Pratite nas

BiH

HNS jedinstven; Samo odluka Ustavnog suda i popis iz 2013.

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) danas će raspravljati o tome može li se donijeti odluka o izboru izaslanika za federalni Dom naroda, kao i koju eventualnu formulu za to primijeniti. Za stranke okupljene u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH nema dvojbe. Mora se primijeniti odluka Ustavnoga suda BiH i rezultati posljednjeg popisa pučanstva iz 2013. godine koji je mjerodavan za raspodjelu mandata u zakonodavnim tijelima, piše Večernji list BiH.

Ovakav stav suprotan je ucjenama i prijetnjama iz bošnjačkih stranaka da će blokirati sve političke procese te da će sve članove SIP-a koji budu glasovali izvan njihova očekivanja kazneno prijaviti Tužiteljstvu BiH. Bošnjačka ljevica, SDP, DF i Naša stranka, to je najavila ako se ne udovolji mogućnosti da može izabrati šestoricu bošnjačkih Hrvata iz županija u kojoj su oni apsolutna manjina kako bi mogla Hrvate isključiti iz vlasti.

Sklizak teren

Za zamjenicu predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH Borjanu Krišto takva stajališta predstavljaju nedopustive pritiske i drsko miješanje u rad državnih institucija. “Radi se zapravo o političkom i pravnom nasilju bošnjačkih stranaka”, tvrdi Krišto. Iako se razlikuju u drugim pitanjima, ona i predsjednik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović nemaju nikakve dvojbe o tome kako treba provesti odluku Ustavnoga suda. To je legitimno političko predstavljanje, što podrazumijeva razmjernost u dodjeli mandata te popis pučanstva 2013. godine. “SIP se poziva na članak 10.12., a i tu neupitno stoji da se primjenjuje posljednji, odnosno popis iz 2013. godine. Kada je u pitanju Ustav FBiH, na što se također pozivaju bošnjačke stranke, Ustav jasno govori da se popis 1991. ne odnosi na zakonodavnu vlast, nego isključivo na institucije izvršne vlasti i sudstva te demografske izračune. Za mene tu nema dvojbe”, ističe Krišto komentirajući stajališta bošnjačkih stranaka. Po njezinim riječima, izmjene Izbornog zakona BiH trebao bi donijeti Parlament BiH, a ne SIP jer takvu proceduru smatra iznimno pravnički skliskom. “To nema nikakvog pravnog utemeljenja. Ako bilo što treba poduzimati, SIP jedino treba provesti odluku Ustavnog suda iako, po meni, nema pravnog utemeljenja da je donese. Ne može SIP raditi nadomjestak članka koji je izbrisao Ustavni sud, a koji je jasno kazao na koji način se biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH i kako se ostvaruje legitimno političko predstavljanje”, objasnila je. U slučaju, pak, da ne bude moguće donijeti odluku, odnosno da ona bude osporena, sljedeća stuba je Ustavni sud BiH. Za izračun mandata nikako ne može biti mjerodavan Ustav Federacije BiH jer se SIP rukovodi Izbornim zakonom. “SIP, i kada dodjeljuje mandate, treba isključivo raditi na usklađivanju Izbornog zakona i Ustava BiH. Ako, pak, netko drugi treba cijeniti što valja primijeniti, onda je to Ustavni sud BiH, a nikako SIP”, objasnila je Krišto.

HDZ 1990. ne odstupa

Čelnik HDZ-a BiH Ilija Cvitanović posve je jasan. “Za nas nema nikakve dvojbe. Izaslanici za Dom naroda moraju biti izabrani po presudi Ustavnoga suda BiH koja znači jasno, legitimno političko zastupanje”, rekao je Cvitanović. HNS BiH zajednički je na posljednjoj sjednici donio odluku i posve se usuglasio oko sljedećih poteza.

Iz Ureda za informiranje američkog Veleposlanstva u BiH istaknuli su kako SIP ima “zakonsku obvezu provesti izborne rezultate, uključujući formiranje Doma naroda FBiH, u skladu s Ustavom FBiH, Izbornim zakonom i relevantnim odlukama Ustavnog suda”. I OHR poziva na uvažavanje Ustava FBiH. Na posljednjoj sjednici SIP-a dominirao je stav da se pri izboru izaslanika za Dom naroda FBiH primijeni popis iz 2013. godine te da se iz svake županije bira po jedan pripadnik iz triju naroda.

Bošnjačke stranke inzistiraju na popisu iz 1991. godine jer se nadaju kako bi tako mogle izabrati šest bošnjačkih Hrvata

Središnje izborno povjerenstvo pronašlo je ‘klimav’ način za donošenje odluke u Izbornom zakonu o usklađivanju mandata

Odluka Ustavnog suda upozorila je da se narušava razmjernost u slučaju da se iz svih županija bira po jedan izaslanik./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Komšić: Nije sporan Pelješki most nego morska granica s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

“Hrvatski” član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u srijedu kako ne vidi što bi bilo sporno u odluci koju su dan ranije donijeli on i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović da se ponovo otvori pitanje gradnje Pelješkog mosta i pokuša zaustaviti taj projekt ustvrdivši kako je u središtu pažnje pitanje morske granice s Hrvatskom, a ne sam most.

Regairajući na donošenje odluke, čijem se stupanju na snagu usprotivio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Komšić je za agenciju Fena kazao kako najvažnije pitanje nije most nego razgraničenje BiH i Hrvatske na moru pa je to, kako tvrdi, bit odluke donesene u utorak.

“Ovdje je most u drugom planu dok je fokus zaključaka usmjeren prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do točke pristupa otvorenome moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje”, izjavio je Komšić.

U odluci za koju su glasovali Komšić i Džaferović Hrvatska je ipak pozvana smjesta obustaviti gradnju Pelješkog mosta, a nakon toga bi se pristupilo “postupku mirenja”.

Ukoliko bi Hrvatska to odbila BiH bi protiv nje pokrenula postupak pred nekim od međunarodnih sudova, vjerojatno pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.

Takvu odluku osporio je Dodik koji se pritom pozvao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, uz konstataciju kako za BiH nije u interesu pogoršavati odnose s Hrvatskom, ali i Europskom unijom i to u trenutku kada je nakon deset godina čekanja potpisan ugovor o gradnji međudržavnog mosta preko Save kod Gradiške.

O tome hoće li Dodikov veto na Komšićevu i Džaferovićevu odluku ostati na snazi u četvrtak će odlučiti Narodna skupština Republike Srpske, no Komšić smatra kako je sve to apsurdno jer most kod Gradiške nema veze s onim za Pelješac.

“Čudnom i nepromišljenom” je nazvao situaciju u kojoj RS razmatra pitanje vitalnog nacionalnog interesa u slučaju koji se tiče drugog entiteta odnosno Federacije BiH, a drži i kako entiteti zapravo nemaju nikakve ovlasti kada je riječ o utvrđivanju granica BiH i susjednih država.

“Nadam se kako u Narodnoj skupštini RS ima dovoljno ‘soli u glavi’ kod onih zastupnika koji će ovakav apsurdan potez Milorada Dodika prepoznati kao politički nepromišljen i da će na to ukazati tijekom zasjedanja skupštine ili da će prilikom glasovanja jednostavno napustiti dvoranu kako se ne bi doveli o situaciju da radi jednog čovjeka upadnu u zamku da onda entitet Federacija BiH počne sva pitanja iz RS-a proglašavati vlastitim entitetskim interesom i time eventualno blokira tamo neke njima važne stvari. Neka o tome dobro razmisle”, upozorenje je što ga je Komšić uputio uoči sjednice parlamenta RS zakazane za četvrtak.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pet tisuća ratnih zločinaca u BiH je na slobodi zbog sporog pravosuđa

Objavljeno

na

Objavio

Najmanje pet tisuća identificiranih počinitelja ratnih zločina na području Bosne i Hercegovine još uvijek nije procesuirano a nastavi li se ovim predmetima baviti na dosadašnji način pravosuđu će trebati barem desetljeće da ih sve završi, upozorio je voditelj misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH Bruce Berton kako ga u srijedu citira sarajevski list Oslobođenje.

„Stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom i uglavnom je posljedica nekvalitetnih istraga i optužnica koje podiže Tužiteljstvo BiH“, kazao je Berton u intervjuu listu.

Ocijenio je kako se Tužiteljstvo BiH, na čijem je čelu Gordana Tadić, ne usmjerava punim kapacitetom na istrage i kazneni progon najsloženijih predmeta ratnih zločina, rasipa raspoložive resurse a predmete ratnih zločina procesuira veoma sporo.

Sastavni dio mandata misije OESS-a u BiH je upravo procjena stanja u pravosuđu te zemlje, posebice u odnosu na slučajeve ratnih zločina.

Posljednja objavljena analiza OESS-a pokazala je kako u ladicama Tužiteljstva BiH i dalje stoji oko 800 predmeta ratnih zločina koji obuhvaćaju oko pet tisuća osumnjičenika.

Berton je kazao kako bi pravosudna tijela u BiH morala ozbiljno razmotriti zaključke te analize te poduzete mjere kako bi se stanje promijenilo.

Izrazio je razočarenje time što tijela vlasti u BiH još nisu usvojila izmjene državne strategije o ratnim zločinima jer je ona, po njegovoj ocjeni, najbolji način za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, što je ranije postavljeni rok koji se sada čini nedostižnim.

“Strategijom se predlažu konkretne mjere kojima će se poboljšati raspodjela preostalih predmeta i to tako da će se najsloženiji slučajevi ratnih zločina procesuirati na državnoj razini dok će ostali predmeti biti u nadležnosti entitetskih sudova i Brčko distrikta. Svako kašnjenje u usvajanju revidirane Strategije usporava dostizanje pravde, negativno utječe na žrtve ratnih strahota”, upozorio je američki diplomat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari