Pratite nas

BiH

Hoćemo li se, u režiji međunarodne zajednice, mrcvariti još četiri godine?

Objavljeno

na

Izbori koji će u BiH biti održani za pet mjeseci ne ostavljaju svima u BiH jednaku mogućnost izbora.

Tri konstitutivna naroda u BiH su u asimetričnim pozicijama, dok su “ostali” doslovno ostali izvan sistema, jer presuda “Sejdić i Finci” nije implementirana, a i sve se manje spominje. Situacija kod srpskih glasača je najjasnija.

bihhOsigurani institucionalnim okvirom Republike Srpske imaju izbora i mogu relaksirano odlučivati tko će biti njihovi politički predstavnici na svim razinama. Hrvatima je takva mogućnost pluralizma uskraćena. Već sada je izgledno da će se, zbog straha od preglasavanja, opet dogoditi učinak homogeniziranja oko najjače opcije. Hrvatsko-bošnjačka federacija, izborno prekrojena od strane međunarodne zajednice (čitaj SAD i njima odanih visokih predstavnika), postala je poprište sado-mazo političkog odnosa dva naroda.

Počelo je 2000. godine s tzv. Alijansom za promjene, koja je sklepana bez ikakvog hrvatskog političkog legitimiteta i koja je kao jedinu promjenu uvela praksu da brojniji narod gazi političku volju malobrojnijeg, a sve pod lijepom građanskom krinkom. Pogubna praksa nastavljena je “građanskim” mazlumanjem s izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima, što se prvi put, 2006, i moglo pokušati opravdati kao naivnost SDP-a, koji je očekivao da će privući glasove Hrvata. No kada je i drugi put, 2010, stranka čiju biračku bazu golemom većinom čine Bošnjaci istaknula samo kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva bilo je jasno da je Federacija supstancijalno mrtva. Trista tisuća Bošnjaka opet je počinilo amoralan čin, kako je to točno nazvao mostarski sociolog Ivan Vukoja, zaokružujući nekoga da predstavlja biračko tijelo kojem sami ne pripadaju.

Što su Komšićevi bošnjački/bosanski birači dobili za ovih osam godina? Je li BiH u koju se toliko kunu imalo jača, stabilnija, naprednija nakon što su osam godina uzurpirali mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, procjenjujući da Hrvati ne znaju izabrati pravog “patriota” pa će oni to učiniti bolje umjesto njih? Je li ikome koristio ovaj cirkus s Komšićem? SDA kao stožerna bošnjačka stranka pristala je na platformašku smicalicu 2010. godine, što je neke analitičare iznenadilo, premda ona tu ambivalentnu igru između nacionalnog i građanskog igra od početka, tj. od prvih demokratskih izbora.

Za razliku od nacionalno i nominalno definirane Hrvatske demokratske zajednice i Srpske demokratske stranke, najjača muslimanska (kasnije bošnjačka stranka) 1990. nije u imenu nosila nacionalni predznak već je nazvana Stranka demokratske akcije. Već tada je bilo jasno da strateško političko savezništvo traže u fluidnoj “građanskoj” opciji, među ljudima koji su do rata bili politički Jugoslaveni, da bi kasnije postali “Bosanci”. U toj igri je Alija Izetbegović našao paradne Srbe i Hrvate, uglavnom ljude koji su bili dio ranije političke i društvene elite, koji su ostali u Sarajevu i bili spremni na sve da bi zadržali privilegije, ali i dio ljudi koji su, zahvaljujući tome što su barem nominalno pripadali poželjnoj skupini za pokazivanje multietničnosti, postigli karijere koje vlastitom pameću i sposobnošću ne bi mogli ni sanjati. Željko Komšić je najbolji primjer. Činilo se da bošnjački nacionalizam koristi “građane” za svoje ciljeve, ali može se isto tako reći da su “građani” koristili “Bošnjake” kao bi zadržali svoje privilegije, konfrontirajući ih prije svega s Hrvatima u Federaciji.

Rezultat platformaške politike je definitivno političko približavanje hrvatske politike i javnog mjenja centrifugalnom srpskom viđenju BiH i to je nešto što će se, za života ove generacije koja pamti političko iživljavanje s Komšićem, teško vratiti unazad. Tražeći saveznike za alijanse/platforme, bošnjački političari su srozali kadrovske kriterije ispod svake razine, uzdižući na najviše funkcije i najbesprizornije tipove iz hrvatskog korpusa, samo ako su bili spremni pristati na njihovu igru. To objašnjava kako su npr. tipovi poput Lijanovića ili Budimira mogli postati bitni faktori u državi. Oni koji su ih uzdigli na te grane, nisu očito shvaćali da će vrlo brzo time državu i institucije svesti na mjeru takvih ljudi pa se danas čude što nam se događa na svim razinama vlasti. Platformaška politika je pritiskom koji proizvodi učinak homogeniziranja oko trenutno najjače opcije osigurala HDZ-u pobjedu među Hrvatima na predstojećim izborima, bez da mrdnu prstom kako bi je zaslužili. U međuvremenu i u HDZ-u je sazrela svijest da treba održati okvir Hrvatskog narodnog sabora i za izbore, iako bi, nakon izlaska i rasula HDZ 1990, izbore među Hrvatima nadmoćno dobili i sami.

Na predstojećim izborima, Hrvati dakle nemaju puno izbora, jer sve izvan Hrvatskog narodnog sabora “tukne” na buduću platformu. Luksuz pluralizma imat će tek kada se promijeni Izborni zakon, koji će im osigurati da sami biraju svoje političke predstavnike.

Za razliku od Hrvata, koji nemaju izbora, Srba koji izabiru sebi kao svoji na svome, Bošnjaci imaju i dodatni izbor. Osim što će birati svoje političke predstavnike, izabrat će i hoće li opet zaigrati nečasnu političku igru odabira zastupnika malobrojnijeg naroda. SDP, koji je bio nositelj i Alijanse i Platforme, je u velikim problemima i gotovo sigurno će biti najveći gubitnik izbora. Izgledno je, a to se dalo upratiti i tijekom prosvjeda na daljinski upravljač iz američke ambasade, da će unutar stare paradigme koja se nasukala s platformom, a koju je gurao bivši američki veleposlanik Moon (znakovito je da još nije stupio na dužnost novi), zadnji trzaji nakon prosvjeda biti petljanja oko Martina Raguža kao tobože novog lica hrvatske politike u BiH. Što mogu učiniti genijalci iz velike ambasade? Sklepati koaliciju u kojoj bi bošnjačke/bosanske glasove vukla Komšićeva Demokratska fronta, privid hrvatskog legitimiteta davao očerupani Ragužev HDZ 1990, uz logistiku Lijanovića te eventualno postpravaških halal-strančica od Budimira do Jurišića? Umješno raspoređeni Hrvati na listama po većinskim bošnjačkim županijama bi možda konačno mogli napuniti šest od sedamnaest hrvatskih mjesta u Domu naroda, tako da siroti Inzko ne bi morao mijenjati zakone matematike u BiH kao prošli put pa bi se i legalno formirala bošnjačka vlast s par pohlepnih hrvatskih ikebana-majstora.

Generalna proba s prosvjedima u veljači nije prošla baš blistavo, ali očito je da bi se isti scenarij mogao ponoviti vođen od dijela NVO scene navezanog na američku ambasadu i financiranog od National Endowment for Democracy, čiju pipu prema BiH kontrolira notorni Reuf Bajrović. Na što se troši novac američkih poreznih obveznika u BiH i kakve posljedice to ostavlja po zemlju valjda će se nekada zapitati i netko nadređen iz američke administracije. Koliko je BiH funkcionalnija, stabilnija, koliko je povjerenje između ljudi i naroda poraslo nakon svih tih, novcem američkih poreznih obveznika financiranih zahvata?

Izbori će se odigrati po starom izbornom zakonu, koji, ako se dovoljno bošnjačkih glasova privuče “građanskom” ublehom i uz pravilno raspoređene “Hrvate”, omogućava preglasavanje na svim razinama. No ako se i treći put ponovi već viđeni scenarij, to sigurno neće biti “treća sreća”, već će se postojeće negativne tendencije samo dodatno intenzivirati, BiH će i dalje ostati raspadajuća država i podijeljeno društvo, uz još četiri godine političkog mrcvarenja i ekonomske i društvene stagnacije. Stoga, umjesto da se okreću potrazi za hrvatskim političkim i moralnim karikaturama koje su im spremne za komadić vlasti biti politički podanici, bošnjački lideri bi trebalo definitivno da odustanu od preglasavanja malobrojnijeg naroda, da postignu s legitimnim hrvatskim predstavnicima dogovor o izmjeni Izbornog zakona, kako bi se i teoretski slične stvari izbjegle ubuduće. Tek to će Hrvatima omogućiti pravi politički pluralizam, na koji im nije ostavljeno pravo u dva zadnja izborna ciklusa.

Nino Raspudić/nezavisne novine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović, Dodik i Izetbegović usuglasili dokument o koaliranju

Objavljeno

na

Objavio

Lideri tri najveće političke stranke u Bosni i Hercegovini u ponedjeljak su usuglasili dokument koji bi trebao osigurati načela na kojima će djelovati buduća vladajuća koalicija u toj zemlji, no dogovor o konačnom formiranju vlasti još nisu postigli.

Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik sastali su se u Sarajevu kako bi raspravili sadržaj dokumenta koji definira plan rada buduće koalicije odnosno djelovanja novog Vijeća ministara BiH.

Sva trojica su nakon sastanka novinarima potvrdili kako im je dokument koji je predložila SDA prihvatljiv ali i da još nema konačnog dogovora o tome kako će izgledati buduće Vijeće ministara što sada ovisi o tome kada će Predsjedništvo BiH formalno imenovati mandatara za premijera.

“Predsjedništvo BiH će zasjedati kada sve dogovorimo”, kazao je novinarima Dodik.

Temelj spora oko uspostave vlasti na državnoj razini do sada su bila različita stajališta SDA i SNSD-a o tome hoće li novo Vijeće ministara preuzeti obvezu provedbe reformi bitnih ne samo za nastavak puta ka članstvu u Europskoj uniji nego i prema NATO-u.

Dodik sada tvrdi kako usuglašeni dokument ne spominje NATO ali tvrdi kako je “SDA uporna” kada je riječ o tom pitanju no Izetbegovićeva je interpretacija nešto drugačija pa nije jasno što su se na kraju dogovorili.

“U dokumentu pišu bitne stvari po pitanju ekonomije i svih integracijskih procesa”, kazao je Izetbegović ustvrdivši kako njegova stranka nije “omekšala” svoje stajalište te kako su NATO integracije za BiH u ovom trenutku samo tehničko a ne političko pitanje no ipak nije pojasnio kako je to zapravo riješeno u pregovorima s Dodikom.

“Nemojte nas tjerati da se dalje sudaramo, pustite nas da tu stvar riješimo”, poručio je Izetbegović novinarima koji su na tome inzistirali.

Iztetbegovć je rekao kako je najbitnije da su usuglašena načela djelovanja buduće koalicije a sada preostaje dogovor o raspodjeli ministarstava.

Razgovori o tome, kako je pojasnio, obavit će se narednog tjedna.

“Što se tiče nas (SDA) tiče to može biti gotovo već sutra”, kazao je Izetbegović dodajući kako vjeruje da će sve ipak biti riješeno do 31. ožujka.

Izvjesno je samo da će devet ministarstava u Vijeću ministara biti podijeljeno po etničkom ključu odnosno kako će ga činiti po tri ministra Hrvata, Srbina i Bošnjaka dok bi predsjedatelj trebao biti Zoran Tegeltija kojega je ranije kao svog kandidata nominirao Dodik. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Htjelo se zasjeniti sve ono što se radilo na konferenciji u Neumu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako će dužnosnici ove stranke u državnom Vijeću ministara zatražiti istragu navodne afere s vrbovanjem selefija od hrvatske obavještajne agencije SOA-e nazivajući prikupljanje i objavu informacija paraobavještajnim djelovanjem unutar BiH s ciljem diskreditiranja skupa o ustavnim promjenama u Neumu na kojemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mi smo zatražili da se o tome odmah očituje Vijeće ministara i institucije koje se bave sigurnošću u BiH. Tko je obmanuo javnost neka vrlo jasno odgovara”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.

Po njegovim riječima, u BiH se zloporabe institucije sigurnosti te se objavljuju konstrukcije bez ikakva utemeljenja.
“Moramo do kraja iskorijeniti paradjelovanje jer je ono danas prisutno na svakom koraku u Bosni i Hercegovini”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i dodao kako takvo što izaziva zabrinutost.

“Kad kroz institucije države dadete doprinos da se kaže nešto za što nemate ama baš nikakva utemeljenja, onda se svi trebamo zabrinuti za sebe i svoju sigurnost”, dodao je. Naveo je kako smatra da se radi o čistim špekulacijama po kojima se u aferu navodnog podmetanja naoružanja selefijama bili uključeni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić, koji je i član HDZ-a BiH, konzul RH u Tuzli Ivan Bandić te novinar Mato Đaković.

“Meni se čini da su to vrlo usmjereno koordinirane dezinformacije kako bi se napravio učinak u javnosti. Nedopustivo je da se špekulira s tim informacijama koje su objavljene uoči skupa u Neumu da bi se zasjenilo sve ono što smo radili na toj konferenciji”, dodao je Čović.

Po njegovim riječima slično paraobavještajno podzemlje je ubilo i doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara, čija je dvadeseta godišnjica atentata tijekom vikenda obilježena u Sarajevu.
“Činjenice se manje-više znaju. Parasustav je to napravio”, izjavio je čelnik najsnažnije hrvatske stranke u BiH.

Ivo Lučić: Mnogi se trude vratiti BiH u stanje arkadije i raja – stanje prije demokracije

Hrvatski mediji u BiH objavili su posljednjih dana fotografije na kojima zajedno sjede novinar Žurnala Avdo Avdić koji je u javnosti plasirao informaciju o navodnom podmetanju oružja selefijama od hrvatske SOA-e, u društvu s ministrom Draganom Mektićem koji je potvrdio da postoje takva optužbe, a za istim stolom je i šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić Osmica.

Mehmedagić je za vrijeme rata bio tjelohranitelj bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Alije Izetbegovića, a danas ga se smatra jako bliskim njegovom sinu i predsjedniku najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakiru Izetbegoviću. Upravo su navode o navodnom djelovanju SOA-e razotkrili djelatnici OSA-a, u javnost plasirao novinar Avdić, a sve izjavama potkrijepio ministar Mektić.

(Hina)

 

Davor Dijanović: OSA i specijalni rat protiv Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari