Pratite nas

BiH

Hoćemo li se, u režiji međunarodne zajednice, mrcvariti još četiri godine?

Objavljeno

na

Izbori koji će u BiH biti održani za pet mjeseci ne ostavljaju svima u BiH jednaku mogućnost izbora.

Tri konstitutivna naroda u BiH su u asimetričnim pozicijama, dok su “ostali” doslovno ostali izvan sistema, jer presuda “Sejdić i Finci” nije implementirana, a i sve se manje spominje. Situacija kod srpskih glasača je najjasnija.

bihhOsigurani institucionalnim okvirom Republike Srpske imaju izbora i mogu relaksirano odlučivati tko će biti njihovi politički predstavnici na svim razinama. Hrvatima je takva mogućnost pluralizma uskraćena. Već sada je izgledno da će se, zbog straha od preglasavanja, opet dogoditi učinak homogeniziranja oko najjače opcije. Hrvatsko-bošnjačka federacija, izborno prekrojena od strane međunarodne zajednice (čitaj SAD i njima odanih visokih predstavnika), postala je poprište sado-mazo političkog odnosa dva naroda.

Počelo je 2000. godine s tzv. Alijansom za promjene, koja je sklepana bez ikakvog hrvatskog političkog legitimiteta i koja je kao jedinu promjenu uvela praksu da brojniji narod gazi političku volju malobrojnijeg, a sve pod lijepom građanskom krinkom. Pogubna praksa nastavljena je “građanskim” mazlumanjem s izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima, što se prvi put, 2006, i moglo pokušati opravdati kao naivnost SDP-a, koji je očekivao da će privući glasove Hrvata. No kada je i drugi put, 2010, stranka čiju biračku bazu golemom većinom čine Bošnjaci istaknula samo kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva bilo je jasno da je Federacija supstancijalno mrtva. Trista tisuća Bošnjaka opet je počinilo amoralan čin, kako je to točno nazvao mostarski sociolog Ivan Vukoja, zaokružujući nekoga da predstavlja biračko tijelo kojem sami ne pripadaju.

Što su Komšićevi bošnjački/bosanski birači dobili za ovih osam godina? Je li BiH u koju se toliko kunu imalo jača, stabilnija, naprednija nakon što su osam godina uzurpirali mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, procjenjujući da Hrvati ne znaju izabrati pravog “patriota” pa će oni to učiniti bolje umjesto njih? Je li ikome koristio ovaj cirkus s Komšićem? SDA kao stožerna bošnjačka stranka pristala je na platformašku smicalicu 2010. godine, što je neke analitičare iznenadilo, premda ona tu ambivalentnu igru između nacionalnog i građanskog igra od početka, tj. od prvih demokratskih izbora.

Za razliku od nacionalno i nominalno definirane Hrvatske demokratske zajednice i Srpske demokratske stranke, najjača muslimanska (kasnije bošnjačka stranka) 1990. nije u imenu nosila nacionalni predznak već je nazvana Stranka demokratske akcije. Već tada je bilo jasno da strateško političko savezništvo traže u fluidnoj “građanskoj” opciji, među ljudima koji su do rata bili politički Jugoslaveni, da bi kasnije postali “Bosanci”. U toj igri je Alija Izetbegović našao paradne Srbe i Hrvate, uglavnom ljude koji su bili dio ranije političke i društvene elite, koji su ostali u Sarajevu i bili spremni na sve da bi zadržali privilegije, ali i dio ljudi koji su, zahvaljujući tome što su barem nominalno pripadali poželjnoj skupini za pokazivanje multietničnosti, postigli karijere koje vlastitom pameću i sposobnošću ne bi mogli ni sanjati. Željko Komšić je najbolji primjer. Činilo se da bošnjački nacionalizam koristi “građane” za svoje ciljeve, ali može se isto tako reći da su “građani” koristili “Bošnjake” kao bi zadržali svoje privilegije, konfrontirajući ih prije svega s Hrvatima u Federaciji.

Rezultat platformaške politike je definitivno političko približavanje hrvatske politike i javnog mjenja centrifugalnom srpskom viđenju BiH i to je nešto što će se, za života ove generacije koja pamti političko iživljavanje s Komšićem, teško vratiti unazad. Tražeći saveznike za alijanse/platforme, bošnjački političari su srozali kadrovske kriterije ispod svake razine, uzdižući na najviše funkcije i najbesprizornije tipove iz hrvatskog korpusa, samo ako su bili spremni pristati na njihovu igru. To objašnjava kako su npr. tipovi poput Lijanovića ili Budimira mogli postati bitni faktori u državi. Oni koji su ih uzdigli na te grane, nisu očito shvaćali da će vrlo brzo time državu i institucije svesti na mjeru takvih ljudi pa se danas čude što nam se događa na svim razinama vlasti. Platformaška politika je pritiskom koji proizvodi učinak homogeniziranja oko trenutno najjače opcije osigurala HDZ-u pobjedu među Hrvatima na predstojećim izborima, bez da mrdnu prstom kako bi je zaslužili. U međuvremenu i u HDZ-u je sazrela svijest da treba održati okvir Hrvatskog narodnog sabora i za izbore, iako bi, nakon izlaska i rasula HDZ 1990, izbore među Hrvatima nadmoćno dobili i sami.

Na predstojećim izborima, Hrvati dakle nemaju puno izbora, jer sve izvan Hrvatskog narodnog sabora “tukne” na buduću platformu. Luksuz pluralizma imat će tek kada se promijeni Izborni zakon, koji će im osigurati da sami biraju svoje političke predstavnike.

Za razliku od Hrvata, koji nemaju izbora, Srba koji izabiru sebi kao svoji na svome, Bošnjaci imaju i dodatni izbor. Osim što će birati svoje političke predstavnike, izabrat će i hoće li opet zaigrati nečasnu političku igru odabira zastupnika malobrojnijeg naroda. SDP, koji je bio nositelj i Alijanse i Platforme, je u velikim problemima i gotovo sigurno će biti najveći gubitnik izbora. Izgledno je, a to se dalo upratiti i tijekom prosvjeda na daljinski upravljač iz američke ambasade, da će unutar stare paradigme koja se nasukala s platformom, a koju je gurao bivši američki veleposlanik Moon (znakovito je da još nije stupio na dužnost novi), zadnji trzaji nakon prosvjeda biti petljanja oko Martina Raguža kao tobože novog lica hrvatske politike u BiH. Što mogu učiniti genijalci iz velike ambasade? Sklepati koaliciju u kojoj bi bošnjačke/bosanske glasove vukla Komšićeva Demokratska fronta, privid hrvatskog legitimiteta davao očerupani Ragužev HDZ 1990, uz logistiku Lijanovića te eventualno postpravaških halal-strančica od Budimira do Jurišića? Umješno raspoređeni Hrvati na listama po većinskim bošnjačkim županijama bi možda konačno mogli napuniti šest od sedamnaest hrvatskih mjesta u Domu naroda, tako da siroti Inzko ne bi morao mijenjati zakone matematike u BiH kao prošli put pa bi se i legalno formirala bošnjačka vlast s par pohlepnih hrvatskih ikebana-majstora.

Generalna proba s prosvjedima u veljači nije prošla baš blistavo, ali očito je da bi se isti scenarij mogao ponoviti vođen od dijela NVO scene navezanog na američku ambasadu i financiranog od National Endowment for Democracy, čiju pipu prema BiH kontrolira notorni Reuf Bajrović. Na što se troši novac američkih poreznih obveznika u BiH i kakve posljedice to ostavlja po zemlju valjda će se nekada zapitati i netko nadređen iz američke administracije. Koliko je BiH funkcionalnija, stabilnija, koliko je povjerenje između ljudi i naroda poraslo nakon svih tih, novcem američkih poreznih obveznika financiranih zahvata?

Izbori će se odigrati po starom izbornom zakonu, koji, ako se dovoljno bošnjačkih glasova privuče “građanskom” ublehom i uz pravilno raspoređene “Hrvate”, omogućava preglasavanje na svim razinama. No ako se i treći put ponovi već viđeni scenarij, to sigurno neće biti “treća sreća”, već će se postojeće negativne tendencije samo dodatno intenzivirati, BiH će i dalje ostati raspadajuća država i podijeljeno društvo, uz još četiri godine političkog mrcvarenja i ekonomske i društvene stagnacije. Stoga, umjesto da se okreću potrazi za hrvatskim političkim i moralnim karikaturama koje su im spremne za komadić vlasti biti politički podanici, bošnjački lideri bi trebalo definitivno da odustanu od preglasavanja malobrojnijeg naroda, da postignu s legitimnim hrvatskim predstavnicima dogovor o izmjeni Izbornog zakona, kako bi se i teoretski slične stvari izbjegle ubuduće. Tek to će Hrvatima omogućiti pravi politički pluralizam, na koji im nije ostavljeno pravo u dva zadnja izborna ciklusa.

Nino Raspudić/nezavisne novine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

KOŽUL: U BiH nastupio raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini nastupio je raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata, kazao je danas zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul. Podsjetio je da je u ovoj godini u BiH ušlo nekoliko tisuća migranata te rekao da HDZ traži od nadležnih institucija sve relevantne podatke i o broju migranata, ali i o kapacitetima s kojima država raspolaže “u cilju sanacije posljedica ove krize”.

Iznio je podatak da Služba za poslove sa strancima ima 230 zaposlenih, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 789, Granična policija 2.500 zaposlenih, ali i upitao što je sve urađeno u rješenju ovog pitanja.

Napomenuo je da BiH nedostaju i zakoni koji će tretirati ovu oblast te je naglasio da će HDZ predložiti set zaključaka kojima će zatražiti sveobuhvatnu informaciju o tome, a u kojoj će biti podaci o ovoj situaciji u operativnom dijelu, ali i sigurnosnom smislu. Zatražit će da se onda o njoj kvalitetno vodi rasprava na sjednici koja je planirana za početak idućeg mjeseca, međutim, rasprava je nastavljena kada je zastupnik Nezavisnog bloka Senad Šepić naglasio da je situacija u Unskoj županiji preteška.

Napomenuo je da osim problema sa smještajem postoje socijalni i politički problemi u sredinama u kojima migranti najviše borave, podsjećajući da je s početka godine tražio da se donesu mjere i napravi kvalitetna akcija nadležnih kako se ovo ne bi dogodilo.

Tijekom rasprave zastupnicima se obratio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić koji je upozorio da nedostaje kapaciteta za adekvatan odgovor kada je u pitanju povećan priliv migranata te da nedostaju sredstva za osiguranje većeg broja policajaca koji bi štitili granicu. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović podsjetio je da ministar nije govorio o strukturi migranata kao ni o bezviznom režimu kojeg je Srbija uspostavila s Iranom odakle u BiH najviše dolazie nelegalnih migranata.

Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović je upozorio na reakciju ministra Mektića kada je u pitanju bilo zaustavljanje kolone migranata na putu do Mostara i Izbjegličkog centra u Salakovcu prije mjesec dana, kada su najavljena uhićenja. Na to je ragirao dopredsjedatelj Doma Šefik Džaferović (SDA) koji je kazao da su sve institucije na ono što se dogodilo u tom konkretnom slučaju na Ivan-sedlu trebale reagirati, a ne samo Mektić. – To što se dogodilo na Ivanu taj dan najgrublji je napad na ustavni poredak zemlje jer je lokalna odnosno kantonalna policija zaustavila izvršenje odluke institucija BiH i neka se presaberu i razmisle oni koji su to učinili – kazao je.

Za njega je to bila teška povreda Daytonskog mirovnog sporazuma i predstavlja kazneno djelo jer je sloboda kretanja temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma zbog čega bi se počinitelji trebali pripremiti na odgovornost. Potom je reagirala dopredsjedateljica Borjana Krišto (HDZ) upitavši postoji li u konkretnom slučaju odluka Vijeća ministara te postoji li pravilnik kako i na koji način se upućuju migranti. Ultimativno je nakon toga Gasal-Vražalica tražila pauzu uime Kluba DF-a dok se zastupnicima ne dostavi materijal, a njenom zahtjevu udovoljio je predsjedatelj Doma Mladen Bosić (SDS). Raspravu o Informaciji o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu zatražili su zastupnici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

ZBOG NOVOG POKUŠAJA MAJORIZACIJE Hrvati napustili Federalni parlament, bojkot će trajati do odluke HNS BiH

Objavljeno

na

Objavio

Klub-zastupnika-HDZ-BiH-HNS-a

Hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije nisu željeli sudjelovati u radu druge izvanredne sjednice ovog doma koja je zakazana na prijedlog stranaka političkog Sarajeva, a koje su na nju uvrstile Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, javlja izvjestitelj Hrvatskog Medijskog Servisa.

Radi se o zakonskom rješenju kojeg hrvatski politički predstavnici ocjenjuju neprihvatljivim pokušajem zaobilaženja presude Ustavnog suda BiH i cementiranjem postojećeg stanja u Federaciji.

Ivan Musa predsjednik HKDU-a, član Predsjedništva HNS-a te zastupnik u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta naveo je za HMS kako tijekom konzultacija u Kolegiju doma uopće nije bilo spomena da će se nakon završetka jedne izvanredne zakazati druga s točkom dnevnog reda koja se odnosi na prijedlog bošnjačkih stranaka o izbornim jedinicama i broju mandata.

Upozorio je kako su tek u tijeku zasjedanja prve izvanredne sjednice dobili materijal kako je zakazana druga što je prema ocjeni hrvatskih zastupnika potpuno nedopustivo. Stoga su se odlučili na potez jer ne žele davati bilo kakav legitimitet pokušajima da se, naglasio je, u potpunosti izbjegava provedba presude Ustavnog suda te da se tematika izbornog zakonodavstva umjesto na državnoj razini rješava na entitetskoj.

Iz Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS-a naglasili su kako nisu bili službeno upoznati od strane koalicijskih partnera već su tijekom održavanja 30. izvanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (20. lipnja 2018. u 12,08 sati) dobili poziv za održavanje 31. izvanredne sjednice na dan 20. lipnja 2018. u 15,00 sati, na kojoj bi se kao jedina točka dnevnog reda razmatrao Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata Parlamenta FBiH.

„Radi se o Prijedlogu Zakona koji je u suprotnosti s Ustavom BiH, presudom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ustavom F BiH. Ovim Prijedlogom bošnjačke stranke predlažu rješenje koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i na taj način grubo ignoriraju presudu Ustavnog suda BiH, dovodeći u pitanje njegov autoritet, a samim time i ustavni poredak BiH“, ističu iz Kluba. Upozoravaju i kako je 31. izvanredna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sazvana suprotno Poslovniku i dosadašnjoj praksi Zastupničkog doma.

„Cilj bošnjačkih političkih stranaka je potpuno političko desubjektiviziranje hrvatskog naroda, što smatramo neprihvatljivim te odbijamo sudjelovanje u radu Zastupničkog doma do očitovanja Hrvatskog narodnog sabora BiH“, zaključuju iz Kluba.

Podsjećamo, ovaj stav prema prijedlogu stranaka političkog Sarajeva imaju predstavnici svih hrvatskih stranaka koje sudjeluju u HNS-u te navode kako se radi o neprihvatljivom prijedlogu kojim se ne provodi presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić već se cementira postojeće stanje.

Tim bi rješenjem ostala situacija u kojoj iz svake županije mora biti po jedan predstavnik svakog naroda u Domu naroda ako takav zastupnik postoji u županijskoj Skupštini. Za Hrvate je taj pokušaj u samom startu neprihvatljiv jer ističu da se time ne provodi presuda Ustavnog suda BiH koja govori o konstitutivnosti naroda i legitimnom predstavljanju u Domu naroda već da se zapravo zadržava postojeće stanje.

Naime, podsjećaju kako je Ustavni sud proglasio kako dio Izbornog zakona koji kaže da se svakom narodu daje po jedno mjesto u svakoj županiji nije u skladu s Ustavom. A posebice zbog toga što, kako je Ustavni sud utvrdio, prema sada osporenom dijelu Izbornog zakona, postoji mogućnost da pripadnik jednog konstitutivnog naroda da bude izabran u Dom naroda čak i u krajnjem, ali mogućem slučaju da je ta osoba jedini pripadnik nekog od konstitutivnih naroda u jednoj od županija, pod uvjetom da je izabrana u zakonodavno tijelo te županije. (HMS)

 

Ivan Musa: Svebošnjačke stranke su krenule u projekt koji je osmislio Milošević

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori