Pratite nas

Pregled

HND u ozbiljnim problemima, izgubili sudski spor težak 336.000 eura

Objavljeno

na

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), nakon 107 godina postojanja i danas sa 2350 članova, našlo se “pred zidom” jer mu kao mač nad glavom visi sudski spor, star 24 godine i ‘težak’ više od 336.000 eura.

Tvrtka UTT Europa 92 d.o.o, koja je od 2005. godine u stečaju, tužila još 1993. godine HND za tadašnjih pola milijuna njemačkih maraka. I dobila na sudu, piše Zagrebački.hr

Naime, rukovodeća tijela HND-a suočena su s vrlo ozbiljnim problemom vezanim za sudski spor jer je Općinski sud u Zagrebu u ponovljenom suđenju opet presudio u korist tužitelja, nakon što je već jednom donio prvostupanjsku presudu u korist tužitelja, a nakon koje je Županijski sud prihvatio žalbu HND-a. HND, pak, traži ponovno suđenje uz izuzeće dosadašnje sutkinje, sad opet na Županijskom sudu, a rok za žalbu je istekao 11. srpnja.

Kad ministarstvo piše sudu

Nepoznanica je, međutim, kad će Županijski sud, ne zna se ni koji, donijeti rješenje. To, sudeći prema ažurnosti našeg pravosuđa, može biti bilo kada, i za pola godine, i za godinu dana ili dvije, a u HND-u se nadaju da neće biti u roku odmah, iako ni to nije nemoguće, odnosno skoro pa u rujnu.

Vrijeme je veoma važno u ovoj pravosudnoj trakavici, koja ima i više bizarnih elemenata, iako jedni zbog toga gube mnogo (Novinarski dom koji je obiteljsko srebro HND-a), a drugi (tužitelji u ropotarnici stečajne mase) dobivaju još i više, a da ne rade ništa, osim što se tužakaju po sudovima.

Potvrdi li Županijski sud prvostupanjsku presudu ona HND-u nalaže da plate tu enormu svotu, koju nema, tvrtki u stečajnoj masi u roku od samo 15 dana.

Sporna tvrtka je početkom 90-ih u prostorijama Novinarskog doma, koji je u vlasništvu HND-a, namjeravala otvoriti restoran. No, kako tvrtka, čiji su vlasnici došli iz dijaspore, nije plaćala zakup poslovnog prostora, ugovor o zakupu je razvrgnut. Sve je još 1993. godine završilo na sudu, a zadnjom presudom Općinskog suda od 30. listopada 2014. godine, HND bi trebao platiti tužitelju cifru od koje boli glava. Dakle, stečajnoj masi famozne UTT Europa 92 čak 126.615,61 eura, u protuvrijednosti u kunama s pripadajućim kamatama. E sad tek dolazi do pravnog cirkusa.

HND moli da se ne piše o slučaju

Već na prvi pogled može se vidjeti da su kamate goleme, iznose više od 210.000 eura, a i da dalje rastu kako vrijeme prolazi, a dugovi rastu. Nije tajna da su pravni troškovi najveći dio stečajnih postupaka, koji znaju trajati godinama, a kako se pokazalo u slučaju HND-a, i desetljećima. To je modus operandi cijelog niza višegodišnjih sudskih slučajeva, koji se sad već vuku generacijama po sudovima.

Novinarski ceh nije jedinstven kad je riječ o pisanju o ovom slučaju za sudske anale. Nakon višesatne rasprave na zajedničkoj sjednici Središnjeg i Izvršnog odbora HND-u, krajem prošlog tjedna, vodstvo novinarskog društva, koje se uzda u “tihu vodu…” zamolilo je za diskreciju, odnosno da se ove informacije ne daju u javnost.

Posebno stoga da se ne bi vršio medijski pritisak na sud jer bi Društvu, prema mišljenju odvjetnika, ali i drugih pravnih stručnjaka koje je HND konzultirao, to samo štetilo. Nije opravdanje, ali pišemo zato jer imamo osjećaj da je vrijedno javno dobro, što Novinarski dom svakako jest, na udaru privatnih interesa pojedinaca, koji bi jednako tako tužili i bilo koda drugog da upravlja njime kako bi se dočepali vrijedne nekretnine, ne birajući pritom sredstva.

Hoće li HND šaptom pasti?

S druge strane, svojedobno je, već odavna ukinuto Ministarstvo iseljeništva, pisalo sudu da mora zaštiti ulaganja iz hrvatske dijaspore u Novinarski dom, a koja i gdje već je dugo nemoguće utvrditi, pa i taj dio presude opasno visi jer je u neskladu sa stvarnošću. Toliko o pritisku na pravosuđe, kad izvršna vlast piše zakonodavnoj da zaštiti strana ulaganja u restoran, pa makar bila riječ i o dva prostora. A sad bi novinari trebali šaptom pasti!?

No, nije prvi put. Ovaj je slučaj, nakon 20-ak godina sudovanja, prvi put barem javno spomenut u izvještaju Upravnog odbora Novinarskog doma za Skupštinu HND-a 2015. godine, a koja će uskoro opet imati posla vezano za ovaj sudski spor.

U njemu se navodi da je sugerirano tadašnjem rukovodstu HND-a, a koji je tada vodio Zdenko Duka, da se razmotri mogućnost angažiranja stručnijih odvjetnika, odnosno pokuša spasiti što se spasiti da. Ali zbog nedostatak novca, onda kao i do sada, to nije urađeno. HND se zbog opće besparice, iako Novinarski dom godišnje prihoduje 1,7 milijuna kuna na ime rentanja poslovnih prostora, uzda u odvjetnike koji ih brane kako znaju i umiju, ali pro bono. Iako ovako dugotrajni i samim time skupi sudski procesi, mogu biti čisti autogol za novinarsko društvo jer bi zbog njih mogli izgubiti svoj Novinarski dom. To bi moglo značiti i zadnji čavao u njegovu sad posve neizvjesnu budućnost.

U isto vrijeme, daleko od očiju nezainteresirane javnosti ili barem aktivnijih članova HND-a, jedan od pet zaštićenih stanara u Novinarskom domu, a bilo ih je još i više na njegovu trećem katu, iskoristio je još lani svoje zakonsko pravo i otkupio stan. Iako na te stanove, glede nasljeđivanja, imaju pravo samo direktni nasljednici, i to samo u prvom koljenu, nakon čega je ovaj stan, kao i druga četiri u Novinarskom domu u Savskoj, trebao biti vraćen pravom vlasniku, a to je HND.

Međutim, otkupljen je zaštićeni stan u samom centru Zagreba, nemale veličine 84 m2, za samo 50.000 kuna. Nije štamparska greška,, riječ je o kunama, a ne eurima. Toliko o pravdi.

Sudska odluka iz Strasbourga o prodaji zaštićenih stanova po tržišnim cijenama, stigla je u slučaju ovoga stana prekasno. Ostala četiri, a svi veći od 100 m2, biti će zalog za slučaj gubitka ovog sudskog spora, ako takvu odluku donese izvanredna Skupština HND-a zakazana za petak, 13. listopada.

Mrtvi kapital

Međutim, HND će u slučaju da opet izgubi ovaj sudski spor, uputiti zahtjev Vrhovnom sudu za reviziju presude, ali on neće odgoditi njezinu pravomoćnost, kažu pravni stručnjaci. HND stoga novac planira namaknuti prodajom četiri stana zaštićenih najamoprimaca.

No, to također neće ići lako, zbog prava prvokupa, iako su ti stanovi HND-u zapravo mrtvi kapital na kojem godišnje samo na ime pričuve ima čisti gubitak od 15.000 kuna. Zaštićenih najamoprimaca u Hrvatskoj, još uvijek, ima malo više od 3500, a država, osim što je napokon onemogućila učestalo mešetarenje takvim stanovima, odnosno njihovu prodaju za smiješne iznose u odnosu na tržišne cijene, ne pokazuje previše volje da konačno riješi pitanje povlaštenog stanovanja na tuđi trošak.

To u praksi izgleda ovako. Zaštićeni stanari u Novinarskom domu plaćaju mjesečno najam od 150 do 200 kuna, a HND kao vlasnik stanova plaća pričuvu za njih, ali to još uvijek nije sve. Također, režijske troškove koje pokrivaju ti stanari najprije plati HND kao vlasnik stanova, a onda ih od njih potražuje.

Naravno, te isplate također znaju kasniti, ali to još uvijek nije sve jer tu su i skriveni troškovi. I svi ostali popravci u zaštićenim stanovima su na trošak vlasnika. Samo za stan u kojem stanuje Tomislav Gavazzi HND je prošle godine platio elektro-radove oko 13.000 kuna.

Pametnome dosta, a zaključak o tome tko stanuje na trošak HND-a izvucite sami. HND-u bi na kraju, u najcrnjem scenariju, ako ničim izazvan izgubi kojim slučajem ovaj sudski spor, mogla ostati jedna sobica u Novinarskom domu od 18 m2, koju sad koriste članovi društva kad dođu poslom u Zagreb, piše Zagrebački.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ante Gotovina: Vjerujem da ćemo odabrati najprikladnije rješenje za borbenu eskadrilu

Objavljeno

na

Objavio

Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih vojnih zapovjednika HV-a iz Domovinskog rata, opet je pružio javnu potporu svom ratnom suborcu Damiru Krstičeviću.

Smatra da je zbog neuspjele nabave izraelskih F-16 Baraka Krstičević izložen “neutemeljenim prozivanjima”. Gotovina u izjavi za Večernji list kaže da vjeruje da će “Vlada RH, ministar obrane i stručni tim iz sustava Oružanih snaga u nastavku procesa nabave borbenih zrakoplova, nužnih za opstanak Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, odabrati dugoročno najprikladnije rješenje za našu domovinu”.

MiG-ove moramo prizemljiti

Za njega su Ministarstvo obrane i Oružane snage RH jedan od najvažnijih stupova sustava nacionalne sigurnosti. Obveza im je štiti stečenu sigurnost i slobode, što podrazumijeva obranu zemlje na kopnu, moru i u zraku.

– Treba nam zajedništvo, međusobno uvažavanje i ozračje povjerenja u institucije države. Tako podržavamo jačanje i daljnju izgradnju našeg sustava nacionalne sigurnosti – izjavio je Gotovina.

General je već jednom pružio sličnu javnu potporu Krstičeviću, u srpnju 2017., kada je bio najavio ostavku zbog kritika da HV nije na vrijeme priskočio u pomoć pri gašenju požara biblijskih razmjera u okolici Splita i duž obale.

Tada je Gotovina smirio vidno uzrujanog Krstičevića te kazao za Večernji da on “potpuno razumije svog ratnog suborca, razumije da se u tim teškim okolnostima događaju i nesporazumi, no da je još puno zadaća pred Krstičevićem kao ministrom”.

I Krstičević je ostao ministar. Ova sadašnja dramatika oko Krstičevića bila je slična te je Gotovina opet uputio i javnu potporu ministru obrane, ali i poručio javnosti da se treba dovršiti nužni posao nabave borbene eskadrile.

A tu će se Hrvatska morati požuriti u pronalaženju novog rješenja. Kako je izvjesno da će se ono potražiti u razgovorima sa SAD-om i izgledno proizvođačem Lockheed Martinom, nagađa se da će Hrvatska ovoga puta pregovarati o nabavi novih F-16 blok 70/72.

Kako je riječ o gotovo tri puta skupljem zrakoplovu od Baraka, jasno je da bi RH eventualno pregovarala o nabavi ne 12 nego šest do osam novih zrakoplova u “prvoj turi”. U MORH-u ne žele nagađati, ali priznaju da se novo rješenje mora pronaći tijekom 2019.

Problem je, kada bi se sada ispregovarala nabavu novih i skupljih zrakoplova, proći će između tri i pet godina dok se prvi ne pojavi na hrvatskom nebu.

Proizvodnja novih F-16 – za koje se zna da su najjači zrakoplovi 4++ generacije, po tehnološkim rješenjima vrlo bliski F-35 i F-22 – u novoj tvornici u Greenvilleu u Južnoj Karolini još, naime, nije ni počela.

Riječ je o nevelikom pogonu u kojemu će u početku raditi 150 do 200 zaposlenika. A kad počne raditi, prvi je kupac Bahrein, koji nabavlja 16 zrakoplova. Slijedi Slovačka koja naručuje njih 14, pa izgledno Bugarska s osam primjeraka.

Uključi li se tijekom 2019. u taj program i Hrvatska, proći će, dakle godine (3 do 5) dok ne stignu i njoj nove F-16-ice. Kako sve svoje MiG-ove 21 HRZ mora prizemljiti do 2024., morat će se pronaći “prijelazno” rješenje.

Krstičević ne misli odustati

Jedna od mogućnosti je i uzimanje nekoliko američkih zrakoplova na leasing, a spominje se angažiranje zrakoplova Nacionalne garde Minnesote, savezne države koja ima izgrađenu i odličnu vojnu suradnju s Hrvatskom, a posjeduje i najmodernije zrakoplove među gardama, F-16 blok 50/52.

Jedna je od ideja da se obuka hrvatskih pilota obavi na tim zrakoplovima, a uzmemo li ih nekoliko na leasing, obuka bi se provodila u Hrvatskoj.

Tim rješenjem HRZ bi obavio obuku pilota u trajanju od oko godinu dana, a onda bi se našla mogućnost da se ti aparati koriste u HRZ-u sve do dolaska novih F-16. To je jedno od mogućih rješenja kako premostiti međurazdoblje do dolaska prvih i najsuvremenijih američkih F-16, dogovorimo li se s njima o kupnji.

Što se tiče cijene za nove aparate, treba pratiti pregovore Bugarske i Lockheed Martina (LM). Naime, Bugari se nadaju paketu kojemu će cijena možda biti i niža od milijarde dolara za 8 primjeraka.

Predstavnik LM-a James Robinson, međutim, Bugarima je već kazao kako je “teško ispuniti 24-mjesečni rok postavljen od bugarske vlade za isporuku prve serije borbenih zrakoplova”.

Što se tiče opstanka ministra Krstičevića na toj poziciji, on namjerava ostati i dovršiti posao nabave borbene eskadrile.

Davor Ivanković / Večernji list

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Veleposlanica Švedske u Hrvatskoj: I dalje smo vam spremni ponuditi Gripene

Objavljeno

na

Objavio

Nova veleposlanica Kraljevine Švedske u Hrvatskoj Diana Helen Madunic u razgovoru za tportal otkrila je kako u Švedskoj, koja je Hrvatskoj željela prodati svoje Gripene, gledaju na propast posla kupnje borbenih zrakoplova od Izraela.

– Vrlo pozorno pratimo proces. Sa švedske strane mogu reći da smo vrlo zainteresirani za to pitanje. Ponuda švedske tvrtke SAAB, uz potporu švedske vlade, još uvijek stoji. I dalje smo spremni ponuditi zrakoplove Gripen Hrvatskoj ako postoji interes za njima.

To je visokotehnološki razvijen, nov zrakoplov, čiji je trošak po satu letenja povoljan, koji je kompatibilan sa standardima NATO-a i koji možemo brzo isporučiti. Riječ je o sustavu koji smo razvili za obranu svoje države te koji sami koristimo i razvijamo.

Također, koriste ga druge zemlje u Europskoj uniji koje su članice NATO-a, Mađarska i Češka Republika, kazala je veleposlanica Madunic.

Na novinarsko pitanje, švedska veleposlanica potvrdila je da SAAB nudi zrakoplove uz potporu švedske vlade. – I u Hrvatskoj je SAAB predao ponudu uz podršku švedske vlade, naglasila je.

Na potpitanje je li u tom slučaju možda došlo do nesporazuma između dvije vlade oko ponude, odgovorila je: – Nisam tada bila ovdje pa ne mogu govoriti o tome. Ali kada je u pitanju ova vrsta javnih nabava, švedsku industriju podupire švedska vlada u skladu s uspostavljenim mehanizmima i procedurama.

Može li se očekivati da se SAAB javi na mogući novi natječaj? – Za početak trebamo vidjeti što će odlučiti hrvatska Vlada i kako će nastaviti taj proces. To nas zanima. I kao što sam rekla, otvoreni smo za razgovore. Ako hrvatska Vlada otvori mogućnost i pozove nas na razgovor, spremni smo razgovarati o raznim opcijama, kazala je veleposlanica Diana Helen Madunic za tportal.

 

Jan Ivanjek: Američka ponuda koja se ne može odbiti

 

 

 

Krstičević: Kupnja američkih F-16 jedna od najbližih opcija, od SAD-a očekujemo najbolju ponudu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari