali kad postoji čitav niz takvih aktivnosti, može doći do ozbiljnih posljedica”.

– Ne treba zaboraviti da je područje zapadnog Balkana s kojim Hrvatska graniči i na koji se naslanja, vrlo trusno i nemirno područje. Gdje političe elite, a što se vidi sad na primjeru BiH, nisu politički ni sigurnosno definirane na način da razvijaju svoje države kako bi one dalje išle u pravcu napretka. Makedonija i Crna Gora su na ivici. U Srbiji stalno imate prosvjede. U BiH kuha. Znači nekome je u interesu da i u Hrvatskoj zakuha određene odnose i da potpiri situaciju kako bi došlo do unutarnjih problema, rekao je.

– Hibridni rat je ozbiljan i stvaran. To se vidi od utjecaja na rezultate predsjedničkih izbora u SAD-u, na rezultatima Brexita. A kad pričate s kolegama u Baltičkim zemljama, pogotovo Litvi, onda vidite da su te hibridne prijetnje vrlo stvarne i vrlo ozbiljne. Nije bez razloga da EU intenzivno radi na stvaranju akcijskog plana kako spriječiti dezinformiranje, posebno na javnim medijima i njihovo širenje kako bi se utjecalo na političke procese u pojedinim zemljama članicama, istaknuo je, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

‘Krila Oluje’ i ‘Patrouille de France’ izveli zajednički prelet i trenažne letove

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ / M. Karačić

Hrvatska “Krila Oluje” i francuska “Patrouille de France” izvele su zajednički prelet iznad zadarskog kanala i trenažne letove u vojarni u Zemuniku

Francuska akrobatska grupa „Patrouille de France“ sletjela je u četvrtak, 19. rujna 2019. sa 10 aviona Alpha Jet u vojarnu „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku u dvodnevni prijateljski posjet akrobatskoj grupi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) „Krila Oluje“.

Ovo je prvo gostovanje „Patrouille de France“ u Hrvatskoj, a „Krila Oluje“ su ih dočekala u blizini Zadra gdje su iznad zadarskog kanala izveli zajednički prelet s ukupno 14 aviona, priopćio je MORH

Formaciju je predvodio vođa „Krila Oluje“ satnik Darko Belančić, a iz jednog od aviona Pilatus PC-9M dobrodošlicu Francuzima poželio je zapovjednik 93. zrakoplovne baze brigadir Mario Pleša.

Pozdravni prelet dvaju nacionalnih akrobatskih grupa u Zadru pratio je i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Gaël Veyssière u pratnji načelnika stožera 93. zrakoplovne baze HRZ-a pukovnika Borisa Panića.

Nakon slijetanja u bazu u Zemuniku provedene su pripreme za trenažne letove. Tako su na trenažnom letu „Krila Oluje“ u avionima Pilatus PC-9M u zadnjim kabinama letjeli piloti „Patrouille de France“, a zatim su članovi grupa zamijenili uloge gdje su piloti „Krila Oluje“ po prvi puta letjeli sa francuskim kolegama u avionima Alpha Jet.

Satnik Belančić tom je prigodom kazao kako su nakon „Frecce Tricolora“ i „Red Arrowsa“ ugostili još jednu prestižnu akrobatsku grupu te time potvrdili iznimno dobre i prijateljske odnose sa najpoznatijim svjetskim akrobatskim grupama. „Posebno impresivan bio je pozdravni zajednički prelet iznad zadarskog kanala i na neki način najavio kako će izgledati nebo iznad Zadra 30. svibnja iduće godine na prvom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu „CROIMAS 2020“. Naravno, to je bila i neizbježna tema naših razgovora s pilotima „Patrouille de France“ koji pozdravljaju odluku o organizaciji hrvatskog mitinga, a kroz zajedničke trenažne letove imali smo jedinstvenu prigodu upoznati sve elemente naših letačkih programa“, iznio je satnik Belančić.

Vođa grupe „Patrouille de France“ bojnik Clément Racine zahvalio se na sjajnom dočeku te kazao kako bi vrlo rado došli na „CROIMAS 2020“. „Odluku o sudjelovanju donijet će naše zapovjedništvo, no svi smo već danas impresionirani dolaskom u Zadar i kod naših domaćina „Krila Oluje“. Zajednički let je bio poseban doživljaj, posebno nosim sliku negativnog leta, sve je uistinu fantastično“, iznio je bojnik Racine.

“Krila Oluje” su dosad jednom nastupila u Francuskoj (2017.) na zrakoplovnom mitingu u Zrakoplovnoj bazi St. Dizier, a uz suradnju s „Patrouille de France” imaju odličnu povezanost i s jednim od najboljih svjetskih pojedinačnih nastupa „Rafale Solo Display”.

Akrobatska grupa francuskog ratnog zrakoplovstva „Patrouille de France“ je osnovana 1953., a matična zrakoplovna baza im je Salon-de-Provence. Lete u sastavu od osam aviona Dassault Alpha Jet i jedina su akrobatska grupa u svijetu koja je imala pilotkinju na poziciji vođe grupe (2009. – 2010. bojnica Virginie Guyot).

Prvi zrakoplovni miting na kojem su „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nastupali zajedno bio je “Kecskemet Airshow 2007” u Zrakoplovnoj bazi Kecskemet u Mađarskoj i od tada do danas praktički nije bilo sezone u kojoj se „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nisu susreli na barem jednom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu te su grupe razvile profesionalnu i prijateljsku povezanost i suradnju.

Među napoznatijim patronima „Patrouille de France“ na godišnjoj razini mogu se istaknuti Alain Delon (1988.), Princ Albert II (1993.) i Carla Bruni Sarkozy (2010.).

Avion na kojem lete „Patrouille de France“ Dassault Alpha Jet postiže maksimalnu brzinu od oko 1 000 kilometara na sat dok je maksimalna visina leta oko 14 000 metara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Mladen Novosel: I dalje očekujemo raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel izjavio je u četvrtak da, unatoč najavi premijera Andreja Plenkovića da prihvaća zahtjeve inicijative “67 je previše”, i dalje očekuje raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta odlaska u mirovinu.

Pokretači sindikalne inicijative “67 je previše”, u sklopu koje je više od 740.000 građana dalo potpis za održavanja referenduma o vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, komentirali su najavu Plenkovića da će Vlada u cijelosti prihvatiti prijedloge inicijative i Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Novosel je rekao Hini da, unatoč tome, i dalje od predsjednika Hrvatskog sabora traži raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za odlazak u mirovinu.

“Zašto bi mi vjerovali predsjedniku Vlade i Vladi da će to učiniti, na tragu sve one kampanje koju je Vlada provodila protiv naše referendumske inicijative”, kazao je Novosel.

Izrazio je žaljenje što Vlada takvu odluku nije donijela u lipnju, kada je inicijativa “67 je previše” predala potpise u Sabor.

“Građani su potpisima poručili da bi oni na referendumu promijenili postojeće mirovinske zakone, da bi oni sami odlučivali kakve mirovinske zakone žele. Neovisno o tome, ako Vlada želi donijeti novi zakon, to je njeno pravo, no mi nećemo sudjelovati u nikakvim razgovorima oko tog novog zakona. Vlada ga može donijeti sama, međutim naše je stajalište i dalje da se to treba riješiti referendumom”, istaknuo je.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da sindikati primarno očekuju raspisivanje referenduma jer su građani referendum i tražili.

No, ocijenio je da su sindikati u drugu ruku zadovoljni, jer se prihvatilo to što su tražili.

“Pomalo jesmo iznenađeni, iako ne previše. Sve tri sindikalne središnjice moraju sjesti i vidjeti u kojem pravcu ćemo dalje reagirati, to treba biti dogovor svih nas”, kazao je Sever Hini. (Hina)

 

Plenković: Prihvatit ćemo sve zahtjeve inicijative 67 je previše

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari