Pratite nas

BiH

HNS jedinstven; Samo odluka Ustavnog suda i popis iz 2013.

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) danas će raspravljati o tome može li se donijeti odluka o izboru izaslanika za federalni Dom naroda, kao i koju eventualnu formulu za to primijeniti. Za stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH nema dvojbe. Mora se primijeniti odluka Ustavnoga suda BiH i rezultati posljednjeg popisa pučanstva iz 2013. godine koji je mjerodavan za raspodjelu mandata u zakonodavnim tijelima, piše Večernji list BiH.

Ovakav stav suprotan je ucjenama i prijetnjama iz bošnjačkih stranaka da će blokirati sve političke procese te da će sve članove SIP-a koji budu glasovali izvan njihova očekivanja kazneno prijaviti Tužiteljstvu BiH. Bošnjačka ljevica, SDP, DF i Naša stranka, to je najavila ako se ne udovolji mogućnosti da može izabrati šestoricu bošnjačkih Hrvata iz županija u kojoj su oni apsolutna manjina kako bi mogla Hrvate isključiti iz vlasti.

Sklizak teren

Za zamjenicu predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH Borjanu Krišto takva stajališta predstavljaju nedopustive pritiske i drsko miješanje u rad državnih institucija. “Radi se zapravo o političkom i pravnom nasilju bošnjačkih stranaka”, tvrdi Krišto. Iako se razlikuju u drugim pitanjima, ona i predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović nemaju nikakve dvojbe o tome kako treba provesti odluku Ustavnoga suda. To je legitimno političko predstavljanje, što podrazumijeva razmjernost u dodjeli mandata te popis pučanstva 2013. godine. “SIP se poziva na članak 10.12., a i tu neupitno stoji da se primjenjuje posljednji, odnosno popis iz 2013. godine. Kada je u pitanju Ustav FBiH, na što se također pozivaju bošnjačke stranke, Ustav jasno govori da se popis 1991. ne odnosi na zakonodavnu vlast, nego isključivo na institucije izvršne vlasti i sudstva te demografske izračune. Za mene tu nema dvojbe”, ističe Krišto komentirajući stajališta bošnjačkih stranaka. Po njezinim riječima, izmjene Izbornog zakona BiH trebao bi donijeti Parlament BiH, a ne SIP jer takvu proceduru smatra iznimno pravnički skliskom. “To nema nikakvog pravnog utemeljenja. Ako bilo što treba poduzimati, SIP jedino treba provesti odluku Ustavnog suda iako, po meni, nema pravnog utemeljenja da je donese. Ne može SIP raditi nadomjestak članka koji je izbrisao Ustavni sud, a koji je jasno kazao na koji način se biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH i kako se ostvaruje legitimno političko predstavljanje”, objasnila je. U slučaju, pak, da ne bude moguće donijeti odluku, odnosno da ona bude osporena, sljedeća stuba je Ustavni sud BiH. Za izračun mandata nikako ne može biti mjerodavan Ustav Federacije BiH jer se SIP rukovodi Izbornim zakonom. “SIP, i kada dodjeljuje mandate, treba isključivo raditi na usklađivanju Izbornog zakona i Ustava BiH. Ako, pak, netko drugi treba cijeniti što valja primijeniti, onda je to Ustavni sud BiH, a nikako SIP”, objasnila je Krišto.

HDZ 1990. ne odstupa

Čelnik HDZ-a BiH Ilija Cvitanović posve je jasan. “Za nas nema nikakve dvojbe. Izaslanici za Dom naroda moraju biti izabrani po presudi Ustavnoga suda BiH koja znači jasno, legitimno političko zastupanje”, rekao je Cvitanović. HNS BiH zajednički je na posljednjoj sjednici donio odluku i posve se usuglasio oko sljedećih poteza.

Iz Ureda za informiranje američkog Veleposlanstva u BiH istaknuli su kako SIP ima “zakonsku obvezu provesti izborne rezultate, uključujući formiranje Doma naroda FBiH, u skladu s Ustavom FBiH, Izbornim zakonom i relevantnim odlukama Ustavnog suda”. I OHR poziva na uvažavanje Ustava FBiH. Na posljednjoj sjednici SIP-a dominirao je stav da se pri izboru izaslanika za Dom naroda FBiH primijeni popis iz 2013. godine te da se iz svake županije bira po jedan pripadnik iz triju naroda.

Bošnjačke stranke inzistiraju na popisu iz 1991. godine jer se nadaju kako bi tako mogle izabrati šest bošnjačkih Hrvata

Središnje izborno povjerenstvo pronašlo je ‘klimav’ način za donošenje odluke u Izbornom zakonu o usklađivanju mandata

Odluka Ustavnog suda upozorila je da se narušava razmjernost u slučaju da se iz svih županija bira po jedan izaslanik./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nakon 25 godina optužnica za ratne zločine nad Hrvatima u Križančevu Selu

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je podignulo optužnicu protiv osmorice bivših pripadnika Armije Bosne i Hercegovine koje tereti za ratne zločine protih hrvatskih civila i ratnih zarobljenika počinjene u Križančevu Selu u središnjoj Bosni.

Više od četvrt stoljeća nakon što je taj zločin počinjen optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U priopćenju Tužiteljstva BiH citirani su navodi iz optužnice po kojima su ove osobe, tijekom oružanog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao zapovjednici i pripadnici armijskih postrojbi s područja središnje Bosne, postupale protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civila tijekom ratnih sukoba.

Kada je počinjen zločin u Križančevu selu Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije BiH i zapovjednik Taktičke skupine Sjever 3. korpusa Armije RBiH, Tarahija je bio zapovjednik Trećeg bataljuna 325. brdske brigade A BiH, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Višnja Starešina: Pouke Križančeva Sela za suvremene migracije

Iz Tužiteljstva kao činjenice na kojima temelje optužnicu navode kako je na lokalitetu Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti. Pripadnici Armije BiH su nakon masakra opljačkali hrvatske kuće te ih potom uništili.

Tijela ubijenih zarobljenika i civila su razmijenjena tek 40 dana nakon zločina.

Optužene se tereti da su izravno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti kako bi ih spriječili i procesuirali te kako bi se kaznili počinitelji.

Zločini obuhvaćeni ovom optužnicom svrstani su među najteža stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okolice u proteklome ratu u BiH.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

(Hina)

 

KRIŽANČEVO SELO – KRVAVO STRATIŠTE I MJESTO NEKAŽNJENOG ZLOČINA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Bez izmjena Izbornog zakona nema nove vlasti u FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH pozvao je u ponedjeljak bošnjačke političare na dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se izbjeglo da Bošnjaci ubuduće ponovno preglasaju Hrvate što je po njemu uvjet za uspostavu izvršne vlasti u Fedraciji BiH.

“Svako rješenje koje osigura legitiman izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda FBiH za nas je prihvatljivo. Pozivamo prijatelje Bošnjake da razumiju kako bez toga nećemo napraviti nikakav iskorak”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice HNS-a BiH.

Po tumačenju iz HNS-a BiH Hrvate su na posljednjim izborima preglasali Bošnjaci i nametnuli im Željka Komšića za člana državnog vrha. Uz to Ustavni sud BiH je donio odluku po kojoj treba promijeniti način izbora izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH kako bi se osigurao legitimitet izbora predstavnika triju naroda po apelaciji koju je uputio tadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić, koji je sada saborski zastupnik.

Čović je na konferenciji za novinare pojasnio kako će hrvatske stranke uvjetovati izbor nove Vlade i predsjednika Federacije BiH s izmjenom Izbornog zakona.

Istakao je kako se Vlada Federacije BiH neće moći formirati sve dok se ne izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine.

‘Imat ćemo Dom naroda u sljedećih sedam, osam dana što će stvoriti mogućnost da se na federalnoj razini usvoji proračun i u drugom domu. Bez Izbornog zakona neće se dogoditi implementacija izbornih rezultata, što znači partneri s kojima želimo graditi budućnost morat će shvatiti da nikada više nećemo doći u poziciju da netko bira naše predstavnike, što god netko mislio o tome”, istaknuo je Čović. (Hina)

 

Lucović: Javnost u Republici Hrvatskoj se napokon mogla uvjeriti tko je Željko Komšić

 

 

 

Dragan Čović: Političko Sarajevo je izmanipuliralo javnost mojim prisustvom u Banjoj Luci

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari