Pratite nas

Pregled

HND u ozbiljnim problemima, izgubili sudski spor težak 336.000 eura

Objavljeno

na

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), nakon 107 godina postojanja i danas sa 2350 članova, našlo se “pred zidom” jer mu kao mač nad glavom visi sudski spor, star 24 godine i ‘težak’ više od 336.000 eura.

Tvrtka UTT Europa 92 d.o.o, koja je od 2005. godine u stečaju, tužila još 1993. godine HND za tadašnjih pola milijuna njemačkih maraka. I dobila na sudu, piše Zagrebački.hr

Naime, rukovodeća tijela HND-a suočena su s vrlo ozbiljnim problemom vezanim za sudski spor jer je Općinski sud u Zagrebu u ponovljenom suđenju opet presudio u korist tužitelja, nakon što je već jednom donio prvostupanjsku presudu u korist tužitelja, a nakon koje je Županijski sud prihvatio žalbu HND-a. HND, pak, traži ponovno suđenje uz izuzeće dosadašnje sutkinje, sad opet na Županijskom sudu, a rok za žalbu je istekao 11. srpnja.

Kad ministarstvo piše sudu

Nepoznanica je, međutim, kad će Županijski sud, ne zna se ni koji, donijeti rješenje. To, sudeći prema ažurnosti našeg pravosuđa, može biti bilo kada, i za pola godine, i za godinu dana ili dvije, a u HND-u se nadaju da neće biti u roku odmah, iako ni to nije nemoguće, odnosno skoro pa u rujnu.

Vrijeme je veoma važno u ovoj pravosudnoj trakavici, koja ima i više bizarnih elemenata, iako jedni zbog toga gube mnogo (Novinarski dom koji je obiteljsko srebro HND-a), a drugi (tužitelji u ropotarnici stečajne mase) dobivaju još i više, a da ne rade ništa, osim što se tužakaju po sudovima.

Potvrdi li Županijski sud prvostupanjsku presudu ona HND-u nalaže da plate tu enormu svotu, koju nema, tvrtki u stečajnoj masi u roku od samo 15 dana.

Sporna tvrtka je početkom 90-ih u prostorijama Novinarskog doma, koji je u vlasništvu HND-a, namjeravala otvoriti restoran. No, kako tvrtka, čiji su vlasnici došli iz dijaspore, nije plaćala zakup poslovnog prostora, ugovor o zakupu je razvrgnut. Sve je još 1993. godine završilo na sudu, a zadnjom presudom Općinskog suda od 30. listopada 2014. godine, HND bi trebao platiti tužitelju cifru od koje boli glava. Dakle, stečajnoj masi famozne UTT Europa 92 čak 126.615,61 eura, u protuvrijednosti u kunama s pripadajućim kamatama. E sad tek dolazi do pravnog cirkusa.

HND moli da se ne piše o slučaju

Već na prvi pogled može se vidjeti da su kamate goleme, iznose više od 210.000 eura, a i da dalje rastu kako vrijeme prolazi, a dugovi rastu. Nije tajna da su pravni troškovi najveći dio stečajnih postupaka, koji znaju trajati godinama, a kako se pokazalo u slučaju HND-a, i desetljećima. To je modus operandi cijelog niza višegodišnjih sudskih slučajeva, koji se sad već vuku generacijama po sudovima.

Novinarski ceh nije jedinstven kad je riječ o pisanju o ovom slučaju za sudske anale. Nakon višesatne rasprave na zajedničkoj sjednici Središnjeg i Izvršnog odbora HND-u, krajem prošlog tjedna, vodstvo novinarskog društva, koje se uzda u “tihu vodu…” zamolilo je za diskreciju, odnosno da se ove informacije ne daju u javnost.

Posebno stoga da se ne bi vršio medijski pritisak na sud jer bi Društvu, prema mišljenju odvjetnika, ali i drugih pravnih stručnjaka koje je HND konzultirao, to samo štetilo. Nije opravdanje, ali pišemo zato jer imamo osjećaj da je vrijedno javno dobro, što Novinarski dom svakako jest, na udaru privatnih interesa pojedinaca, koji bi jednako tako tužili i bilo koda drugog da upravlja njime kako bi se dočepali vrijedne nekretnine, ne birajući pritom sredstva.

Hoće li HND šaptom pasti?

S druge strane, svojedobno je, već odavna ukinuto Ministarstvo iseljeništva, pisalo sudu da mora zaštiti ulaganja iz hrvatske dijaspore u Novinarski dom, a koja i gdje već je dugo nemoguće utvrditi, pa i taj dio presude opasno visi jer je u neskladu sa stvarnošću. Toliko o pritisku na pravosuđe, kad izvršna vlast piše zakonodavnoj da zaštiti strana ulaganja u restoran, pa makar bila riječ i o dva prostora. A sad bi novinari trebali šaptom pasti!?

No, nije prvi put. Ovaj je slučaj, nakon 20-ak godina sudovanja, prvi put barem javno spomenut u izvještaju Upravnog odbora Novinarskog doma za Skupštinu HND-a 2015. godine, a koja će uskoro opet imati posla vezano za ovaj sudski spor.

U njemu se navodi da je sugerirano tadašnjem rukovodstu HND-a, a koji je tada vodio Zdenko Duka, da se razmotri mogućnost angažiranja stručnijih odvjetnika, odnosno pokuša spasiti što se spasiti da. Ali zbog nedostatak novca, onda kao i do sada, to nije urađeno. HND se zbog opće besparice, iako Novinarski dom godišnje prihoduje 1,7 milijuna kuna na ime rentanja poslovnih prostora, uzda u odvjetnike koji ih brane kako znaju i umiju, ali pro bono. Iako ovako dugotrajni i samim time skupi sudski procesi, mogu biti čisti autogol za novinarsko društvo jer bi zbog njih mogli izgubiti svoj Novinarski dom. To bi moglo značiti i zadnji čavao u njegovu sad posve neizvjesnu budućnost.

U isto vrijeme, daleko od očiju nezainteresirane javnosti ili barem aktivnijih članova HND-a, jedan od pet zaštićenih stanara u Novinarskom domu, a bilo ih je još i više na njegovu trećem katu, iskoristio je još lani svoje zakonsko pravo i otkupio stan. Iako na te stanove, glede nasljeđivanja, imaju pravo samo direktni nasljednici, i to samo u prvom koljenu, nakon čega je ovaj stan, kao i druga četiri u Novinarskom domu u Savskoj, trebao biti vraćen pravom vlasniku, a to je HND.

Međutim, otkupljen je zaštićeni stan u samom centru Zagreba, nemale veličine 84 m2, za samo 50.000 kuna. Nije štamparska greška,, riječ je o kunama, a ne eurima. Toliko o pravdi.

Sudska odluka iz Strasbourga o prodaji zaštićenih stanova po tržišnim cijenama, stigla je u slučaju ovoga stana prekasno. Ostala četiri, a svi veći od 100 m2, biti će zalog za slučaj gubitka ovog sudskog spora, ako takvu odluku donese izvanredna Skupština HND-a zakazana za petak, 13. listopada.

Mrtvi kapital

Međutim, HND će u slučaju da opet izgubi ovaj sudski spor, uputiti zahtjev Vrhovnom sudu za reviziju presude, ali on neće odgoditi njezinu pravomoćnost, kažu pravni stručnjaci. HND stoga novac planira namaknuti prodajom četiri stana zaštićenih najamoprimaca.

No, to također neće ići lako, zbog prava prvokupa, iako su ti stanovi HND-u zapravo mrtvi kapital na kojem godišnje samo na ime pričuve ima čisti gubitak od 15.000 kuna. Zaštićenih najamoprimaca u Hrvatskoj, još uvijek, ima malo više od 3500, a država, osim što je napokon onemogućila učestalo mešetarenje takvim stanovima, odnosno njihovu prodaju za smiješne iznose u odnosu na tržišne cijene, ne pokazuje previše volje da konačno riješi pitanje povlaštenog stanovanja na tuđi trošak.

To u praksi izgleda ovako. Zaštićeni stanari u Novinarskom domu plaćaju mjesečno najam od 150 do 200 kuna, a HND kao vlasnik stanova plaća pričuvu za njih, ali to još uvijek nije sve. Također, režijske troškove koje pokrivaju ti stanari najprije plati HND kao vlasnik stanova, a onda ih od njih potražuje.

Naravno, te isplate također znaju kasniti, ali to još uvijek nije sve jer tu su i skriveni troškovi. I svi ostali popravci u zaštićenim stanovima su na trošak vlasnika. Samo za stan u kojem stanuje Tomislav Gavazzi HND je prošle godine platio elektro-radove oko 13.000 kuna.

Pametnome dosta, a zaključak o tome tko stanuje na trošak HND-a izvucite sami. HND-u bi na kraju, u najcrnjem scenariju, ako ničim izazvan izgubi kojim slučajem ovaj sudski spor, mogla ostati jedna sobica u Novinarskom domu od 18 m2, koju sad koriste članovi društva kad dođu poslom u Zagreb, piše Zagrebački.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sanaderu danas dvije presude

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na zagrebačkom Županijskom sudu danas će biti objavljene dvije presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu – za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupocijskih postupaka.

Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić koja će presudu u tzv. aferi Hypo objaviti u 13, a presudu u slučaju HEP-Dioki u 14 sati.

Milijunska provizija u vrijeme Domovinskg rata

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter.

“Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter”, rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak, smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Jeftina struja Diokiju

U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Sanader nepravomoćno presuđen samo u slučaju Planinska

Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna ‘provizije’ nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio ‘pokajnik’ Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.

Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada li Hrvatskom Žikina dinastija?

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT razgovor s Draženom Stjepandićem koji je napravio monodramu prema tekstovima kolumni Zvonimira Hodaka. Pogledajte i ulomke iz predstave ‘Žikina dinastija u lijevoj našoj’ u izvedbi dramaturga, redatelja i glumca Dražena Stjepandića.

Imaju li desničari smisao za humor?  Zašto Žikina dinastija? Koja je razlika između antifašista i Žikine dinastije?

Vlada li Hrvatskom Žikina dinastija?
Jesu li Hrvatsku napali radnici Heinekena s petokrakam na čelu?
Hoće li Ministrastvo kulture financirati predstavu s desnim predznakom?
Hoće li Dražen Stjepandić, autor predstave, postati desni Oliver Frljić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari