Pratite nas

Gospodarstvo

HNB: U 2019. gospodarski rast mogao bi iznositi tri posto

Objavljeno

na

U 2019. godini gospodarski rast mogao bi iznositi tri posto, a u 2020. usporiti na 2,8 posto, pri čemu se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, procjene su Hrvatske narodne banke (HNB) koje su u petak iznijeli njezini čelnici.

Inflacija potrošačkih cijena bi prema procjenama središnje banke, mogla u 2019. usporiti na 0,8 posto uslijed smanjenja stope PDV-a na određene proizvode i pada cijena naftnih derivata, a u 2020. godini ubrzati na 1,4 posto, kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina.

U HNB-u procjenjuju da bi višak na tekućem i kapitalnom računu mogao u ovoj godini biti veći nego prošle godine zahvaljujući rastu izvoza usluga, jačem korištenju EU-ovih fondova i rastu prihoda od osobnih doznaka, dok se tijekom 2020. očekuje smanjenje viška.

Smatraju i da bi se trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao nastaviti.

U takvom makroekonomskom okruženju HNB namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava, uz istodobno održavanje nominalnog tečaja kune prema euru stabilnim.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, HNB očekuje da bi nakon viška proračuna opće države u 2018, godini, u 2019. godini mogao biti ostvaren blagi manjak proračuna opće države u iznosu od 0,1 posto BDP-a., a za 2020. godinu predviđa se višak od 0,2 posto BDP-a.

Dug opće države će se prema prognozi HNB-a vjerojatno nastaviti smanjivati, sukladno fiskalnim pravilima, očekuje HNB. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić: Moramo osigurati da gospodarski život funkcionira

Objavljeno

na

Objavio

Gospodarstvenici se snalaze i svjesni su kako žive od tjedna do tjedna. Od države samo žele da im sada više nego ikada pomogne.

Premijer Andrej Plenković najavio je novi paket mjera koje bi trebale pomoći hrvatskom gospodarstvu i poduzetnicima koji su se našli u problemima.

O čemu se radi, više je pojasnio gost Dnevnika Nove TV, ministar financija Zdravko Marić. Kako je rekao, gospodarstvo i porezni obveznici osiguravaju prihode. “Gospodarstvo bez funkcioniranja države i javnih službi ne može opstati”, dodao je i istaknuo da su mirovine osigurane te će biti isplaćene 8. travnja.

“Mirovine će biti prije Uskrsa, one se ne diraju”, istaknuo je Marić.

Osigurane su i plaće u travnju, no nastavit će se dijalog sa socijalnim partnerima.

“Naša je dužnost gledati kratki rok, ali gledati i budućnost. Hrvatska je imala lošu epizodu. Nije pitanje koliko će biti gospodarski pad hrvatske u jednoj godini. Hrvatska je padala šest godina za redom, ne smijemo to ponoviti”, naveo je Marić.

“Zdravlje je svima prioritet, ali moj prioritet je funkcioniranje države i financijski krvotok Republike Hrvatske te osiguravanje da sve službe – državne, gospodarske i ostale funkcioniraju”, istaknuo je.

“Mislim da smo jasno pokazali da je zdravlje i ljudski životi na prvom mjestu. Moramo osigurati da gospodarski život funkcionira”, naglasio je.

Što se tiče odgađanja plaćanja PDV-a ističe da, ako je netko naplatio PDV, mora ga uplatiti u državni proračun.

“Svjesno smo ušli u kršenje nekih direktiva. Svi poslodavci imaju mogućnost plaćanja PDV-a po naplaćenoj fakturi. Imamo istu mogućnost za uvoz. Do sada je to bilo pri uvozu opreme i strojeva, sad će biti za sav uvoz slični tretman”, kazao je Marić i najavio: “Proteklih dana jako puno ljudi donira, donacije ćemo osloboditi PDV-a, a to se odnosi na donacije za zdravstvene svrhe”, objasnio je.

Ministar Marić navodi da država može puno lakše izdržati likvidnost od privatnog sektora. “Mi kupimo likvidnost kako bi je disperzirali u gospodarstvo”, istaknuo je i dodao da bi sljedeći tjedan trebalo zaživjeti – krediti za likvidnost obrtnih sredstava poduzetnika.

Svi krediti bi trebali ‘stati’ na tri mjeseca, kazao je. “Ima jako puno onih koji su pogođeni. Moratorij će vrijediti za sve. Krediti za likvidnost i obrtna sredstva za poduzetnike će zaživjeti”, dodao je. “Stvar je pristupa komercijalne banke. Minimalno će krediti poduzetnicima i građanima biti moratorijem obuhvaćeni na tri mjeseca”, kazao je Marić.

“Jako puno ljudi je pitalo što će biti s leasinzima, sve je to na stolu, sve će ići putem jedinstvenog sučelja FINA-e”, objasnio je.

“Ono što je do jučer bilo nezamislivo, danas je zamislivo. Mirovinski fondovi upravljaju sa 110 milijardi kuna imovine, najveći dio toga je u državnim obveznicama. Sve je na stolu. Usmjerit ćemo i mirovinske fondove, da se oslobode ta sredstva i taj novac, da se može na isti način disperzirati”, istaknuo je Marić.

Smatra da je kriza ujedno i nova šansa. “Iz ovoga treba napraviti kratkoročne mjere i sve skupa preživjeti no moramo izvući pouku”, tvrdi ministar Marić. “Ima jako puno segmenata prerađivačke industrije, imamo transport – sve su to grane koje su hrvatske specifične grane i na tome trebamo graditi našu budućnost”, smatra Marić.

Što se turizma tiče, tvrdi da stranci neće pohrliti nikamo nakon pandemije, a ne samo u Hrvatsku. “Moramo sami sebe spasiti, svoju domaću potražnju poticati. Napravit ćemo dodatne mjere kojima ćemo pojačati stanje na hrvatskom tržištu”, dodao je ministar financija Zdravko Marić.

Plenković: Ožujak 2020. pamtit ćemo kao najzahtjevniji koji smo dosad proživjeli

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Tri crna scenarija za turizam: Prvi se već ostvaruje, drugi nam je sve bliži, a treći bi značio potpuni krah

Objavljeno

na

Objavio

Ministar turizma Gari Cappelli u srijedu je lanjski rast prihoda od stranih turista, za 11 posto u odnosu na 2018., komentirao očekivanim, jer je to bila dobra godina za turizam, no očekivanim je ocijenio i pad prihoda u ugostiteljstvu vidljiv u sustavu fiskalizacije zadnjih mjesec dana, zbog pandemije Covid-19 i zatvorenih objekata.

“Na žalost, pandemija Covid-19 svima u svijetu u ugostiteljstvu i ukupno turizmu odnosi promet i donosi pad prihoda, ili nikakve prihode. Što se događa sada nama, događa se i drugima u Europi i svijetu. Do kada će to biti također se na žalost ne može reći, jer je cijela situacija oko te pandemije neizvjesna i nezahvalna za bilo kakva predviđanja, što potvrđuju i epidemiolozi”, ističe u telefonskom razgovoru za Hinu ministar Cappelli.

Komentirajući nove podatke Porezne uprave iz sustava fiskalizacije, koji pokazuju veliki pad broja računa i iznosa u djelatnosti smještaja, usluživanja i pripreme hrane u zadnjih mjesec dana (24. veljače do 29. ožujka) od 37 i 41 posto u odnosu na isto vrijeme 2019., ministar kaže da je to, na žalost, očekivano, kao i pad izdanih računa u zadnjih tjedan dana (od 23. do 29. ožujka) od 96 posto i iznosa računa od 93 posto u odnosu na iste dane 2019. godine.

Najvažnije zaštititi radnu snagu i očuvati radna mjesta

“Tako će biti sve dok se objekti ne otvore odnosno dok su zatvoreni zbog mjera protiv širenja koronavirusa. Znamo da neki hoteli pomalo rade, znamo i da neki ugostitelji pokušavaju dostavom održati promet, čak i oni koji to nikada nisu radili, i znamo da nikome nije lako. Ono što svi zajedno možemo je pokušati zaštititi radnu snagu i očuvati radna mjesta, za čim su išle i mjere iz prvog seta, a za čim idu i mjere iz drugog seta koje će na Vladi biti sutra”, rekao je Cappelli.

Ponovio je i da smještaj može raditi tj. primati goste i služiti im hranu, ali u propisanim uvjetima zaštite i distanciranja zbog virusa, ali i da je sada praktički i nemoguće očekivati goste.

Osim domaće situacije sa hrvatskim turizmom, Cappelli iznosi i nove podatke negativnog utjecaja koronavirusa na turizam u Europi, što je slično i u Hrvatskoj.

Pritom se padovi, kako kaže, mogu svrstati u tri razine.

Prvi je veliki pad poslovnih događanja, skupova, kongresa i sličnog, a takvih velikih skupova svjetske razine u prva tri mjeseca u Europi je otkazano od 45 do 100. Drugi je veliki pad, i do 60-postotni, noćenja i dolazaka turista u velike europske gradove (Pariz, Berlin, Barcelona, Rim, Beč, Milano i druge), a treći je veliki pad prometa za predstojeće uskrsne blagdane na cijelom Mediteranu i šire, uz veliki val otkazivanja rezervacija.

“I u Hrvatskoj u ovom predsezonskom razdoblju možda najviše trpe destinacije-gradovi, poput Zagreba, Dubrovnika, Splita, pa i Opatije, gdje se inače u ovo vrijeme održava i najviše poslovnih skupova, ali i dolaze brojne grupe turista iz svijeta. U nedostatku toga i naši će gradovi imati slične minuse kao i oni u Europi”, iznosi Cappelli.

Analize i scenariji: Najbliže smo ‘scenariju’ od 75 posto manje noćenja

Naglašavajući kako je sve što sada bilo tko planira, predviđa ili smisli neizvjesno za realizaciju, jer je i pandemija Covid-19 neizvjesna, Cappelli ističe da su ipak radili razne analize, temeljem koje su došli do tri moguća ‘scenarija’ za turizam u Hrvatskoj ove godine.

Prvi ‘scenarij’ ili razina s padom noćenja od 60 posto godišnje se već na žalost ostvaruje, i za to je bio ‘plan’ da bi se zaustavilo u svibnju, ako se i mi i svijet izborimo sa epidemijom.

No, kako su sada zdravstvena predviđanja i stožera po svijetu drugačija i spominju se lipanj ili srpanj kao neki datumi mogućeg olakšanja, tada bi došli do druge ‘razine’ i pada noćenja od 75 posto.

“Za sada smo najbliže tom ‘scenariju’ 75-postotnog pada noćenja, i to pod pretpostavkom da ‘ulovimo’ nešto promet u turizmu u kolovozu, rujnu, listopadu i do kraja godine. No, ako to ne bude moguće zbog nastavka pandemije idemo na treću ‘razinu’, koja je sada još daleko i nadam se da neće doći, a to bi bio pad noćenja od 90 posto”, iznio je u razgovoru za Hinu ministar Cappelli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari