Hoće li Sredoje Nović i Anđelko Hrgić postati ‘bosanski Perković i Mustač’?
Tim inspektora Federalne uprave policije (FUP) otputovao je u njemački grad Munchen, gdje bi se trebao sastati s predstavnicima bavarske policije i tužiteljstva koji vode istragu o ubojstvu hrvatskog emigranta Ante Đapića, javlja sarajevska Slobodna Bosna, navodeći kako bi cijela istraga mogla dovesti do dvojice visokopozicioniranih dužnosnika u tijelima vlasti BiH Anđelka Hrgića i Sredoja Novića, koji su svojevremeno bili visokopozicionirani dužnosnici jugoslavenske tajne službe. Nović i Hrgić, međutim, ove navode odlučno demantiraju. Đapić je, podsjetimo, pronađen mrtav u svom stanu u Nurnbergu, 29. juna 1989., šest godina poslije ubojstva Stjepana Đurekovića. Iako su članovi njegove obitelji i bliski prijatelji godinama tvrdili da je Đapić, kao aktivista više hrvatskih emigrantskih udruga, smaknut po nalogu tadašnje jugoslavenske Službe državne sigurnosti, njemačka policija nije nikada otkrila izvršitelje i nalogodavce tog zločina.
[dropcap]O[/dropcap]tvaranje nove istrage o ubojstvu Ante Đapića prvi je inicirao njegov imenjak i bratić, bivši predsjednik Hrvatske stranke prava u Hrvatskoj Anto Đapić. Nakon deset godina potrage za tajnim dosjeima iz arhiva SDB-a, Đapić je došao do dijela dokumentacije koju je predao njemačkoj policiji.
„Pored imena mog strica Ante Đapića bilo je upisano ime Anđelka Hrgića, djelatnika SDB-a u Livnu, a likvidaciju je obavila osoba pod kodnim imenom Karlo. U službenim dokumentima SDB-a je pisalo da moga strica treba lišiti slobode do studenog 1989., a on je ubijen u lipnju iste godine. Hrgić je bio zadužen za mog strica i on sigurno zna tko je naredio, a tko obavio njegovu likvidaciju“, izjavio je prošle godine Ante Đapić.
No, iako je Đapić prvi put optužio Anđelka Hrgića da je sudjelovao u pripremi ubojstva njegovog strica još 1992., na skupu u Kino-dvorani u Livnu, i godinama uporno ponavljao iste tvrdnje, službeno otvaranje istrage protiv aktualnog pomoćnika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za Kriminalističko-istražni odjel aktualizirano je tek prošle godine.
Sudeći, međutim, prema dosadašnjim nalazima istrage koje je o ubojstvu Ante Đapića otvorila Federalna uprava policije, (pred)ratni agent SDB-a u Livnu Anđelko Hrgić još uvijek nije saslušan. I mada nema sumnje da Hrgić ima sve informacije o ubojstvu Đapića i da bi stoga mogao biti najdragocjeniji svjedok u sasvim izglednom nastavku istrage, jasno je da u to vrijeme nižepozicionirani djelatnik SDB-a u Livnu nije mogao sam donijeti odluku o likvidaciji hrvatskog emigranta.
Nović bosanski Perković?
Kao što je, naime, istraga o smrti Stjepana Đurekovića njemačke istražitelje dovela do Josipa Perkovića, Zdravka Mustača i Ivana Lasića, tako bi i zapovjedni lanac u slučaju ubojstva Ante Đapića mogao doći do tadašnjeg načelnika Druge uprave u Livnu Tomislava Kokora, podsekretara SDB BiH Sredoja Novića i republičkog sekretara za unutrašnje poslove Muhameda Bešića, koji je 1988. zamijenio Duška Zgonjanina.
Kao četvrti visokorangirani obavještajac koji je, također, bio upućen u sve tajne operacije obračuna s neprijateljskom emigracijom, spominje se Jovo Tadić, ranije šef Zgonjaninovog kabineta. (Tadić, prema posljednjim informacijama kojima raspolaže Slobodna Bosna, živi u Derventi i povremeno se sastaje sa Novićem.)
Prema metodologiji rada bivše SDB, operativac Anđelko Hrgić koji je bio zadužen za praćenje državnog neprijatelja Ante Đapića izvješća je dostavljao svom šefu Tomislavu Kokoru, koji je o svemu obavještavao podsekretara SDB-a Sredoja Novića i republičkog sekretara za unutrašnje poslove Muhameda Bešića. Potom su sve informacije upućivane u sjedište Druge uprave u Beogradu (Ivanu Lasiću), odnosno Savezni SUP, na čijem je čelu od 1989. bio Petar Gračanin i gdje su se donosile ključne odluke o akcijama protiv neprijateljske emigracije.
Procjene o svakom emigrantu, koje su podrazumijevale i prijedlog odluke o postupanju, dolazile su iz sjedišta jugoslavenske SDB (šef Zdravko Mustač), mada su one rađene i u republičkim službama. Konačne je odluke donosio Savjet za zaštitu ustavnog poretka SFRJ, u kojem su sjedili najviši predstavnici svih republika i savezni ministar policije.
Navodno da je otvaranje istrage o ubojstvu Ante Đapića jednako zabrinulo i Anđelka Hrgića i njegovog dugogodišnjeg predratnog šefa Sredoja Novića, koji ga je u vrijeme direktorskog mandata u SIPA-i i zaposlio u toj agenciji. Hrgić je, prije mjesec dana, nakon što je Federalni MUP potvrdio da je istraga otvorena, u intervjuu za Federalnu televiziju prvi put progovorio o optužbama za ubojstvo Ante Đapića, negirajući bilo kakvu povezanost s njegovom likvidacijom.
„U trećem mjesecu 1986. dolazim u SDB i godinu dana odrađujem pripravnički staž, ’87. polažem stručni ispit i od tada sam aktivni pripadnik. Od 1981. do ’88. tadašnja Služba nije zabilježila nijedno političko djelovanje Ante Đapića. On nije bio interes ni prioritetna obrada Službe, radilo se o čovjeku nižeg obrazovanja, koji nije imao neki značaj u hijerarhiji među emigracijom i nije predstavljao nikakav stepen društvene opasnosti. Zbog svega toga je 1988. stavljen na spisak onih kojima se Služba više neće baviti“, objašnjavao je Hrgić novinaru FTV-a Anđelko Hrgić.
Od bližih članova obitelji pokojnog Ante Đapića, u Livnu danas žive njegove tri polusestre i rođena sestra Vera Barać, koja se u rodni kraj vratila iz Zagreba. U razgovoru za Slobodnu Bosnu Vera Barać je otkrila da je inspektori federalne policije još uvijek nisu kontaktirali, premda kod sebe čuva dokument do koje je njezina obitelj došla 1991. godine.
„U tom dokumentu piše da je Anđelko Hrgić bio zadužen za praćenje i lišavanje slobode mog pokojnog brata u Njemačkoj, ali ja ne mogu tvrditi da je on zaista ubio mog brata. Anđelko Hrgić je nedavno izjavio da je praćenje Ante Đapića prestalo ’80- ih godina, što nije točno. Nama je do 1987., svake godine na Badnji dan dolazila policija i pretresala kuću, tražili su nekakve dokaze da se brat javlja iz Njemačke. Da moj pokojni brat, kako Hrgić tvrdi, nije bio interesantan za Službu i da nije bio praćen, onda se nama ne bi događale takve stvari,“ objašnjava Đapićeva sestra i dodaje kako njezinog brata nisu ostavili na miru ni poslije smrti.
UDBA zabranila obitelji dolazak na sahranu
„Tadašnja vlast nam nije dozvolila ni da ga sahranimo ovdje, a sestri i meni nisu dali da odemo na sahranu u Njemačku. Tada smo obje živjele u Zagrebu i nisu nam htjeli izdati putovnice. Ako moj brat, kako izjavljuje Anđelko Hrgić, više nije bio državni neprijatelj, zašto mu onda čak ni na sprovod nismo mogli otići?“, pita se najmlađa Đapićeva sestra, koja nikada za života nije vidjela svog brata.
Posmrtni ostaci Ante Đapića su tek 2000. godine prevezeni u Livno, gdje je sahranjen.
Na pitanje novinara da li se ikada obratila Anđelku Hrgiću i zamolila ga za pomoć kako bi obitelj konačno saznala zašto je Đapić ubijen, Vera Barać ogorčeno odgovara da Hrgića nikada ni za što ne bi pitala.
„Osobno poznajem Anđelka Hrgića, premda me u posljednje vrijeme ne pozdravlja, jasno je da me izbjegava. Čak smo i rodbinski vezani, preko obitelji muževa moje dvije polusestre,“ napominje sugovornica i podsjeća da je njezin bratić Ante Đapić optužio Hrgića za ubojstvo strica još 1992. „Zamislite da nakon tako teških optužbi Anđelko Hrgić nikada ništa nije poduzeo. Mislim da se svih ovih godina osjećao prilično sigurno i komotno,“ zaključuje Vera Barać. Kada su novinari Đapićevu sestru pitali može li pretpostaviti zašto je njezin brat likvidiran, kada čak i bivši operativac SDB-a iz Livna zadužen za hrvatsku emigraciju negira da je predstavljao opasnost po bivšu državu, Vera Đapić je rezignirano odgovorila: „Istina je da moj brat nije bio opasan čovjek. Poslije svega mislim da su oni vježbali ubojice na nižim emigrantima, da su ih spremali za likvidacije krupnijih ‘riba’“.
Nović negira bilo kakvu povezanost
Poput Hrgića, i njegov nekadašnji šef i aktualni ministar u Vijeću ministara BiH Sredoje Nović, ovih je dana negirao bilo kakvu povezanost s ubojstvom Ante Đapića, tvrdeći kako je riječ o običnim novinarskim podmetanjima.
[vsw id=”q17QoYU59dc” source=”youtube” width=”625″ height=”370″ autoplay=”no”]
„Ja nemam nikakav teret i sve što sam radio u prošlosti, a ne samo u toj službi, stojim iza toga. Prema tome ne želim da komentarišem nečije natpise. Neka to odgovore oni koji se bave time“, zaključio je Sredoje Nović, ministar civilnih poslova u Vijeću ministara BiH i nekadašnji visokopozicionirani dužnosnik jugosavenske tajne službe u BiH.
R.H.
Što vi mislite o ovoj temi?
