Pratite nas

Pregled

Hoće li predsjednička kampanja biti prljava?

Objavljeno

na

Još je pet i pol mjeseci ostalo do predsjedničkih izbora. Tko će se sve kandidirati? Kako će izgledati kampanja? Kome će glas dati desni, kome lijevi, a kome razočarani birači – u Otvorenom su govorili komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, politički analitičar Slaven Letica, novinar Denis Kuljiš, novinarka Petra Maretić Žonja i politički analitičar Ivica Relković.

– Dobro je da se Zoran Milanović kandidirao. Napravio je to vrlo lukavo, na 30. obljetnicu HDZ-a pa im ukrao ‘show’. Predsjednica je trebala objaviti svoju kandidaturu. Gospodin Vladimir Šeks je stari lisac i s pričom o kompromitirajućim dokumentima nije izašao slučajno. Hoće li kampanja biti prljava, to ćemo vidjeti, kazala je Ankica Mamić. Za Miroslava Škoru je rekla da je sigurno već odlučio o svojoj kandidaturi samo je treba objaviti.

Petra Maretić Žonja je napomenula da kandidaturu Zorana Milanovića mora proći Glavni odbor stranke. Vidjet ćemo hoće li svi doći na tu sjednicu. “Postoji dio ljudi u SDP-u koji nisu za Milanovića, ali mislim da će sve proći glatko. Milanović je Predsjedništvo na neki način prisilio da postane kandidat, kazala je. Dodala je kako se na Predsjedništvu nije pojavio Erik Fabijanić koji drži stranu Zlatku Komadini.

Slaven Letica smatra kako Milanović ne razumije razliku između temperamenta (ćudi) i karaktera. U emisiju je došao s rezultatima istraživanja prema kojima je po karakternim osobinama Milanović najlošije prošao. Citirao je kinesku uzrečicu prema kojoj su “svi europski bivši državnici relativno jeftini”. Kinezi rade na “networkingu”, bivšim europskim čelnicima plate avionsku kartu, iznajme “buick”, rezerviraju dobar hotel i financiranju njihova predavanja u Kini. Letica smatra da će Kolinda Grabar-Kitarović objaviti svoju kandidaturu nekoliko dana nakon Dana državnosti.

– Prvi put će pitanje ovlasti predsjednika biti jedno od glavnih pitanja u kampanji. Ključno je pitanje da li najlegitimnija pozicija u državi – ima težinu. Kolinda Grabar Kitarović ne smije više svoja obećanja ponoviti, jer ih nije mogla ni ostvariti. Što će Milanović govoriti u kampanji, kreirati stav, protiv koga, premijera?, upitao je Ivica Relković. Slaven Letica kazao mu je da nije dovoljno informiran.

– Ovi se izbori neće voditi kroz stranke. Mi se nalazimo u vremenu populizma. Predsjednički kandidati će se obraćati izravno javnosti. Poznavajući Milanovića, on će nastupati kao “lijevi suverenist na dobroj vezi s Moskvom”. On je autentični suverenist. Njegov zadnji bilateralni susret kao premijera bio je s Cameronom čiji su potezi rezultirali napuštanjem EU-a. Milanović je jučer ispalio da ne želi biti u državi ograđenoj žicom – on relativizira Schengen. A to je najvažniji hrvatski ulov u EU-u, kazao je Denis Kuljiš.

Ankica Mamić je kazala kako u drugom krugu desni kandidat ima više šansi od lijevog. Za nju je Miroslav Škoro ozbiljni kandidat. Podsjetila je da je Škoro ostavio svoj saborski mandat kad je u vrijeme Sanadera kazao da nije zadovoljan načinom na koji se vodi HDZ. Kazala je da su njegove izjave “pristojno konzervativne”, bez ekstremizma. Teret bi mu moglo biti upravo to što ga mediji “kao ekstremnog desničara” povezuju s Bujancem i Radeljićem.

– Milanoviću kao ‘lijevom suverenistu’ suprotnost je Plenković kao ‘desni globalist’, kazao je Slaven Letica. Milanović bi, dodao je, pogriješio kad bi se u prvom krugu obraćao desnom biračkom tijelu. Smatra da će biti lakše dobiti predsjedničke izbore nego ući u drugi krug. I za njega je Miroslav Škoro dobar kandidat, kao uspješan poslovni čovjek i doktor ekonomskih znanosti te uspješan pjevač. Pitanje je kakav će mu biti tim i vizija predsjedništva. O Mislavu Kolakušiću je rekao da je ‘izvansistemski kandidat’.

– Mi već imamo veliku koaliciju u prvom krugu. Cijela ljevica se okuplja oko Milanovića. HDZ više nema Domoljubne koalicije. Vrlo je malo ostalo prostora malim strankama da imaju svoje kandidate. Stranački predznak u ovoj kampanji neće značiti ništa. Možda se pojavi i još neki kandidat, kazao je Ivica Relković. Ankica Mamić je povukla paralelu s europskim izborima: “Stranačka infrastruktura više neće biti važna. Ruža Tomašić je sa četiri stranke dobila neznatno više glasova od Mislava Kolakušić, a na izborima je dobro prošla i Marijana Petir”.

Za Slavena Leticu u drugi krug predsjedničkih izbora ući će Zoran Milanović i Miroslav Škoro, za Petru Maretić Žonju to su Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović, a za Denisa Kuljiša je siguran jedino Milanović. Ankica Mamić smatra kako će predsjednik Hrvatske postati kandidat desnice koji uzme prevagu u prvom krugu, a za Ivicu Relkovića sve su opcije još otvorene. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nataša Novaković: ‘Tražit ćemo Reinera da ispravi imovinsku karticu i deklarira da je vitez’

Objavljeno

na

Objavio

U rubrici Točka na tjedan gostovala je predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković koja je govorila o članstvu državnih dužnosnika u tajnim ali i svim ostalim udrugama, te zašto su to dužni prijaviti.

Prošli tjedan glavna su tema bile tajne organizacije u Hrvatskoj, konkretnije masoni kojih je član i sada već bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić koji je zbog čitave afere podnio ostavku. Je li članstvo u udruzi masona sporno?

“Ne bih se osvratala na konkretni predmet jer glavni državni odvjetnik nije pod ingerencijom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Državni dužnosnici prema zakonu moraju deklarirati svako članstvo u svakoj udruzi, pa tako i u masonima, jer smatramo da je to koruptivni rizik.

Povjerenstvo ima jako puno predmeta vezano za udruge, pogotovo na lokalnoj razini. One se većinom financiraju iz proračuna, što se odnosi i na udruge na lokalnoj razini, a lokalni dužnosnici su često članovi nekih udruga. Stoga, naravno da dužnosnik ne bi smio odlučivati o financijskim sredstvima udruge koje je član. Transparentnost je jako bitna, ako imate rubriku udruga na imovinskoj kartici, a niste ju ispunili, na pamet vam padne određena sumnja”, rekla je Novaković.

Poznato je i kako je potpredsjednik hrvatskog Sabora Željko Reiner također član jedne udruge, odnosno reda Vitezova Svetog groba Jeruzalemskog. No, niti on tu činjenicu nije prijavio. Hoće li biti sankcija?

“Povjerenstvo ide sa zaključkom kako bi dužnosnici deklarirali svoje članstvo. Prema njemu će Povjerenstvo ići sa zaključkom da ispravi karticu”, potvrdila je Novaković.

Nakon što se utvrdilo da su pojedini dužnosnici, konkretnije bivši ministar Milan Kujundžić i ministar obrane Damir Krstičević krivo ispunili imovinske kartice, postavlja se pitanje jesu li ostali naučili nešto iz njihovog, ali i Jelenićevog primjera. Odnosno, jesu li nakon afere mason došli ispravljati podatke vezane za članstvo u udrugama?

“Čim se nešto medijski pojavi, svi počnu o tome razmišljati. Članstvo u udruzi samo po sebi nije problem, samo to treba deklarirati u imovinskoj kartici. Neki zaborave, pozivam ih da sjednu, razmisle i upišu sve jer inače izazivaju sumnju javnosti”, rekla je Novaković i dodala da se, u slučaju da nisu sigurni što trebaju upisati i prijaviti, slobodno obrate Povjerenstvu.

Nataša Novaković napominje kako postoje i funkcije koje su nespojive s članstvom u udrugama.

“Neću konkretno navoditi dužnosnika, no pokrenuli smo postupak u predmetu u kojem dužnosnik obavlja upravljačku funkciju u jednoj agenciji, a u u udruzi je koja promovira jedan dio rada te agencije. Dakle, udruga se bavi jednim dijelom energetike, a sama agencija se bavi energetikom kao takvom. Postavlja se pitanje može li on biti neovisan”, rekla je Novaković i potvrdila da je Povjerenstvo već kažnjavalo dužnosnike koji su pogodovali udrugama.

“Imali smo nekoliko predmeta, mislim da je jedan bio vezan za bivšu ministricu Bernardicu Juretić. Imate razne situacije poput onih u kojima dužnosnik nije sudjelovao u postupku davanja novčanih sredstava, ali je dao potpis, te u kojoj je doista sudjelovao u davanju novčanih sredstava, pa se stoga radilo o zloupotrebi položaja”.

S obzirom da je članstvo u tajnim organizacijama relativno nova problematika, otvara se novi niz pitanja poput onih koliko je to spojivo s dužnostima ministara, saborskih zastupnika i sličnim pozicijama.

“Povjerenstvo bi o tome trebalo zauzeti stav jer se radi o članovima koji su tajni, te je teško utvrditi tko i kako utječe. Naravno, nisu sve udruge iste, postoje razlike. Takav predmet još nismo imali, bilo bi zanimljivo zauzeti stav oko toga, a isto je s lobiranjem koje nije zakonski uređeno, a trebalo bi biti jer mi se čini bliskim s tajnim udrugama.

Moglo bi se razmisliti da se u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa reguliraju sva ta pitanja, a Povjerenstvo je spremno da se regulira i lobiranje jer je to izrazito bitno. Dakle, ono nije regulirano,a događa se svugdje. Ako nije uređeno, otvara se prostor za zlouporabe. Javnost bi trebala biti upoznata tko sudjeluje i za što se zalaže”, smatra Nataša Novaković i dodaje kako bi se to područje trebalo regulirati kako je već učinjeno na razini EU.

“Postoje uvjeti i popisi lobista, morate reći koliko ste novca potrošili i na koje aktivnosti, svaki dužnosnik bi trebao objaviti s kime se sastaje i kada, o čemu se razgovara, iako je sve to teško kontrolirati, no tako to države u EU propisuju”.

Napominje kako do sada nisu imali slučaj da su već a priori nekoga upozoravali da članstvo u određenoj udruzi nije prihvatljivo, te da je svakako moguće da se o tome otvori rasprava.

Što se prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa tiče, Novaković kaže da bi idućeg tjedna trebala biti imenovana nova radna skupina, no nije sigurna da ćemo ga dočekati do kraja mandata ove Vlade.

“Krenuli bismo od početka, no čini se da nemamo puno vremena. Rad možemo započeti pa ćemo vidjeti koliko će biti zahtjevno, no oko nekih stavova ćemo teško naći komprimis”, zaključuje Novaković, piše N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Božo Ljubić: Hrvati u BiH nemaju javni servis – HRT ignorira teme koje se tiču političkog djelovanja bh. Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

javni servis

U Hrvatskom se saboru raspravljalo o izvješću tj. poslovanju Hrvatske radio televizije. Saborski zastupnik Božo Ljubić poseban je naglasak u svome izlaganju stavio na činjenicu o tome kako HRT tretira teme koje dolaze iz Bosne i Hercegovine.

HRT je kao javna televizija potreban Republici Hrvatskoj. Svi mi – i Sabor i Vlada i HRT trebamo učiniti sve da HRT odgovori svojim obvezama kao javna televizija na način da predstavi svu kompleksnost i različitost hrvatskoga društva. Pri tome ne treba smetnuti s uma da izvan granica Hrvatske živi jednako brojna izvandomovinska “Hrvatska”.

Kada je riječ o programima i financiranju programa i emitiranju, ova činjenica mora biti uvažena i od HRT- a i od svih institucija Hrvatske, kazao je Ljubić dodajući kako je u protekle tri godine urađen značajan napredak u informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske, prenosi Jabuka.tv.

Hrvati u BiH nemaju javni servis

Većina emisija, njihov format i programi na kojima se emitiraju, je namijenjena informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske o onome što se događa u Hrvatskoj. Trebali bi također biti informirani o tome što se događa izvan Hrvatske, govori Ljubić dodajući kako je Hrvatima u BiH posebno potreban HRT.

Hrvati u BiH, za razliku od druga dva konstitutivan naroda, nemaju svoj javni servis.

Srbi imaju RTRS u Banjoj Luci, Bošnjaci imaju Federalnu televiziju, a više-manje imaju i BHRT koji je zamišljen kao državni i javni servis. Hrvati stoga uglavnom gledaju HRT čak i onda kada ih ignorira, kazao je Ljubić.

Naveo je kako se ignoriraju teme, posebice one o političkom djelovanju Hrvata u BiH. Čak su i dopisništva otvorena u Sarajevu i Mostaru jedna vrsta alibi projekta.

U iznajmljenom prostoru u Sarajevu sjede dva čovjeka bez kamere i kamermana pa i nije čudno da iz Sarajeva, gdje su sve relevantne institucije, ne dolaze nikakve informacije. O materijalnoj opremljenosti ekipe u Mostaru govori i nepostojanje studija sličnog onom u npr. Splitu ili Šibeniku, naglašava saborski zastupnik Božo Ljubić.

Emisija “Pogled preko granice” u apsurdno kasnom terminu

Kada je u pitanju emisija “Pogled preko granice” tu je situacija poprilično apsurdna.

Uredništvo, novinari i sugovornici ulože veliki napor da bi obradili teme. Onda se ta emisija emitira na HRT 4 u 23.40. Tko to može gledati u terminu dvadeset minuta prije ponoći, zapitao se Ljubić dodajući kako se ista emisija reprizira za tjedan dana u popodnevnim satima na HRT1 kada većina obrađenih tema uopće više nije aktualna.

Kada je u pitanju izvještavanje Hrvatskoga sabora ovdje je prije više od godine bila rasprava o Deklaraciji o položaju hrvatskoga naroda u BiH. Na HRT to nije bilo dostojno ni za temu dana, ni za Otvoreno, a da ne kažem da se nitko nije udostojio od novinara upitati o čemu mi to ovdje raspravljamo, naglasio je saborski zastupnik Ljubić dajući nekoliko primjera o nemaru HRT prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Spomenut ću sjednicu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske održane prošle godine u Varaždinu. Tada je moj kolega Željko Raguž dobronamjerno iznio prijedloge. Predstavnik HRT tada je rekao: “Nismo mi ovdje da ispunjavamo želje slušatelja!” Nismo mi ovdje slušatelji, zaključio je Ljubić u svom izlaganju.

U kontekstu onoga što sam govorio, tj. činjenice da Hrvati u BiH nemaju svoj javni servis, potičem ravnatelja na uspostavljanje suradnje s RTV Herceg Bosne koju su uspostavile općine i gradovi u BiH s hrvatskom većinom, prenosi Dnevnik.ba

Na HRT-u počinje emitiranje emisije ‘Pogled preko granice – Hrvati u BiH’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari