Pratite nas

Politika

Hoće li Velika Britanija 31. listopada napustiti Europsku uniju?

Objavljeno

na

Britanska kraljica Elizabeta Druga održala je govor koji je pripremila britanska vlada i koji je usklađen s novim političkim i zakonodavnim programom premijera Johnsona za fazu – nakon izlaska iz Europske unije.

Kraljičin se govor u parlamentu smatra simboličnim i zastupnici ga, uz rijetke iznimke, prihvaćaju. No s obzirom na to da premijer Boris Johnson nema većinu u parlamentu, postoji mogućnost da to tijelo odbaci njegov program rada koji je iznijela kraljica. Hoće li Velika Britanija, uistinu, 31. listopada napustiti Europsku uniju?

Iz studija u Londonu za emisiju Otvoreno HRT-a govorio je Igor Pokaz, veleposlanik RH u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije. Ocijenio je da je situacija u Londonu naelektrizirana i podijeljena te je vrlo teško prognozirati što će se događati i kakav će biti konačni ishod rasprava u parlamentu. Teško je prognozirati hoće li doći do izlaska Ujedinjenoj Kraljevini 31. listopada jer ne ovisi samo o njoj nego i o EU27 – o državama u ime kojih pregovara EK ne bi li se pronašao dogovor temeljem kojeg bi se došlo do uređenog izlaska iz Europske unije.

– Pojedini analitičari u zadnjih 2-3 sata javljaju da je taj dogovor još uvijek moguć iako se radi o izuzetno kompleksnom pravnom tipu ugovora gdje je svaki detalj jako bitan – naglasio je.

Joško Klisović, saborski zastupnik (SDP), bi želio da EU dopusti odgodu 3 mjeseca a nakon toga se održe novi izbori u Ujedinjenoj Kraljevini gdje bi narod mogao odlučiti i drugačije nego što je odlučio na referendumu za Brexit.

– Sada bi taj referendum bio pojačan novim podacima, ljudi su se osvijestili i znamo da je Brexit prošao temeljem nekih lažnih vijesti, netočnih informacija i manipulacija s javnim mnijenjem koji su radile razne analitičke tvrtke – smatra Klisović.

Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a se osvrnuo na današnji govor kraljice. Ona je, kaže, danas bila spikerica. Čitala je govor koji je napisala vlada, iznosila je stajalište Borisa Johnsona, što je zapravo, britanska tradicija.

– Pitanje je što će biti ako se to ne prihvati. Neke stvari zaista nemaju veze s Brexitom – planovi o svemirskoj agenciji, o zaštiti okoliša… – napomenuo je.

– Kraljica ima tradicijsku ceremonijalnu ulogu iako je ovaj govor bio vrlo propagandni, predizborni, nije dao novu viziju Britanije, nego je bio predizborni govor koji bi mogao govoriti Boris Johnson – složio se je i Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld.

– Imamo osjećaj da je ovo bio predizborni govor, kao da se Britanija sprema na izbore. Često iz Zagreba ili Brisela nemamo osjećaj što je u konačnici Brexit. A to je unutarnja britanska tema koja cijelo britansko društvo zabavlja već dugi niz godina, puno duže nego što se uopće govori o Brexitu kao Brexit. A to je jedan britanski parlamentarni politički sukob – napomenuo je Bandov.

Vinković se dotaknuo i teme granica te naglasio da je novi režim na granici uspostavljen tako da nema tvrde granice dok se ne postigne konačni dogovor kako ćemo imati trgovinske odnose ne Irska i UK nego EU i UK i zbog toga se govori o povratku u Brisel gdje će se morati finalizirati sporazum sa strane EU-a.

Na pitanje kako to da je Europa toliko često puta izlazila u susret Britancima, Klisović je odgovorio da je Europa svjesna da su Britanci donijeli odluku o izlasku na jedan emotivni način te da su prevareni.

– Britanci su prije svega zakomplicirali svoj život, a kolijevku demokracije su kompromitirali. S druge strane imamo problem s Irskom a i Škotska prijeti nekim referendumom jer bi rado ostala u EU. Tako se na političkoj sceni u Velikoj Britaniji otvaraju značajni i duboki procesi koji su i bili kao zamrznuti konflikt a sada dobivaju vjetar u leđa. I počinju se raspirivati dalje i ne znamo gdje će ta cijela priča završiti – rekao je.

Bandov smatra da su izbori u Velikoj Britaniji vrlo realni i da su svi u parlamentu na to spremni, pitanje je samo u kojem momentu i tko će zapravo 31.10 biti u poziciji da kaže: “gotovo je”. Smatra da iako se u javnosti govorilo da je Johnson počeo gubiti potporu građana i svoju popularnost, to nije točno jer on zastupa vrlo čvrsto mišljenje i volju nekih građana koji žele da Britanija izađe iz EU-a. U tom dijelu građana će dobiti vrlo snažnu potporu, kaže.

– Meni kao pravniku nije jasno kako nije postojao jedan drugi referendum koji bi zapravo ono što su ispregovarali britanski političari s europskim političarima dao građanima Britanije na raspolaganje da odluče dali je to to ili nije. Građanima treba dati mogućnost da odluče dali ovo što ste ispregovarali ima smisla ili ne – smatra.

U slučaju da Britanci izađu iz EU-a 31. listopada, čeka ih vrlo ozboljnog posla, smatra Drobnjak.

– Moraju sklopiti bilateralne trgovinske ugovore sa svim državama svijeta, riječ je o ogromnom poslu čak i za učinkovitu administraciju kao što je britanska. EU ima iskustvo s procesima pristupanja ali s izlaženjem nema. U cijeloj povijesti EU-a jedini izlazak je bio izlazak Grenlanda 1982. godine. Cijela situacija nije samo politički nego pravno i proceduralno složena i to ju čini dodatno kompliciranom – ocijenio je.

Bandov je dodao i da je Europska unija učinila sve što je mogla u granicama kojim je mogla, ali ovom pričom ona šalje poruku svim ostalim državama koji su razmišljali o potencijalnom izlasku.

– Poslana je poruka što izlazak znači i koliko je on štetan za vašu vladu. Tako da EU koliko god želi izaći u susret Britancima, ne smije poslati krivu poruku članicama EU-a, mora biti snažna u svojim odlukama – napomenuo je.

– Radi se o presedanu, šalju se poruke, ne smijemo pogriješiti – nadovezao se i Klisović.

Drobnjak je podsjetio i da su gospodarstva Velike Britanije i Europske unije vrlo integrirane:

– 53 posto uvoza Ujedinjenoj Kraljevini je uvoz iz EU-a, a 40 posto njezinog izvoza je izvoz u EU. Radi se o organskoj povezanosti. Brexit nema samo političku i emotivnu dimenziju nego dubinsku gospodarsko i financijsku dimenziju, poseban njegov problem je dezintegracija gospodarskog i financijskog tkiva koje se je stvaralo desetljećima – zaključio je.

Na kraju emisije veleposlanik Igor Pokaz komentirao je odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a koje je zaključilo da je premijer Andrej Plenković prekršio načelo savjesnog i transparentnog postupanja, a riječ je o njegovu imenovanju na mjesto veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu.

– Ja sam svoju diplomatsku karijeru započeo prije 25 godina u Ministarstvu vanjskih poslova, surađujući s kolegama i dobrim prijateljima, među kojima su i neki u vašem studiju. Prošao sam od najnižeg zvanja atašea, pa do toga da sam tri puta bio veleposlanik. Radio sam zanimljive poslove koje mi je bilo čast obavljati za RH. Mislim da to dovoljno govori o mojoj karijeri. Ja kao državni službenik radim posao koji volim, najbolje što znam i umijem. Radim ga predano i sa srcem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting: Popularnost stranka i potencijalnih predsjedničkih kandidata

Objavljeno

na

Objavio

Manje je od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora. Događaju li se na hrvatskoj političkoj sceni bitnije promjene u odnosu snaga glavnih aktera? Također, u Hrejtingu HRT objavljuje kakva je trenutačna popularnost potencijalnih predsjedničkih kandidata.

HRT je objavio novi HRejting, u kojem se može vidjeti da je razlika između vodećeg HDZ-a i drugoplasiranog SDP-a trenutačno 2,1%.

HDZ je ovaj mjesec na 27 i pol (27,5%), a SDP na 25,4% biračke potpore. S time da je HDZ u studenome rastao zanemarivih 0,07%, a SDP 0,73%.

Onaj koji je najviše narastao (1,63%) ujedno je sa 7,6% i trećeplasirani – Mislav Kolakušić. On i Most (5,8%) jedini su koji još prelaze izborni prag. Ispod praga je čak 13 stranaka, od čega samo dvije trenutačno nisu parlamentarne.

Najbliže onoj magičnoj granici od 5% je ovaj mjesec registrirana stranka – Hrvatski suverenisti (3,5%). Iznad 3% (3,2%) je još samo HSS, a listu ispod predvodi stranka Milana Bandića (2,0%) iza koje je još 10 stranaka koje u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici ne bi nikada vidjele Hrvatski sabor.

Svi ostali koje je netko nekad spomenuo u stranačkom životu dijele manje od 1 i pol 5 (1,4%). Osam puta više od toga je neodlučnih birača i broj im raste u odnosu na listopad (+0,73%). Trenutačno ih je 11,6%.

Kako stoje predsjednički kandidati

Iz ovomjesečnog HRejtinga moglo bi se zaključiti da HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović i SDP-ov kandidat Zoran Milanović dijele sudbinu svojih stranaka. Osvajaju približno isto kao i njihove stranke, razlika među njima trenutačno je gotovo ista kao između HDZ-a i SDP-a.

Da je 1. izborni krug održan prošlu nedjelju, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 28,9%, a Zoran Milanović 26,4% biračke potpore. U odnosu na listopad HDZ-ova kandidatkinja pala je za gotovo 1% (0,90%), a SDP-ov kandidat narastao oko pola posto (0,58%), pa je trenutačna razlika među njima točno 2 i pol posto, piše HRT.

Miroslav Škoro sa 17,6% i dalje je trećeplasirani, ali je najviše pao (-1,48%). Slijedi ga, pak, onaj koji je najviše (+5,02%) rastao – Mislav Kolakušić, pa je s listopadskih 7, sad došao do 12% (12,1%) biračke potpore.

Nitko od preostalih pet koji su izrazili želju da budu predsjednik ili predsjednica ne dobivaju ni tri posto glasova. To su, redom: Dejan Kovač (2,4%), Dalija Orešković (2,3%), Ivan Pernar (2,1%), Vlaho Orepić (0,8%) i Dario Juričan (0,6%), donedavno Milan Bandić. Uspoređujemo li sve dosadašnje HRejtinge, zaključak bi bio: nezaustavljiv je pozitivni trend pada neodlučnih birača, jer ih je ovaj mjesec samo pet posto (5,03%), što je 1,63% manje nego u listopadu i gotovo upola manje nego u svibnju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Ministrica Divjak: Ja sam dio rješenja!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ja sam dio rješenja, poručila je u srijedu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nakon što je na konzultacijama razgovarala sa sindikatima o nadoknadi nastave i organiziranju nastavka školske godine, te kako izaći iz situacije izazvane općim štrajkom prosvjetara.

“To se zove provođenje konvencije, ne pisanje zabrinutih pisama i stajanje u pozicijama koje si unaprijed odredimo, nego izlaženje iz tih rovova i traženje rješenja, a ja sam dio rješenja”, rekla je ministrica novinarima u Hrvatskom saboru.

Naglasila je kako djeca trebaju biti u prvom planu.

Ministrica u Saboru nazoči zajedničkoj sjednici djece i saborskih zastupnika na kojoj se, u povodu 30. obljetnice Konvencije o pravima djeteta, razgovara o ostvarivanju dječjih prava u Hrvatskoj.

Konzultativni sastanak ministrice Divjak i predstavnika sindikata o nadoknadi nastave i organiziranju nastavka školske godine ujutro nije završio konkretnim dogovorom.

“Moramo razumjeti da s ukopanim stavovima nećemo ništa riješiti i moramo razmišljati o strategiji suradnje, koja omogućava da radimo ono za što deklarativno svi govorimo da se zalažemo. Postat ćemo zrelo društvo kada shvatimo da nema alternative za strategiju suradnje”, poručila je ministrica nakon sastanka. (Hina)

 

JEFTINA DEMAGOGIJA MINISTRICE DIVJAK!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari