Pratite nas

Pregled

HND u ozbiljnim problemima, izgubili sudski spor težak 336.000 eura

Objavljeno

na

Hrvatsko novinarsko društvo (HND), nakon 107 godina postojanja i danas sa 2350 članova, našlo se “pred zidom” jer mu kao mač nad glavom visi sudski spor, star 24 godine i ‘težak’ više od 336.000 eura.

Tvrtka UTT Europa 92 d.o.o, koja je od 2005. godine u stečaju, tužila još 1993. godine HND za tadašnjih pola milijuna njemačkih maraka. I dobila na sudu, piše Zagrebački.hr

Naime, rukovodeća tijela HND-a suočena su s vrlo ozbiljnim problemom vezanim za sudski spor jer je Općinski sud u Zagrebu u ponovljenom suđenju opet presudio u korist tužitelja, nakon što je već jednom donio prvostupanjsku presudu u korist tužitelja, a nakon koje je Županijski sud prihvatio žalbu HND-a. HND, pak, traži ponovno suđenje uz izuzeće dosadašnje sutkinje, sad opet na Županijskom sudu, a rok za žalbu je istekao 11. srpnja.

Kad ministarstvo piše sudu

Nepoznanica je, međutim, kad će Županijski sud, ne zna se ni koji, donijeti rješenje. To, sudeći prema ažurnosti našeg pravosuđa, može biti bilo kada, i za pola godine, i za godinu dana ili dvije, a u HND-u se nadaju da neće biti u roku odmah, iako ni to nije nemoguće, odnosno skoro pa u rujnu.

Vrijeme je veoma važno u ovoj pravosudnoj trakavici, koja ima i više bizarnih elemenata, iako jedni zbog toga gube mnogo (Novinarski dom koji je obiteljsko srebro HND-a), a drugi (tužitelji u ropotarnici stečajne mase) dobivaju još i više, a da ne rade ništa, osim što se tužakaju po sudovima.

Potvrdi li Županijski sud prvostupanjsku presudu ona HND-u nalaže da plate tu enormu svotu, koju nema, tvrtki u stečajnoj masi u roku od samo 15 dana.

Sporna tvrtka je početkom 90-ih u prostorijama Novinarskog doma, koji je u vlasništvu HND-a, namjeravala otvoriti restoran. No, kako tvrtka, čiji su vlasnici došli iz dijaspore, nije plaćala zakup poslovnog prostora, ugovor o zakupu je razvrgnut. Sve je još 1993. godine završilo na sudu, a zadnjom presudom Općinskog suda od 30. listopada 2014. godine, HND bi trebao platiti tužitelju cifru od koje boli glava. Dakle, stečajnoj masi famozne UTT Europa 92 čak 126.615,61 eura, u protuvrijednosti u kunama s pripadajućim kamatama. E sad tek dolazi do pravnog cirkusa.

HND moli da se ne piše o slučaju

Već na prvi pogled može se vidjeti da su kamate goleme, iznose više od 210.000 eura, a i da dalje rastu kako vrijeme prolazi, a dugovi rastu. Nije tajna da su pravni troškovi najveći dio stečajnih postupaka, koji znaju trajati godinama, a kako se pokazalo u slučaju HND-a, i desetljećima. To je modus operandi cijelog niza višegodišnjih sudskih slučajeva, koji se sad već vuku generacijama po sudovima.

Novinarski ceh nije jedinstven kad je riječ o pisanju o ovom slučaju za sudske anale. Nakon višesatne rasprave na zajedničkoj sjednici Središnjeg i Izvršnog odbora HND-u, krajem prošlog tjedna, vodstvo novinarskog društva, koje se uzda u “tihu vodu…” zamolilo je za diskreciju, odnosno da se ove informacije ne daju u javnost.

Posebno stoga da se ne bi vršio medijski pritisak na sud jer bi Društvu, prema mišljenju odvjetnika, ali i drugih pravnih stručnjaka koje je HND konzultirao, to samo štetilo. Nije opravdanje, ali pišemo zato jer imamo osjećaj da je vrijedno javno dobro, što Novinarski dom svakako jest, na udaru privatnih interesa pojedinaca, koji bi jednako tako tužili i bilo koda drugog da upravlja njime kako bi se dočepali vrijedne nekretnine, ne birajući pritom sredstva.

Hoće li HND šaptom pasti?

S druge strane, svojedobno je, već odavna ukinuto Ministarstvo iseljeništva, pisalo sudu da mora zaštiti ulaganja iz hrvatske dijaspore u Novinarski dom, a koja i gdje već je dugo nemoguće utvrditi, pa i taj dio presude opasno visi jer je u neskladu sa stvarnošću. Toliko o pritisku na pravosuđe, kad izvršna vlast piše zakonodavnoj da zaštiti strana ulaganja u restoran, pa makar bila riječ i o dva prostora. A sad bi novinari trebali šaptom pasti!?

No, nije prvi put. Ovaj je slučaj, nakon 20-ak godina sudovanja, prvi put barem javno spomenut u izvještaju Upravnog odbora Novinarskog doma za Skupštinu HND-a 2015. godine, a koja će uskoro opet imati posla vezano za ovaj sudski spor.

U njemu se navodi da je sugerirano tadašnjem rukovodstu HND-a, a koji je tada vodio Zdenko Duka, da se razmotri mogućnost angažiranja stručnijih odvjetnika, odnosno pokuša spasiti što se spasiti da. Ali zbog nedostatak novca, onda kao i do sada, to nije urađeno. HND se zbog opće besparice, iako Novinarski dom godišnje prihoduje 1,7 milijuna kuna na ime rentanja poslovnih prostora, uzda u odvjetnike koji ih brane kako znaju i umiju, ali pro bono. Iako ovako dugotrajni i samim time skupi sudski procesi, mogu biti čisti autogol za novinarsko društvo jer bi zbog njih mogli izgubiti svoj Novinarski dom. To bi moglo značiti i zadnji čavao u njegovu sad posve neizvjesnu budućnost.

U isto vrijeme, daleko od očiju nezainteresirane javnosti ili barem aktivnijih članova HND-a, jedan od pet zaštićenih stanara u Novinarskom domu, a bilo ih je još i više na njegovu trećem katu, iskoristio je još lani svoje zakonsko pravo i otkupio stan. Iako na te stanove, glede nasljeđivanja, imaju pravo samo direktni nasljednici, i to samo u prvom koljenu, nakon čega je ovaj stan, kao i druga četiri u Novinarskom domu u Savskoj, trebao biti vraćen pravom vlasniku, a to je HND.

Međutim, otkupljen je zaštićeni stan u samom centru Zagreba, nemale veličine 84 m2, za samo 50.000 kuna. Nije štamparska greška,, riječ je o kunama, a ne eurima. Toliko o pravdi.

Sudska odluka iz Strasbourga o prodaji zaštićenih stanova po tržišnim cijenama, stigla je u slučaju ovoga stana prekasno. Ostala četiri, a svi veći od 100 m2, biti će zalog za slučaj gubitka ovog sudskog spora, ako takvu odluku donese izvanredna Skupština HND-a zakazana za petak, 13. listopada.

Mrtvi kapital

Međutim, HND će u slučaju da opet izgubi ovaj sudski spor, uputiti zahtjev Vrhovnom sudu za reviziju presude, ali on neće odgoditi njezinu pravomoćnost, kažu pravni stručnjaci. HND stoga novac planira namaknuti prodajom četiri stana zaštićenih najamoprimaca.

No, to također neće ići lako, zbog prava prvokupa, iako su ti stanovi HND-u zapravo mrtvi kapital na kojem godišnje samo na ime pričuve ima čisti gubitak od 15.000 kuna. Zaštićenih najamoprimaca u Hrvatskoj, još uvijek, ima malo više od 3500, a država, osim što je napokon onemogućila učestalo mešetarenje takvim stanovima, odnosno njihovu prodaju za smiješne iznose u odnosu na tržišne cijene, ne pokazuje previše volje da konačno riješi pitanje povlaštenog stanovanja na tuđi trošak.

To u praksi izgleda ovako. Zaštićeni stanari u Novinarskom domu plaćaju mjesečno najam od 150 do 200 kuna, a HND kao vlasnik stanova plaća pričuvu za njih, ali to još uvijek nije sve. Također, režijske troškove koje pokrivaju ti stanari najprije plati HND kao vlasnik stanova, a onda ih od njih potražuje.

Naravno, te isplate također znaju kasniti, ali to još uvijek nije sve jer tu su i skriveni troškovi. I svi ostali popravci u zaštićenim stanovima su na trošak vlasnika. Samo za stan u kojem stanuje Tomislav Gavazzi HND je prošle godine platio elektro-radove oko 13.000 kuna.

Pametnome dosta, a zaključak o tome tko stanuje na trošak HND-a izvucite sami. HND-u bi na kraju, u najcrnjem scenariju, ako ničim izazvan izgubi kojim slučajem ovaj sudski spor, mogla ostati jedna sobica u Novinarskom domu od 18 m2, koju sad koriste članovi društva kad dođu poslom u Zagreb, piše Zagrebački.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati