Connect with us

Politički rentgen

HNS-u u BiH potrebno je snažnije diplomatsko lobiranje u međunarodnim krugovima!

Objavljeno

-

Potpuno je razvidno da Željko Komšić nije ni legalan ni legitiman član predsjedništva BiH koji zastupa interese hrvatskog entiteta, jer ga nije izabrao hrvatski narod što kao dokaz proizlazi iz ovog statističkog prikaza. S druge strane imamo Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a i HNS-a BiH, koji je na zadnjim izborima dobio ogromnu podršku hrvatskih glasača u BiH što mu daje legitimnu političku težinu u svim daljnjim pregovorima o mogućim promjenama izbornog zakona u BiH, bez čega izbora 2022. očito neće biti! Kada diplomacija zakaže, tada najbolje može govoriti čista matematika, grafički i statistički pokazatelji što bi trebalo prosvijetliti pamet neupućenim, nezainteresiranim i lijenim diplomatskim mozgovima u međunarodnoj zajednici.

Piše: Kazimir Mikašek-Kazo

Po onoj poznatoj,  „Repetitio est mater studiorum“ – “Ponavljanje je majka znanja“, nije zgoreg ponoviti gradivo, utvrditi ga i razumjeti bit temeljnih prijepora koji danas dominiraju u teškim pregovorima oko promjene izbornog zakona u BiH . Raduje nas nastup Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a i HNS-a BiH u Budnici Marka Ljubića, osobito zbog njegovog optimizma u kontekstu promjene izbornog zakona. Gotovo je sigurno da bez promjena izbornog zakona izbora u BiH 2022. neće biti, što bi u jeku brutalne invazije Rusije protiv Ukrajine donijelo ustavnu krizu i opću nesigurnost u BiH, koja se može preliti u sukob i destabilizaciju cijelog prostora bivše Jugoslavije. Možda doista rat u Ukrajini otvori oči neučinkovitoj diplomaciji i svim akterima pregovora u BiH?

Uoči općih izbora 2018., za koje je mjesecima prije najavljivao svoju kandidaturu za hrvatskog člana predsjedništva BiH , Željko Komšić je davao kontroverzne izjave koje se nisu slagale s njegovim izbornim programom. Tako je sudjelujući na skupu Društva neovisnih intelektualaca “krug 99” u Sarajevu na kojem se raspravljalo o izbornom sustavu BiH-a istaknuo, kako je zahtjev hrvatskih stranaka o promjeni spornih točaka izbornih zakona (prema kojem su Bošnjaci preglasali Hrvate 2010., što je bio povijesni presedan) neprihvatljiv,  ističući da se “za prava Bošnjaka moramo boriti sami”. Komšićevi pristaše na predizbornom skupu u Tuzli istaknuli su transparent u kojem pozivaju na “zabijanje kolca” Draganu Čoviću i tadašnjoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović sljedećim napisom, za koji su Komšić i njegova stranka Demokratska fronta bili i novčano kažnjeni:

“Glasom koji za Komšića damo, glogov kolac Čovi zabijamo. I zato ga k’o bosanska raja, i Kolindi zabijmo do jaja.” U tom kontekstu, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je od jednog istaknutog novinara iz BiH proglašena „ustaškom kobilom“, nakon njenog uspješnog, državničkog posjeta Izraelu.

Željko Komšić je krajem kolovoza 2018. istaknuo kako „ne podržava konstitutivnost triju naroda“ u BiH zasnovanu na zaključcima ZAVNOBiH-a, čime je de facto negirao konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, iako je prije toga najavio kandidaturu za hrvatskog člana predsjedništva.

Prema rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Komšić je na izborima 2018. za hrvatskog člana predsjedništva nadglasao Čovića za gotovo 80.000 glasova (19% razlike). Primjerice, u većinski bošnjačkom mjestu Kalesiji, u kojem je prema popisu stanovništva 2013. živio zanemariv broj Hrvata, Komšić je dobio 3.089 glasova, a Čović njih svega 8. S druge pak strane, u dominantno hrvatskim općinama npr. Posušju Komšić je dobio 0,76% glasova naprama Čovićevih 82,33%, u Grudama 0,72% naprama Čovićevih 90,12%, u Ljubuškom 1,26% naprama Čovićevih 81,19%, u Tomislavgradu 3,37% naprama Čovićevih 68,89%, u Širokom Brijegu 0,52% naprama Čovićevih 85,05%, a slične rezultate ostvario je i u drugim većinski hrvatski općinama poput Neuma (2,95%) ili Čitluka (0,54%). Evo rezultati izbora 2018. za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine:

Gotovo sve općine s većinskim hrvatskim stanovništvom proglasile su Komšića nepoželjnim (persona non grata) u svojstvu člana državnog predsjedništva na svom teritoriju. Toj inicijativi se pridružilo i vodstvo pet županija u kojima žive Hrvati.

Prema tvrdnjama s hrvatske strane, cijeli projekt preglasavanja izborne volje Hrvata na izborima 2018. osmislila je Stranka demokratske akcije, vodeća bošnjačka stranka, a navodno je u džamijama u ruralnim sredinama usmeno preporučeno da uz bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, trebaju glasovati i za kandidata iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića. Primjerice, ako u jednom domaćinstvu postoje tri registrirana birača, preporučeno im je da dva glasaju za Džaferovića, a jedan za Komšića. Komšić je na kraju dobio čak i više glasova od bošnjačkog kandidata Džaferovića.

Hrvatske stranke u BiH su od 2006. tvrdili za Komšića da nije legitiman, a od 2018. da nije niti legalan niti legitiman. Kao što je Ustavni sud BiH jasno ustvrdio u Odluci Ljubić iz prosinca 2016. godine, političke predstavnike konstitutivnih naroda i ostalih moraju izabrati grupe koje oni predstavljaju i čije interese zastupaju, na svim administrativno-političkim razinama. Komšić nema takav legitimitet jer je nadmoćno izabran glasovima Bošnjaka i dobio je manje od 5% hrvatskih glasova. On nema podršku Hrvata, koja bi mu dala izborni legitimitet za predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH i da štiti njihove interese kroz mehanizam “entitetskog veta”, kao što je predviđeno u Članku V 2. d) Ustava BiH. On je izabran zahvaljujući propustu u izbornim pravilima koji su bošnjački političari ciljano odbili otkloniti. Njegov izbor je stoga, neustavan i nezakonit, te krši natkrovljujuće načelo Ustava BiH međusobne ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, članak V 2. d) Ustava BiH.

Potpuno je razvidno da Željko Komšić nije ni legalan ni legitiman član predsjedništva BiH koji zastupa interese hrvatskog entiteta, jer ga nije izabrao hrvatski narod što kao dokaz proizlazi iz ovog statističkog prikaza. S druge strane imamo Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a i HNS-a BiH, koji je na zadnjim izborima dobio ogromnu podršku hrvatskih glasača u BiH što mu daje legitimnu političku težinu u svim daljnjim pregovorima o mogućim promjenama izbornog zakona u BiH, bez čega izbora 2022. očito neće biti! Kada diplomacija zakaže, tada najbolje može govoriti čista matematika, grafički i statistički pokazatelji što bi trebalo prosvijetliti pamet neupućenim, nezainteresiranim i lijenim diplomatskim mozgovima u međunarodnoj zajednici.

Diplomatsko osoblje

Kako se pri imenovanju veleposlanika i konzula BiH vodi računa o podjednakoj zastupljenosti triju nacionalnosti, a ne o predstavljanju nacionalnosti, mnogi veleposlanici iz hrvatske kvote su etnički  Hrvati iz BiH, ali bez izborne podrške  Hrvata. U ekstremnim slučajevima neki diplomati hrvatske kvote su zapravo bili i Bošnjaci koji su se po isteku svog mandata u bošnjačkoj kvoti formalno izjasnili kao Hrvati kako bi dobili novi diplomatski razmještaj. Primjerice, nakon što je mandat ranije u Turskoj odradio Nerkez Arifhodžić kao veleposlanik iz bošnjačke kvote, kasnije se izjasnio kao Hrvat te je ponovo imenovan, ali ovaj put veleposlanikom BiH u Rimu u hrvatskoj kvoti. Možemo samo zamisliti kako je Nerkez Arifhodžić zastupao interese hrvatskog naroda u BiH na međunarodnim forumima?

Arminka Helić

Nakon što je dobila britansko državljanstvo, Arminka Helić odlučila se ozbiljno baviti politikom te od 1999. profesionalno radi za britanske konzervativce. Godine 2005. počela je raditi kao savjetnica Williama Haguea, ministra vanjskih poslova Velike Britanije, a ubrzo je postala šefica njegovog kabineta. Javna je tajna da je Helić bila ljubavnica ministra vanjskih poslova Velike Britanije! Arminka Helić je s Hagueom 2012. prvi put posjetila Balkan i tada svog šefa upoznala s Angelinom Jolie, koja je u to vrijeme snimala film “U zemlji krvi i meda”. Tada su Arminka i Angelina pokrenule kampanju za sprečavanje seksualnog nasilja u ratu i otada su počele sve više vremena provoditi zajedno. Srebrenicu su posjetile dvije godine kasnije. William Hague 2014. dao je ostavku i predložio vladi Davida Camerona da među deset kandidata Konzervativne stranke za članove Doma lordova bude i Arminka Helić. Utjecajna konzervativka Arminka Helić je odlukom kraljice Elizabete II. 2014. postala barunica, treća žena muslimanka iz Konzervativne stranke među 850 lordova Njezina Veličanstva. Na inauguraciji u Westminsterskoj palači bila je i njezina prijateljica Angelina Jolie. The Daily Telegraph uvrstio je Arminku među 100 najutjecajnijih britanskih konzervativaca 2014. Ono što je nama zanimljivo u kontekstu BiH, Arminka Helić je najutjecajnija Bošnjačka lobistica u Ujedinjenom kraljevstvu koja uporno promiče ideju o BiH kao građanskoj državi protiv svake konstitutivnosti entiteta, osobito onog s hrvatskim predznakom. Nije potrebno naglašavati ogroman diplomatski utjecaj Ujedinjenog kraljevstva i kraljičinih dvora u Svijetu!

Dragan Čović i HNS ovakvom legitimnom bošnjačkom lobiranju mogu odgovoriti samo na jedan učinkovit način, a to je organiziranjem međunarodne mreže svojih lobista koji su spremni raditi na dobrobit Hrvata u BiH i koji imaju utjecaj mijenjati politike koje promiče Arminka Helić i mnogi drugi slični njoj. HNS-u je potreban lobistički ured u Bruxellesu, koji će na dnevnoj bazi pratiti i osluškivati diplomatske aktivnosti, organizirati diplomatske susrete i što je još važnije osigurati medijsku pojavnost hrvatskih predstavnika u važnim europskim medijskim kućama. HNS ne smije odustati od nastojanja da dobije diplomatski status pri UN-u, a prema mojim informacijama vrlo ugledni i utjecajni Hrvati u Velikoj Britaniji i u Svijetu spremni su nesebično pomagati hrvatskoj diplomaciji u tim nastojanjima. Sve ono što bi moglo biti korisno za Hrvate u BiH, za mir i stabilnost i za euroatlantski put BiH, bez imalo sumnje, podržat će hrvatska diplomacija na najvišoj razini. Ogromni hrvatski potencijali u iseljeništvu postoje (o čemu sam već pisao) i potrebno ih je afirmativno pokrenuti.

Kazimir Mikašek-Kazo

Neiskorišteni ogromni potencijali u hrvatskom iseljeništvu!

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari