Pratite nas

Pregled

Hoće li predsjednička kampanja biti prljava?

Objavljeno

na

Još je pet i pol mjeseci ostalo do predsjedničkih izbora. Tko će se sve kandidirati? Kako će izgledati kampanja? Kome će glas dati desni, kome lijevi, a kome razočarani birači – u Otvorenom su govorili komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, politički analitičar Slaven Letica, novinar Denis Kuljiš, novinarka Petra Maretić Žonja i politički analitičar Ivica Relković.

– Dobro je da se Zoran Milanović kandidirao. Napravio je to vrlo lukavo, na 30. obljetnicu HDZ-a pa im ukrao ‘show’. Predsjednica je trebala objaviti svoju kandidaturu. Gospodin Vladimir Šeks je stari lisac i s pričom o kompromitirajućim dokumentima nije izašao slučajno. Hoće li kampanja biti prljava, to ćemo vidjeti, kazala je Ankica Mamić. Za Miroslava Škoru je rekla da je sigurno već odlučio o svojoj kandidaturi samo je treba objaviti.

Petra Maretić Žonja je napomenula da kandidaturu Zorana Milanovića mora proći Glavni odbor stranke. Vidjet ćemo hoće li svi doći na tu sjednicu. “Postoji dio ljudi u SDP-u koji nisu za Milanovića, ali mislim da će sve proći glatko. Milanović je Predsjedništvo na neki način prisilio da postane kandidat, kazala je. Dodala je kako se na Predsjedništvu nije pojavio Erik Fabijanić koji drži stranu Zlatku Komadini.

Slaven Letica smatra kako Milanović ne razumije razliku između temperamenta (ćudi) i karaktera. U emisiju je došao s rezultatima istraživanja prema kojima je po karakternim osobinama Milanović najlošije prošao. Citirao je kinesku uzrečicu prema kojoj su “svi europski bivši državnici relativno jeftini”. Kinezi rade na “networkingu”, bivšim europskim čelnicima plate avionsku kartu, iznajme “buick”, rezerviraju dobar hotel i financiranju njihova predavanja u Kini. Letica smatra da će Kolinda Grabar-Kitarović objaviti svoju kandidaturu nekoliko dana nakon Dana državnosti.

– Prvi put će pitanje ovlasti predsjednika biti jedno od glavnih pitanja u kampanji. Ključno je pitanje da li najlegitimnija pozicija u državi – ima težinu. Kolinda Grabar Kitarović ne smije više svoja obećanja ponoviti, jer ih nije mogla ni ostvariti. Što će Milanović govoriti u kampanji, kreirati stav, protiv koga, premijera?, upitao je Ivica Relković. Slaven Letica kazao mu je da nije dovoljno informiran.

– Ovi se izbori neće voditi kroz stranke. Mi se nalazimo u vremenu populizma. Predsjednički kandidati će se obraćati izravno javnosti. Poznavajući Milanovića, on će nastupati kao “lijevi suverenist na dobroj vezi s Moskvom”. On je autentični suverenist. Njegov zadnji bilateralni susret kao premijera bio je s Cameronom čiji su potezi rezultirali napuštanjem EU-a. Milanović je jučer ispalio da ne želi biti u državi ograđenoj žicom – on relativizira Schengen. A to je najvažniji hrvatski ulov u EU-u, kazao je Denis Kuljiš.

Ankica Mamić je kazala kako u drugom krugu desni kandidat ima više šansi od lijevog. Za nju je Miroslav Škoro ozbiljni kandidat. Podsjetila je da je Škoro ostavio svoj saborski mandat kad je u vrijeme Sanadera kazao da nije zadovoljan načinom na koji se vodi HDZ. Kazala je da su njegove izjave “pristojno konzervativne”, bez ekstremizma. Teret bi mu moglo biti upravo to što ga mediji “kao ekstremnog desničara” povezuju s Bujancem i Radeljićem.

– Milanoviću kao ‘lijevom suverenistu’ suprotnost je Plenković kao ‘desni globalist’, kazao je Slaven Letica. Milanović bi, dodao je, pogriješio kad bi se u prvom krugu obraćao desnom biračkom tijelu. Smatra da će biti lakše dobiti predsjedničke izbore nego ući u drugi krug. I za njega je Miroslav Škoro dobar kandidat, kao uspješan poslovni čovjek i doktor ekonomskih znanosti te uspješan pjevač. Pitanje je kakav će mu biti tim i vizija predsjedništva. O Mislavu Kolakušiću je rekao da je ‘izvansistemski kandidat’.

– Mi već imamo veliku koaliciju u prvom krugu. Cijela ljevica se okuplja oko Milanovića. HDZ više nema Domoljubne koalicije. Vrlo je malo ostalo prostora malim strankama da imaju svoje kandidate. Stranački predznak u ovoj kampanji neće značiti ništa. Možda se pojavi i još neki kandidat, kazao je Ivica Relković. Ankica Mamić je povukla paralelu s europskim izborima: “Stranačka infrastruktura više neće biti važna. Ruža Tomašić je sa četiri stranke dobila neznatno više glasova od Mislava Kolakušić, a na izborima je dobro prošla i Marijana Petir”.

Za Slavena Leticu u drugi krug predsjedničkih izbora ući će Zoran Milanović i Miroslav Škoro, za Petru Maretić Žonju to su Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, a za Denisa Kuljiša je siguran jedino Milanović. Ankica Mamić smatra kako će predsjednik Hrvatske postati kandidat desnice koji uzme prevagu u prvom krugu, a za Ivicu Relkovića sve su opcije još otvorene. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Što je ostalo od Berlinskog zida?

Objavljeno

na

Objavio

O tome što imamo 30 godina nakon pada Berlinskog zida na Tribini Trećeg programa HR-a govorili su Davor Dijanović, Ivo Banac, Josip Mihaljević i Karlo Jurak.

U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine – riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine.

Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio “kraj povijesti”, pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje “sukoba civilizacija” koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica?

Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati?

Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim?

Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske – je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi?

Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore potražite u video prilogu Davora Dijanovića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Ne znam zašto Milanović nije reagirao kada su mu MIG-ovi padali s neba kao kruške

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović rekla je na prozivke Zorana Milanovića o odgovornosti za slučaj šverca oružja, za koji se sumnjiče i pripadnici Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, da je jedina velika afera u Oružanim snagama ona s MIG-ovima 2013. koji su išli na popravak u Ukrajinu.

Kako je istaknula, radilo se s nestabilnom zemljom koja je tada praktički bila u ratnom stanju.

“MIG-ovi su došli u dijelovima, a kad su sastavljeni, utvrđeno je da papirologija ne odgovara onome što je isporučeno. Na cijeli posao potrošeno je više od 170 milijuna kuna”, rekla je predsjednica.

Dodala je kako nikada u vrijeme Vlade Zorana Milanovića nije provedena detaljna istraga jer za takve propuste, “da imate četiri zrakoplova koja uopće ne mogu dobiti dozvolu za letenje, treba malo veća istraga nego što je ona koja je obuhvatila dvojicu nižih činovnika koji su jedan drugome navodno dali 10.000 eura mita”.

“Ne znam zašto gospodin Milanović tada nije reagirao kad su mu MIG-ovi padali s neba kao kruške”, upitala je hrvatska predsjednica. “Zašto danas spominje aferu s nabavom zrakoplova kad je jedini razlog zašto je ova Vlada morala biti u žurbi s nabavom zrakoplova činjenica da su resursi MIG-ovima koje je on nabavio istjecali i umjetno se produživali pa danas jedva imamo dvojac koji leti i štiti hrvatsko nebo”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kako je ocijenila, nikada nije provedena istraga koja bi otkrila počinitelje, a Milanović nikada nije imao hrabrosti početi proces nabave novih zrakoplova.

Na novinarski upit bi li DORH zbog toga trebao istražiti Zorana Milanovića, odgovorila je kako je s DORH-om “nekoliko puta razgovarala zbog afere o tim zrakoplovima” i nikada nije dobila zadovoljavajući odgovor.

“Kao što sam rekla, to je prevelik posao da bi bila odgovorna samo dvojica nižih činovnika”, dodala je.

Također je rekla da je Milanović kad je riječ o Oružanim snagama najpoznatiji po skoku s Patrije. “Srećom, očito je u životu naučio padati pa je to za njega dobro prošlo”, dodala je Grabar-Kitarović.

Predsjednički kandidat Milanović danas je u Puli za slučaj s helikopterima ustvrdio da je druga katastrofa nakon slučaja s nabavom borbenih zrakoplova, koji je primjer kako se ne smije raditi. Dodao je da će kao predsjednik Republike to onemogućavati – zakonito i racionalno.

Davoru Bernardiću hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović je poručila da prije svega nauči da više ne postoji Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost, nego Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu.

“Vijeće za nacionalnu sigurnost raspravlja o strateškim smjernicama i sigurnosti Republike Hrvatske, a događaji u jednoj vojnoj bazi nisu nikako probili nacionalnu sigurnost. U ovom trenutku traje istraga. Ovo ne može biti montirani politički proces kakve smo viđali kad se Vijeće za nacionalnu sigurnost zloporabilo u vrijeme Vlade Zorana Milanovića za raspravljanje o pojedincima, odnosno o tome gdje su zaposleni ako su bili u srodstvu s novinarima” rekla je Grabar-Kitarović.

“Ministar i ja do utorka očekujemo od načelnika Glavnog stožera kompletno izvješće i tada ćemo zajedno donijeti odluku o zapovjednoj odgovornosti jer za to nam nije potrebno niti Vijeće za obranu, niti Vijeće za nacionalnu sigurnost”, dodala je.

Predsjednik SDP-a Bernardić se danas u Zagrebu upitao kako je moguće da švercer oružja neometano uđe u vojni helikopter i probije se čitav niz sigurnosnih protokola. “Mora postojati zapovjedna odgovornost i mora se ustanoviti tko je kriv i kako je moguće da je sigurnosni sustav zemlje probijen. Ne znam što čeka predsjednica Republike, ona ‘u roku odmah’ mora sazvati Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost. Milanović sasvim sigurno ne bi tolerirao takvo ponašanje“, poručio je Bernardić.

Novinare je u Zadru zanimalo misli li predsjednica da, osim zapovjedne odgovornosti, u slučaju šverca oružja u Hrvatskome ratnom zrakoplovstvu ima i političke odgovornosti.

“Ne možemo govoriti o političkoj odgovornosti jer je riječ o vojnicima. Kad je riječ o zapovjednoj odgovornosti zapovjednika kojeg smo postavili ministar i ja, temeljem činjenica mi odlučujemo o tome i onda se ili razrješuje ili stavlja na raspolaganje negdje drugdje, ali – uvjeravam vas da će ovo biti istraženo do kraja. Drugo, nema ugroze nacionalne sigurnosti. Treće, nemojte zbog ovog slučaja i nekoliko pojedinaca bacati ljagu na Oružane snage”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari