Pratite nas

Iz Svijeta

Hoće li Erdogan dobiti šire ovlasti i radikalno izmijeniti državu?

Objavljeno

na

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova supruga Emine glasali su u nedjelju u Istanbulu na referendumu o jačanju predsjedničkih ovlasti.

“Vjerujem da će naš narod izabrati ono što se očekuje”, rekao je Erdogan.

Ankete upućuju da bi rezultat mogao biti tijesan, no Erdogan je izrazio uvjerenost da će njegovi prijedlozi dobiti većinu.

Premijer Binali Yildirim, čija će dužnost ustavnim promjenama biti ukinuta, glasao je u obalnom gradu Izmiru, dok je Kemal Kilicdaroglu, vođa glavne oporbene Narodne republikanske stranke (CHP) glasao u Ankari.

“Danas glasamo o budućnosti Turske”, rekao je  Kilicdaroglu, po agenciji Anadoliji. “Ako bude Božja volja, bit će dobar rezultat.”

Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP.

O njima se odlučuje na referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i rast zemlji, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.

Turci su u nedjelju počeli glasati na referendumu koji bi mogao turskom predsjedniku Tayyipu Erdoganu dati nove široke ovlasti i izazvati najradikalnije promjene u političkom sustavu zemlje u njezinoj modernoj povijesti.

Prema istraživanjima javnog mišljenja tijesno vodstvo ima blok koji zagovara širenje Erdoganovih ovlasti. Ovim promjenama ustava parlamentarna demokracija bila bi zamijenjena predsjedničkim sustavom i Erdogan bi mogao ostavi na vlasti do 2029.

Uoči glasovanja kurdski militanti u subotu navečer ubili su tjelohranitelja u napadu na vozilo koje je prevozilo lokalnog dužnosnika iz vladajuće stranke na jugoistoku Turske, objavili su izvori u službama sigurnosti. Kazali su kako su militanti izveli napad u okrugu Muradije u jugoistočnoj pokrajini Van. Drugi tjelohranitelj je ranjen u napadu.

Referendum je gorko podijelio naciju.

Erdogan i njegovi pobornici kažu kako su promjene potrebne kako bi se izmijenio sadašnji ustav kojeg su napisali generali nakon vojnog puča 1980. i izbjegle nestabilne koalicije te osiguralo da se zemlja može suočiti sa sigurnosnim i političkim izazovima.

Protivnici kažu kako ustavne promjene predstavljaju korak prema većem autoritarizmu u zemlji u kojoj je oko 40.000 ljudi uhićeno i 120 tisuća dobilo je otkaz ili je suspendirano u obračunu nakon propalog pokušaja državnog udara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Iranski Čuvari revolucije zaplijenili britanski tanker

Objavljeno

na

Objavio

Čuvari Iranske revolucije objavili su da su oteli britanski tanker Stena Impero, a kompanija je objavila da je brod bio u međunarodnim vodama i da ne može stupiti u kontakt s posadom broda kojemu su se približila manja plovila i helikopter pri prolasku kroz Hormuški tjesnac. U međuvremenu je stigla vijest da su zaplijenili i drugi tanker.

Uprava grupe Northern Marine koja je dio švedske kompanije Stena AB rekla je da tanker plovi pod britanskom zastavom s 23 člana posade i da je bio u međunarodnim vodama.

“Naš brod Stena Impero napali su helikopter i manja neidentificirana plovila pri prolasku kroz Hormuški tjesan u međunarodnim vodama”, ustvrdila je kompanija Stena Bulk u priopćenju. “Sada ne možemo stupiti u vezu s brodom koji ide sjeverno u smjeru Irana”.

Iranski Čuvari revolucije priopćili su u petak navečer da su u Hormuškom tjesnacu “zaplijenili” britanski naftni tanker Stenu Impero.

Britansko ministarstvo obrane objavilo je da pribavlja nove informacije, a neimenovani izvor je rekao da je sazvana sjednica britanskog odbora za izvanredna stanja.

Ured premijerke Therese May odbio je komentar na upit agencije Reuters.

U priopćenju objavljenom na Sepahnewsu, mrežnoj stranici Čuvara revolucije, obrazložili su da su to učinili zbog “nepoštovanja međunarodnog pomorskog zakona”, “na zahtjev lučkih i pomorskih vlasti pokrajine Hormozgana”.

Stena Impero je “nakon zapljene dovučen do obale i predan je vlastima radi provedbe zakonske procedure i istrage”, dodaju Čuvari, ideološka vojska Islamske Republike, u kratkom priopćenju.

Objava o zapljeni slijedila je nekoliko sati nakon što je Vrhovni sud u Gibraltaru odlučio za 30 dana produljiti zadržavanje iranskog tankera Grace 1.

Odnosi između Irana i Zapada pogoršali su se otkako su 4. srpnja britanske pomorske snage zaplijenile Grace 1 pod sumnjom da je krijumčario naftu Siriji čime je kršio sankcije Europske unije.

Iran je odgovorio da će uzvratiti te su tri dana poslije iranski brodovi pokušali blokirati tanker u britanskom vlasništvu pri prolasku kroz Hormuški tjesnac, no povukli su se suočeni s ratnim brodom Britanske kraljevske mornarice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

SAD srušio iranski dron iznad Hormuškog tjesnaca

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države su u četvrtak srušile iransku bespilotnu letjelicu iznad Hormuškog tjesnaca jer se opasno približila američkom brodu, objavio je Donald Trump.

Američki predsjednik je rekao da se iranski dron na manje od 1000 m približio brodu USS Boxeru koji je izveo “obrambenu akciju”.

“Bespilotna letjelica je uništena”, rekao je.

Trump je pozvao druge zemlje da “osude Iran” i zaštite svoje brodove.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman je u priopćenju potvrdio incident, dodajući da se dogodio u 10.00 sati po mjesnom vremenu (7.30 sati po srednjoeuropskom) dok se USS Boxer pripremao da uđe u Hormuški tjesnac.

Iran je 20. lipnja srušio američki dron koji je, tvrdi, bio u njegovu zračnom prostoru. Donald Trump je dva dana poslije u posljednji tren otkazao zračne udare na Iran kako bi spriječio ljudske gubitke, i dalje prijeteći Teheranu da će snositi posljedice rušenja drona.

Istovremeno, američka mornarica je u četvrtak priopćila da je počela potragu za mornarom koji je s nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pao u Arapsko more, nedaleko od Perzijskog zaljeva.

Američki mornar čiji identitet nije otkriven, proglašen je nestalim u srijedu, dodaje se u priopćenju 5. flote bazirane u Bahrejnu.

U potrazi uz USS Abraham Lincoln sudjeluju američka krstarica USS Leyte Gulf, španjolska fregata Mendez Nunez i pakistanski brod PSN Aslat.

Izgred se dogodio pošto je Iran u četvrtak izvijestio da je zaplijenio “strani tanker” s posadom pod sumnjom da “krijumčari” gorivo u Perzijskom zaljevu, nakon niza incidenata u kojima su sudjelovali naftni tankeri na tom području, žarištu napetosti u zadnjih više od dva mjeseca.

“Taj brod kapaciteta 2 milijuna barela, s 12 članova posade, uzeo je kurs kako bi gorivo prokrijumčareno s iranskih brodova iskrcao na strani brod”, navodi Sepahnews, službena mrežna stranica Čuvara revolucije.

Po snimcima iranske državne televizije, zaplijenjeni brod je Riah i plovi pod panamskom zastavom.

Dok Washington pokušava formirati međunarodnu koaliciju za prepraćenje trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu, zapovjednik glavnog američkog zapovjedništva Kenneth McKenzie je u četvrtak obećao da će “odlučno” djelovati kako bi zajamčio sigurnost pomorskog prometa u Zaljevu, u prigodi posjeta zrakoplovnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, regionalnom suparniku Irana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari