Pratite nas

BiH

HNS je jedna od ključnih brana očuvanja konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH

Objavljeno

na

Jedini okvir unutar kojeg je moguće razvijati kakav-takav politički pluralizam hrvatskoga naroda u BiH je Hrvatski narodni sabor. Ako Republikanci žele biti oporba dominantnoj političkog stranci bh. Hrvata tj. HDZ-u BiH, onda to mogu raditi samo kroz HNS.

Hrvatski narodni sabor BiH postao je u posljednjih nekoliko godina jedna od glavnih brana potpunom poništavanju konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH. HNS BiH je upravo i nastao kao odgovor na procese koji su vodili ka svođenju Hrvata na razinu nacionalne manjine u BiH, a njegov je rad obnovljen kao odgovor na formiranje notorne platformaške Vlade FBiH 2011. godine, piše Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Iako se o (ne)uspjesima rada ove institucije može raspravljati, činjenica je da od tad pa do danas HNS djeluje u kontinuitetu i da iz godine u godinu postaje sve jača i važnija institucija.

Koliko će pak HNS biti relevantan ovisi isključivo o hrvatskom narodu i hrvatskim političarima. Koliko ga ozbiljno budu shvaćali Hrvati, toliko ozbiljno će ga shvaćati i drugi.

HNS je zamišljen kao nadstranačka institucija koja okuplja sve one političke snage koje imaju izborni legitimitet hrvatskoga naroda. Dakle, sve one stranke za koje je glasovao hrvatski narod imaju svoje mjesto u HNS-u.

Stranke unutar HNS-a ne moraju se u svemu slagati, ali sam HNS kao instituciju moraju poštivati. Ako HNS izglasa neku odluku, a jedna od stranaka se s tom odlukom ne slaže, ona ju i dalje mora prihvatiti. Svatko tko se ne slaže s bilo kojom od odluka ima pravo na svoje „izdvojeno mišljenje“, ima pravo lobirati u javnosti da se neka odluka promijeni, ali ni u kojem slučaju nema pravo zbog svoga neslaganja rušiti cijelu instituciju.

Bh. Hrvati danas se na svaki način izbacuju iz institucija kako Bosne i Hercegovine tako i Federacije BiH. O Republici Srpskoj ne treba ni pričati. Stoga je HNS danas jedino mjesto gdje hrvatski narod u BiH može nesmetano artikulirati svoju političku volju. HNS nije samo produžena ruka HDZ-a BiH kako to maliciozno vole reći političari i analitičari iz Sarajeva. Ne! HNS BiH je danas na putu da postane pravi parlament bh. Hrvata a Glavno vijeće da postane prava hrvatska narodna vlada.

Međutim, da bi HNS uistinu i bio prava nadstranačka institucija koja okuplja sve hrvatske političke snage u BiH, stranke članice moraju se prema njemu odnositi s poštovanjem.

Nije ispravno napuštati HNS zato što smatrate da on još uvijek nije ono što bi trebao biti.

Gašenje proizvodnje u Aluminiju d.d. Mostar bio je izravan povod da nekoliko stranaka izađe iz HNS, a među njima i Hrvatska republikanska stranka Slavena Raguža. Pored HRS-a, HNS je napustilo i nekoliko pravaških opcija od kojih su neke bile izravni sudionici notorne Platforme koji su jedva čekali bilo kakav povod pa da krenu s razvaljivanjem HNS-a.

No, s HRS-om je priča potpuno drugačija. HRS nema nikakvih repova iz prošlosti. Riječ je o mladoj stranci s mladim liderom koji nema nikakvu aferu iza sebe. Kao takvi, Republikanci su bili kakva-takva oporba unutar samog HNS-a. A to je nešto što je prijeko potrebno hrvatskom narodu u BiH.

Danas su Hrvati silom prilika, preciznije zbog manjkavosti Izbornog zakona koji omogućuje pojavljivanje fenomena Komšić i projekata poput alijanse i platforme, natjeran na političko jedinstvo. Dok god postoji mogućnost da netko drugi Hrvatima nameće političke predstavnike ne može doći do pravog hrvatskog političkog pluralizma u BiH.

Jedini okvir unutar kojeg je moguće razvijati kakav-takav politički pluralizam je upravo HNS. Ako Republikanci žele biti oporba dominantnoj političkog stranci bh. Hrvata tj. HDZ-u BiH, onda to mogu raditi samo kroz HNS. U suprotnom, postat će nelojalna politička stranka koja zapravo, možda i nehotice, podriva političku poziciju naroda za čija se prava gorljivo bori.

Jedan od najvećih političkih protivnika HDZ-a BiH je HDZ 1990 Ilije Cvitanovića, koji je nebrojeno puta kritizirao i HDZ BiH i rad HNS-a. No, nije ga nikad napuštao jer je svjestan da bi to bio izravan udar na same temelje HNS-a.

Raguž je pak status HRS-a u HNS-u zamrznuo, tj. formalno ga nisu napustili. I to je dobro, jer to ostavlja mogućnost odmrzavanja statusa i povratak u okvir HNS-a.

HRS to treba napraviti što je prije moguće.

Samo zamrzavanje se dogodilo kao reakcija na gašenje proizvodnje u Aluminiju, no svega nekoliko tjedana kasnije postalo je potpuno jasno da izvan HNS-a HRS nikako ni ne može pomoći radnicima Aluminija. Svoj doprinos jedino mogu dati upravo kroz HNS.

Dok god imamo postojeći Izborni zakon, odnosno dok god ne bude zajamčeno da Hrvati sami sebi mogu izabrati političke predstavnike, postojat će potreba za egzistiranjem HNS-a.

A kakvi će biti dosezi te institucije ovisi samo o Hrvatima. Ako Hrvati, kako politika tako i narod, odluče da je to vrhovno mjesto donošenja političkih odluka koje se tiču Hrvata, onda će i HNS biti na pravom putu da postane pravi hrvatski parlament u BiH.

U budućnosti će važnost HNS-a samo rasti, jer se političko Sarajevo gotovo sigurno u dogledno vrijeme neće svojevoljno odreći luksuza da Hrvatima nameću kojekakve Komšiće i platforme.

HNS je već danas, a u budućnosti će to sve više dolaziti do izražaja, jedna od ključnih brana očuvanja konstitutivnosti hrvatskoga naroda u BiH. Odgovorni stranački lideri to moraju prepoznati i u skladu s tim se ponašati.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik: Komšić je u problemu, on nema legitimitet

Objavljeno

na

Objavio

N1

U intervjuu za Točku na tjedan član Predsjedništva BiH Milorad Dodik iznio je nove zanimljive stavove. Prvo ćemo uzeti izjavu oko suradnje sa Kolindom Grabar Kitarović i novim predsjednikom Zoranom Milanovićem.

-Značajan dio javnosti se slagao s izjavom Kolinde Grabar Kitarović da je BiH nestabilna zemlja, jdino ona nije prihvaćena kod političkog, bošnjačko – muslimanskog kruga jer je principijelno u ime Hrvatske branila hrvatski nacionalni interes što je sasvim legitimni politički cilj i u tom pogledu mogu reći da smo imali sasvim dobru suradnju. Novom sam predsjedniku čestitao, to je volja hrvatskog naroda i vjerujem da ćemo moći dobro surađivati po pitanju dobre suradnje BiH i Republike Srpske. Očekujem da će biti dobra suradnja, to je potrebno. Hrvatska ima specifičnu ulogu kao članica EU, kao i hrvatski narod ovdje koji ima određene političke probleme, koji muslimani preglasavaju, kojima je međunarodna zajednica izbila prava koja su imali Daytonskim sporazumom, smanjila njihove kompetencije vezano za način odlučivanja u Federacije. Pokušao se kroz neki princip izgradnje BiH kao građanske zemlje. Hrvatska može biti građanska zemlja jer je dominantno jednonacionalna, ali tražiti od Bosne i Hercegovine, to mogu samo politički avanturisti koji su došli ili misle da mogu satrati svu povijest naroda koji su tu živjeli, koji u pravilu bili suprostravljeni jedni drugima. Uvijek kada neki narod u BiH za neki događaj ima komemoraciju, drugi za isti događaj obilježavaju svečanost – rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na činjenicu da je nedavno drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić sam išao u Bruxelles.

-Predsjedništvo BiH je tijelo ako u njemu sjede tri, a ne jedan. Predsjedavajući je samo organizator sastanaka, no nema odluke ako nisu trojica, niti za iznošenje stava BiH. Komšić je u problemu, on nema legitimitet. To je legalno, no za BiH je ta vrsta legalnosti katastrofalna, ne samo za Hrvate kojima je podvaljen njihov član Predsjedništva u čijem kabinetu je od 15 ljudi dominantan broj Bošnjaka, eto koliko on štiti hrvatske nacionalne interese. Sam Komšić, kojem je zabranjeno pojavljivanje u svim općinama u kojima Hrvati imaju većinu, nije dobrodošao, izgubio je svaku vrstu legitmiteta. Komšić je sakrio poziv u Bruxelles od ostalih članova Predsjedništva i otišao sam. Komšić je sakrio i zahtjev predsjednika Europskog suda za imenovanje sudaca Ustavnog suda, gdje se mora konzultirati Predsjedništvo da bi se izvršilo imenovanje. On je učinio nešto nakaradno, obavijestio je predsjednika da će on objaviti konzultacije. Niz zloupotreba, problema vezanih za odnose sa Srbijom gdje se stalno pokušavaju napraviti problemi oko stvari koje ne postoje, s Hrvatskom oko gradnje Pelješkog mosta gdje političko Srajevo želi međunarodni spor, ja sam intervenirao i nisam to dozvolio jer je to nepotrebno jer treba imati u vidu da su značajna sredstva za mosta iz EU, dakle imali bi i s njima problem, a most grade Kinezi – rekao je Dodik.

Dodao je kako ima potporu HDZ-a BiH za promjenu Zakona o Ustavnom sudu.

-Da, mi s HDZ-om već godinama vodimo razgovore na temu da uvedemo neke normalnosti u BiH, dogovorili smo se i ranije da strani suci ne mogu biti dio Ustavnog suda jer se time urušava suverenitet BiH, jer ne nemoguće da stranac sjedi u Ustavnom sudu, toga nema nigdje na svijetu. Možda je bilo razumno tih prvih par godina poslije rata, ali sigurno nije sada kada apliciramo za status u EU. Jesmo, razgovarali smo s HDZ-om, s Draganom Čovićem – zaključio je Dodik za N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Od prvog ožujka olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage.

Njemačkoj je potrebna radna snaga i Vlada ubrzava proces doseljavanja stranih stručnjaka. Od prvog ožujka na snazi će biti i novi zakon koji, prije svega, podrazumijeva izjednačavanje radne snage, piše Bljesak.info

To bi značilo olakšan pristup stranim radnicima njemačkom tržištu. Hoće li tim potezom biti olakšan put bh. državljanima?, prenosi BHRT. Iako se polemiziralo da će od prvog ožujka svi državljani BiH moći spakirati kofere i otići u Njemačku, to neće ići lako. Sustav odlaska u Njemačku i dalje će ići preko konzulata.

”Tri su uvjeta koje je potrebno imati za Njemačku: Grancija da imate neko radno mjesto, drugi uvjet je odgovarajuća diploma jezika i treći uvjet je diploma srednje škole ili fakulteta”, govori odvjetnik Kasim Rašidović.

Dogovor koji Bosna i Hercegovina trenutno ima s Njemačkom jeste zapošljavanje osoba sa srednjom medicinskom školom. Od 2013. godine u Njemačku je otišlo oko 5.300 osoba sa završenom medicinskom školom.

”Ono što je još traženo na njemačkom tržištu rada to su još i doktori medicine, sve visokoobrazovane osobe koje rade u IT sektoru različiti inžinjeri elektrotehnike i slično. Ali ne radimo to jer nemamo dogovor”, objašnjava Boris Pupić ispred Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Masovni odlazak opravdavaju i sami građani. Preciznih podataka o odlasku radne snage iz BiH nema. No, podaci koje navodi BHRT, pokazuju da se preko 88 tisuća građana proteklih 20 godina odreklo bh. državljanstva. Polovina ovih građana sada su stanovnici Austrije i Njemačke.

”Da bi došli u fazu da budu primljeni u državljanstvo tamo gdje žive, rade i borave naši državljani Bosne i Hercegovine oni moraju u tim državama da provedu određeni vremenski period od 5 do 10 godina.

A iseljenički val će nas ošinuti za 5 do 10 godina i tada ćemo imati pojačano odricanje”, govori Milan Zjajić ispred Ministarstva civilnih poslova BiH.

A iseljenički val ponajviše osjete poslodavci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati