Pratite nas

Herceg Bosna

HNS BiH: Ako prijedlog o Izbornom zakonu ne prođe, reaktivirat ćemo Herceg Bosnu

Objavljeno

na

HNS BiH uputit će prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru idućeg tjedna, a same najave tog poteza, političko Sarajevo, ponovno je doživjelo kao „podjelu Bosne“.

Članovi Predsjedništva HNS-a BiH tvrde kako je jedino rješenje, ukoliko prijedlog ne prođe u Parlamentu, reaktivacija Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Hrvatski narodni sabor BiH, krovno političko tijelo Hrvata u BiH, ovih je dana najavilo kako u Parlament šalje prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona. HNS BiH traži da se Hrvatima omogući izbor legitimnog člana Predsjedništva BiH i presude  Ustavnog suda – po apelaciji Bože Ljubića za izlasnike u Dom naroda Parlamenta FBiH i onu za Mostar.

HNS BiH svog će prijedlog uputiti u parlamentarnu proceduru idućeg tjedna, a same najave tog poteza, političko Sarajevo, ponovno je doživjelo kao „podjelu Bosne“.

Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović komentirajući najavu HNS-ovih prijedloga rekao je kako „prijedlog nije pročitao i da SDA neće mijenjati stav po tom pitanju“.

Izetbegović je, također, napomenuo i smirio sarajevsku javnost izjavom kako „od trećeg entiteta nema ništa“. Iako je upravo on jedan od onih koji najviše govori i spominje „treći entitet“, piše dnevnik.ba 

Izmjenama Izbornog zakona zatvoriti stranicu ratnih ciljeva 

Novinar Večernjeg lista, Zoran Krešić, u izjavi za Dnevnik.ba navodi da izmjene Izbornog zakona imaju zadaću zatvoriti stranicu ratnih ciljeva.

„Izborni zakon je test svih testova. Zapravo, Izborni zakon je priča o Bosni i Hercegovini. Onoj Austrougarskoj, ZAVNOBIH-ovskoj, Washingtonskoj, Daytonskoj.Jasno je da nitko ne može drugoga porobiti, istrijebiti ili doživotno provoditi hegemoniju. Uostalom, zbog toga je propala Jugoslavija. Mislim da brojni u ovoj zemlji nisu svjesni kakvu štetu prave sebi i drugima ne uvažavajući činjenicu da je potrebno ugoditi malobrojnijima, bili oni manje brojni na razini države, entiteta, županije, općine“, rekao je Krešić.

Ipak, Izetbegović nastavlja u unitarističkom tonu i tvrdi kako se moraju poštovati rezultati posljednjeg Popisa stanovništva prema kojem je Bošnjaka u BiH više od 50 posto.

Krešić dalje ističe kako je jedina budućnost BiH u jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda i manjina.

„Zato je jedina sreća ove zemlje u jednakopravnosti i mogućnosti da tri naroda i manjine odlučuju sami o institucijama koje su tako dizajnirane Dom naroda i Predsjedništvo BiH. u  Europskoj uniji, višenacionalnim zemljama u kojima nikome ne pada na pamet maltretirati manje brojne narode samo zbog te činjenice“, dodao je Krešić.

Političko Sarajevo poziva SIPA-u da zaustavi nasilje Hrvata u BiH 

Pored prvog čovjeka bošnjačke političke elite, na najavu HNS-ovog prijedloga o izmjenama Izbornog zakona, reagirale su i druge političke stranke u Sarajevu. Demokratska fronta Željka Komšića u priopćenju je istaknula kako prijedlog, pored postojećih, sadrži i uvođenje novih diskriminatornih modela te predstavlja najgrublju izdaju ove zemlje.

No, u sluđenoj unitarističkoj agendi najdalje je otišao rigidni Građanski savez Reufa Bajrovića koji je pozvao MUP Federacije BiH i SIPA-u da ozbiljno shvate HDZ-ove prijetnje koji nasiljem pokušavaju promijeniti ustavno-pravni poredak BiH.  Pozvali su službeni Zagreb i Berlin, predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović, premijera Andreja Plenkovića da zaustave nasilje Hrvata u BiH.

“Patrioti” na potezu 

Članica Predsjedništva HNS-a BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH, Lidija Bradara, u izjavi za Dnevnik. ba navodi kako HNS putem ovog prijedloga nudi svima koji se deklarativno zalažu za BiH da to i praktično pokažu.

„Hrvatski narod nema vremena za čekanja i nema budućnosti BiH bez izmjena Izbornog zakona. Ako već nema volje za jednako nužnim ustavnim promjenama kojim je omogućeno preglasavanje Hrvata, moramo izmijeniti Izborni zakon“, navela je Bradara.

I drugi članovi Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH, poput Slavena Raguža, smatraju kako o samom prijedlogu najbolje govore reakcije političkog Sarajeva.

„Bošnjačka politička elita je unaprijed osudila prijedlog na propast, a najbolje govori izjava Bakira Izetbegovića da mu prijedlog nije prihvatljiv, iako ga nije pročitao“, rekao je Raguž za Dnevnik.ba.

Ako prijedlog ne prođe, Hrvati će reaktivirati Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu 

Raguž navodi  i kako je nužno, da ukoliko prijedlog propadne u Parlamentu, vratiti stanje kakvo je bilo prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma.

Za vraćanje na staro, odnosno Herceg Bosnu, zalaže se i Mario Karamatić, član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora i izaslanik u državnom Domu naroda koji tvrdi kako će HNS aktivirati članke Bečke konvencije prema kojima se Hrvati imaju pravo vratiti na početno stanje.

„Ako prijedlog ne prođe, vratiti ćemo se na početno stanje, a to je Hrvatska Republika Herceg Bosna kojom smo ušli u razgovore i međunarodne sporazume. Prvo Washingtonski a kasnije Daytonski. Ti sporazumi su što preglasavanjem Hrvata, što nametnutim odlukama Visokih predstavnika grubo dezavuirali politička i ekonomska prava Hrvata u BiH“, izjavio je Karamatić za Dnevnik.ba

Na moguću reaktivaciju Hrvatske Republike Herceg Bosne, iz opskurnog Bajrovićevog  Saveza rekli su kako je“ nastavak podrške takvim inicijativama podrška rata“ te da se „HDZ treba zapitati jesu li spremni djecu ponovno slati u rovove u kojima mogu izgubiti sve.“ Sličnog je stava i Izetbegović koji je napomenuo kako se „olovkom ne može ostvariti ono što nisu konc. logorima u paradržavnoj tvorevini Herceg Bosni“.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari