Pratite nas

Iz Svijeta

Hoće li Erdogan dobiti šire ovlasti i radikalno izmijeniti državu?

Objavljeno

na

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova supruga Emine glasali su u nedjelju u Istanbulu na referendumu o jačanju predsjedničkih ovlasti.

“Vjerujem da će naš narod izabrati ono što se očekuje”, rekao je Erdogan.

Ankete upućuju da bi rezultat mogao biti tijesan, no Erdogan je izrazio uvjerenost da će njegovi prijedlozi dobiti većinu.

Premijer Binali Yildirim, čija će dužnost ustavnim promjenama biti ukinuta, glasao je u obalnom gradu Izmiru, dok je Kemal Kilicdaroglu, vođa glavne oporbene Narodne republikanske stranke (CHP) glasao u Ankari.

“Danas glasamo o budućnosti Turske”, rekao je  Kilicdaroglu, po agenciji Anadoliji. “Ako bude Božja volja, bit će dobar rezultat.”

Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP.

O njima se odlučuje na referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i rast zemlji, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.

Turci su u nedjelju počeli glasati na referendumu koji bi mogao turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu dati nove široke ovlasti i izazvati najradikalnije promjene u političkom sustavu zemlje u njezinoj modernoj povijesti.

Prema istraživanjima javnog mišljenja tijesno vodstvo ima blok koji zagovara širenje Erdoganovih ovlasti. Ovim promjenama ustava parlamentarna demokracija bila bi zamijenjena predsjedničkim sustavom i Erdogan bi mogao ostavi na vlasti do 2029.

Uoči glasovanja kurdski militanti u subotu navečer ubili su tjelohranitelja u napadu na vozilo koje je prevozilo lokalnog dužnosnika iz vladajuće stranke na jugoistoku Turske, objavili su izvori u službama sigurnosti. Kazali su kako su militanti izveli napad u okrugu Muradije u jugoistočnoj pokrajini Van. Drugi tjelohranitelj je ranjen u napadu.

Referendum je gorko podijelio naciju.

Erdogan i njegovi pobornici kažu kako su promjene potrebne kako bi se izmijenio sadašnji ustav kojeg su napisali generali nakon vojnog puča 1980. i izbjegle nestabilne koalicije te osiguralo da se zemlja može suočiti sa sigurnosnim i političkim izazovima.

Protivnici kažu kako ustavne promjene predstavljaju korak prema većem autoritarizmu u zemlji u kojoj je oko 40.000 ljudi uhićeno i 120 tisuća dobilo je otkaz ili je suspendirano u obračunu nakon propalog pokušaja državnog udara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Europska pučka stranka (EPP) suspendirala mađarski Fidesz

Objavljeno

na

Objavio

EPP suspendirao mađarski Fidesz uz njegov pristanak

Europska pučka stranka suspendirala je u srijedu u Bruxellesu vladajuću mađarsku stranku Fidesz prihvativši kompromis za koji su glasovali i predstavnici suspendirane stranke.

Međunarodni tajnik HDZ-a Davor Božinović, koji je zajedno s europskom zastupnicom Dubravkom Šuicom i Karlom Resslerom, potpredsjednikom mladeži EPP-a, sudjelovao na političkoj skupštini te stranačke grupacije, izrazio je zadovoljstvo postignutim kompromisom.

“Mislim da je ovaj dan za Europsku pučku stranku završio bolje nego što je počeo jer je bilo dosta tenzija tijekom današnjeg dana i posljednjih dana oko toga kako će se riješiti ovo pitanje nakon što je 13 stranaka, članica EPP–a tražilo izbacivanje Fidesza”, rekao je Božinović novinarima nakon glasovanja.

“HDZ, premijer (Andrej) Plenković i mi danas ovdje smo čvrsto zagovorali pronalaženje kompromisa zbog toga što je trebalo saslušati sve strane i zbog toga što smatramo da to ne bi bilo dobro za EPP dva mjeseca prije europskih izbora. Svi su danas pokazali sklonost prema kompromisu, uključujući i mađarsku delegaciju na čelu s premijerom Viktorom Orbanom”, rekao je Božinović.

Za suspenziju je glasovalo 190 a protiv je bilo 3 članova političke skupštine EPP-a.
Suspenzija podrazumijeva da Fidesz ne može sudjelovati na sastancima EPP-a, da nema pravo glasa i da nema pravo predlagati kandidate za bilo kakve dužnosti.

Kompromisno rješenje uključuje odbor za procjenu koji će pratiti ispunjava li Fidesz uvjete koje postavio Manfred Weber, šef EPP-ova kluba u Europskom parlamentu, i deklaracija EPP-a s kongresa u Helsinkiju potkraj prošle godine.

Weber je Orbanu i Fideszu postavio uvjete da prestanu s kampanjom protiv Bruxellesa, ispričaju se EPP-u te riješe problem protjerivanja Srednjoeuropskog sveučilišta iz Budimpešte.

Božinović kaže da je zapravo primijenjena formula koje se svojedobno koristila za Austrijsku pučku stranku (OeVP), što podrazumijeva evaluacijski odbor kojem će na čelu biti bivši visoki dužnosnici EPP-a Herman Van Rompuy, a u njemu će još biti i bivši austrijski kancelar Wolfgang Schuessel i bivši predsjednik Europskog parlamenta, Nijemac Hans-Gert Poettering.

Taj odbor će pratiti ispunjava li Fidesz uvjete koje je prije nekoliko dana iznio šef zastupničkog kluba EPP-a i kandidat za predsjednika Komisije Manfred Weber.

“EPP je opet pokazao snagu i demokratičnost. Podsjetio bih da je ovo jedina europska stranka koja svoje odluke donosi glasovanjem i to tajnim i siguran sam da nakon ovoga članice EPP-a idu prema novoj pobjedi na eurpskim izborima, gdje ćemo imati i predsjednika Europske komisije”, rekao je Božinović.

Prije sastanka političke skupštine EPP-a nagađalo se da će Orban sam napustiti EPP, prije nego što se izglasa suspenzija ili isključenje.

Trinaest članica EPP-a tražilo je izbacivanje ili suspenziju Fidesza nakon što je ta stranka postavila plakate na kojima je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, i sam član EPP-a, bio prikazan kao lutka na koncu kojom upravlja milijarder George Soros, također na meti mađarskih vlasti zbog zagovaranja imigracije u Mađarsku.

Da je došlo do izbacivanja Fidesza, EPP bi izgubio njegove zastupnike, kojih u ovom sazivu Europskog parlamenta 12, a što bi moglo imati veliku ulogu u budućem odnosu snaga u Parlamentu i institucijama EU-a.

(Hina)

 

Viktor Orban: Bez kršćanstva gubimo slobodnu Europu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Macron angažira vojsku kako bi rasteretio policiju na prosvjedima ‘žutih prsluka’

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zapovijedio je raspoređivanje vojnih antiterorističkih postrojbi koje će štititi službene zgrade i druge položaje kako bi se policijske snage mogle usredotočiti na prosvjede “žutih prsluka”, objavila je vlada u srijedu.

Ta Macronova inicijativa omogućit će snagama reda da se usredotoče na kretanja prosvjednika i održavanje i uspostavu reda, rekao je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux, četiri dana nakon što je nasilje na Elizejskim poljanama obilježilo 18. skup žutih prsluka u subotu.

“Imamo na raspolaganju vojne postrojbe Sentinelle”, izjavio je Griveaux.

Na top turističkim destinacijama poput Elizejskih poljana prosvjedi su zabranjeni, kao i u određenim četvrtima velikih gradova. Premijer Edouard Philippe je u ponedjeljak najavio niz mjera nakon nasilja prošle subote.

Vojnici u Francuskoj već štite sinagoge i džamije, položaje posebno izložene opasnosti od terorizma poput turističkih znamenitosti i kolodvora. Oni su gotovo neprestano nazočni u zračnim lukama i muzejima.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari