Pratite nas

BiH

HNS očekuje svih pet ruka u Domu naroda BiH

Objavljeno

na

Predlaganjem Denisa Zvizdića, što je doduše izazvalo potrese u samoj Stranci demokratske akcije (SDA), napravljen je prvi korak k ustroju državnog Vijeća ministara, no ovaj proces se, po svemu sudeći, neće tako brzo okončati s obzirom na dosta politički vezanih procesa. Prije svega se to odnosi na uspostavu izvršne vlasti u Federaciji BiH. Iako svi tehnički uvjeti postoje za izbor novoga saziva Vijeća ministara BiH, jer je za to dovoljna samo potvrda većine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, ipak se neće ići različitim tempom u uspostavu entitetske i državne vlade. Dio je to, doznajemo, političkoga dogovora između triju članova državnog Predsjedništva Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića, ali i Mladena Ivanića da se ovi procesi odvijaju usporedno.

Uloga Doma naroda

Na tome je, prije svega, inzistirao Čović koji je tražio da se konture vlasti ili makar čelni ljudi izaberu do kraja prosinca u Federaciji BiH, ali i na razini Vijeća ministara. To je, međutim, za sada teško očekivati s obzirom na složene mehanizme uspostave federalnih vlasti. No, s druge strane, čak i izbor novoga saziva Vijeća ministara ne može u praksi osigurati učinkovitost u donošenju reformskih zakona budući da za sve od tih dokumenata trebaju glasovati oba doma državnog Parlamenta. Državni Dom naroda, koji pak nema utjecaja u izboru izvršne vlasti, ima itekako važnu, zapravo jednaku važnosti kao i donji dom. 
Nešto veću nervozu za uspostavu Vijeća ministara, odnosno preuzimanje fotelja u ministarstvima ili pak državnim agencijama, upravama i službama pokazali su iz SDS-a koji će činiti državnu vlast. Zbog toga se traži odvajanje procesa izbora Vijeća ministara BiH i federalne Vlade, no u tome za sada nemaju suglasnost federalnih partnera.

SDA i federalni premijer

Da bi se, pak, uopće došlo do izbora Vlade Federacije BiH potrebno je najprije imenovati predsjednika ovoga entiteta. On se bira u oba doma federalnog Parlamenta. Posve je izvjesno da će na toj funkciji biti Marinko Čavara iz HDZ-a BiH koji trenutačno obnaša dužnost supredsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Po detaljima dogovora, kada Čavara bude izabran za predsjednika, odnosno kada bude dodijeljen mandat federalnom premijeru, koji će biti iz reda SDA, može se očekivati da će i Predsjedništvo BiH Zvizdiću dodijeliti mandat za novi saziv Vijeća ministara. Prema ranijim dogovorima, stranke HNS-a će u Vijeću ministara imati tri ministra i četiri zamjenika, Bošnjaci će imati premijera i tri ministarske pozicije, a Srbi još tri ministarska mjesta.

ZoranKrešić/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u subotu navečer u Bihaću kako bi prosvjedovali zbog eskalacije migrantske krize na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini  pri čemu su zahtijevali odlučnije angažiranje državnih tijela vlasti kako bi se taj problem napokon stavio pod nadzor.

Na središnji gradski trg prosvjednici su došli s transparentima s porukama poput “Bihać je naš”, a jedan od organizatora, vijećnik u Gradskom vijeću Sejo Ramić burno je pozdravljen kada je u govoru istaknuo da ovo nije prosvjed protiv migranata nego protiv vlasti koje ne poduzimaju ništa da bi njima stvorili uvjete za boravak, a građanima pružili sigurnost.

“Do sada smo molili pomoć, a sada tražimo brzu reakciju”, kazao je Ramić.

Neki od govornika zauzeli su se za to da se učini pritisak na vlasti kako bi se proglasilo izvanredno stanje te autobusnim prijevoznicima i Željeznici Federaciji BiH zabranio prevoz migranata prema Bihaću.

Prema podacima županijskog MUP-a u taj dio BiH svakog dana stiže između 100 i 150 ilegalnih migranata, a policija bilježi stalni porast broja izgreda vezanih uz migrante.

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Od početka godine u Unsko-sansku županiju je stiglo više od 10 tisuća migranata, no riječ je samo o onima koji su registrirani, a pretpostavlja se da ih je zapravo stiglo barem tisuću do dvije više.

Koliko ih točno sada boravi u tom području nitko ne zna. Posljednja je procjena da je riječ o nekoliko tisuća migranata koji planiraju nastaviti put prema Hrvatskoj, a koncentrirani su uglavnom na području Bihaća i Velike Kladuše.

Selam Midžić, tajnik Crvenog križa u Bihaću, kazao je da oni i dalje osiguravaju prehranu za oko 800 osoba koliko ih u prosjeku boravi u improviziranom migrantskom centru u ruševnoj zgradi nekadašnjeg bihaćkog učeničkog doma gdje migranti svakodnevno dolaze i odlaze.

“Tražili smo da se državna tijela vlasti uključe, a to se do danas nije dogodilo”, kazao je Midžić.

(Hina)

Robert Valdec iz Bihaća: Migranti su pokupovali sve mačete i noževe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Željko Komšić nije dobrodošao ni u Posavinu

Objavljeno

na

Objavio

Željko Komšić, koji je izabran glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana BiH Predsjedništva, nije dobrodošao u općinama Posavske županije, objavili su zajednički tamošnji načelnici, te su mu tako sve sredine od Bosanske Posavine do Središnje Bosne i Hercegovine u kojima žive Hrvati izrazile snažno protivljenje.

“Za nas Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojeg su izabrali Hrvati“, navodi se u zajedničkom očitovanju načelnika općina Odžaka, Orašja i Domaljevac Šamca.

Načelnici Jakov Ivanković, Stanko Vincetić i Mario Jurkić ističu kako su Hrvati birali drugoga kandidata, te da sada Bošnjaci u Predsjedništvu imaju dva predstavnika Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

„Smatramo, kao i druge općine s većinskim hrvatskim stanovništvom, da su u Predsjedništvu BiH izabrana dva bošnjačka člana, odnosno da je Komšić izabran bošnjačkim glasovima na poziciju koja pripada Hrvatima“, navode načelnici.

Pojasnili su kako podaci o glasovanju za članove BiH Predsjedništva u toj županiji, a napose u sredinama u kojima su Hrvati ogormna većina govore da je za odlazećeg člana BiH Predsjedništva i kandidata HDZ-a BiH Dragana Čovića u toj županiji glasovalo 85 posto Hrvata.

Posebno su istaknuli mjesne zajednice Bok, Oštra Luka, Kopanice i Matiče u Orašju u kojima je Čović dobio potporu 90 posto hrvatskih birača, dok je za Komšića glasovao zanemariv broj birača.

Ranije je Komšića nepoželjnom osobom proglasilo pet većinskih hrvatskih županija te dvadesetak općina u BiH.
Prošloga tjedna je u Mostaru 10.000 Hrvata prosvjedovalo protiv izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva.

U petak je u zapadnom, većinskom hrvatskom dijelu grada osvanuo veliki transparent kojim se Komšić naziva nepoželjnom osobom, dok je u suboti ujutro na Starome mostu, u većinskom bošnjačkome dijelu grada istaknut natpis kojim se pak Komšića poziva na dolazak u grad na Neretvi.

 

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari