Pratite nas

BiH

Hoćemo li se, u režiji međunarodne zajednice, mrcvariti još četiri godine?

Objavljeno

na

Izbori koji će u BiH biti održani za pet mjeseci ne ostavljaju svima u BiH jednaku mogućnost izbora.

Tri konstitutivna naroda u BiH su u asimetričnim pozicijama, dok su “ostali” doslovno ostali izvan sistema, jer presuda “Sejdić i Finci” nije implementirana, a i sve se manje spominje. Situacija kod srpskih glasača je najjasnija.

bihhOsigurani institucionalnim okvirom Republike Srpske imaju izbora i mogu relaksirano odlučivati tko će biti njihovi politički predstavnici na svim razinama. Hrvatima je takva mogućnost pluralizma uskraćena. Već sada je izgledno da će se, zbog straha od preglasavanja, opet dogoditi učinak homogeniziranja oko najjače opcije. Hrvatsko-bošnjačka federacija, izborno prekrojena od strane međunarodne zajednice (čitaj SAD i njima odanih visokih predstavnika), postala je poprište sado-mazo političkog odnosa dva naroda.

Počelo je 2000. godine s tzv. Alijansom za promjene, koja je sklepana bez ikakvog hrvatskog političkog legitimiteta i koja je kao jedinu promjenu uvela praksu da brojniji narod gazi političku volju malobrojnijeg, a sve pod lijepom građanskom krinkom. Pogubna praksa nastavljena je “građanskim” mazlumanjem s izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima, što se prvi put, 2006, i moglo pokušati opravdati kao naivnost SDP-a, koji je očekivao da će privući glasove Hrvata. No kada je i drugi put, 2010, stranka čiju biračku bazu golemom većinom čine Bošnjaci istaknula samo kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva bilo je jasno da je Federacija supstancijalno mrtva. Trista tisuća Bošnjaka opet je počinilo amoralan čin, kako je to točno nazvao mostarski sociolog Ivan Vukoja, zaokružujući nekoga da predstavlja biračko tijelo kojem sami ne pripadaju.

Što su Komšićevi bošnjački/bosanski birači dobili za ovih osam godina? Je li BiH u koju se toliko kunu imalo jača, stabilnija, naprednija nakon što su osam godina uzurpirali mjesto hrvatskog člana Predsjedništva, procjenjujući da Hrvati ne znaju izabrati pravog “patriota” pa će oni to učiniti bolje umjesto njih? Je li ikome koristio ovaj cirkus s Komšićem? SDA kao stožerna bošnjačka stranka pristala je na platformašku smicalicu 2010. godine, što je neke analitičare iznenadilo, premda ona tu ambivalentnu igru između nacionalnog i građanskog igra od početka, tj. od prvih demokratskih izbora.

Za razliku od nacionalno i nominalno definirane Hrvatske demokratske zajednice i Srpske demokratske stranke, najjača muslimanska (kasnije bošnjačka stranka) 1990. nije u imenu nosila nacionalni predznak već je nazvana Stranka demokratske akcije. Već tada je bilo jasno da strateško političko savezništvo traže u fluidnoj “građanskoj” opciji, među ljudima koji su do rata bili politički Jugoslaveni, da bi kasnije postali “Bosanci”. U toj igri je Alija Izetbegović našao paradne Srbe i Hrvate, uglavnom ljude koji su bili dio ranije političke i društvene elite, koji su ostali u Sarajevu i bili spremni na sve da bi zadržali privilegije, ali i dio ljudi koji su, zahvaljujući tome što su barem nominalno pripadali poželjnoj skupini za pokazivanje multietničnosti, postigli karijere koje vlastitom pameću i sposobnošću ne bi mogli ni sanjati. Željko Komšić je najbolji primjer. Činilo se da bošnjački nacionalizam koristi “građane” za svoje ciljeve, ali može se isto tako reći da su “građani” koristili “Bošnjake” kao bi zadržali svoje privilegije, konfrontirajući ih prije svega s Hrvatima u Federaciji.

Rezultat platformaške politike je definitivno političko približavanje hrvatske politike i javnog mjenja centrifugalnom srpskom viđenju BiH i to je nešto što će se, za života ove generacije koja pamti političko iživljavanje s Komšićem, teško vratiti unazad. Tražeći saveznike za alijanse/platforme, bošnjački političari su srozali kadrovske kriterije ispod svake razine, uzdižući na najviše funkcije i najbesprizornije tipove iz hrvatskog korpusa, samo ako su bili spremni pristati na njihovu igru. To objašnjava kako su npr. tipovi poput Lijanovića ili Budimira mogli postati bitni faktori u državi. Oni koji su ih uzdigli na te grane, nisu očito shvaćali da će vrlo brzo time državu i institucije svesti na mjeru takvih ljudi pa se danas čude što nam se događa na svim razinama vlasti. Platformaška politika je pritiskom koji proizvodi učinak homogeniziranja oko trenutno najjače opcije osigurala HDZ-u pobjedu među Hrvatima na predstojećim izborima, bez da mrdnu prstom kako bi je zaslužili. U međuvremenu i u HDZ-u je sazrela svijest da treba održati okvir Hrvatskog narodnog sabora i za izbore, iako bi, nakon izlaska i rasula HDZ 1990, izbore među Hrvatima nadmoćno dobili i sami.

Na predstojećim izborima, Hrvati dakle nemaju puno izbora, jer sve izvan Hrvatskog narodnog sabora “tukne” na buduću platformu. Luksuz pluralizma imat će tek kada se promijeni Izborni zakon, koji će im osigurati da sami biraju svoje političke predstavnike.

Za razliku od Hrvata, koji nemaju izbora, Srba koji izabiru sebi kao svoji na svome, Bošnjaci imaju i dodatni izbor. Osim što će birati svoje političke predstavnike, izabrat će i hoće li opet zaigrati nečasnu političku igru odabira zastupnika malobrojnijeg naroda. SDP, koji je bio nositelj i Alijanse i Platforme, je u velikim problemima i gotovo sigurno će biti najveći gubitnik izbora. Izgledno je, a to se dalo upratiti i tijekom prosvjeda na daljinski upravljač iz američke ambasade, da će unutar stare paradigme koja se nasukala s platformom, a koju je gurao bivši američki veleposlanik Moon (znakovito je da još nije stupio na dužnost novi), zadnji trzaji nakon prosvjeda biti petljanja oko Martina Raguža kao tobože novog lica hrvatske politike u BiH. Što mogu učiniti genijalci iz velike ambasade? Sklepati koaliciju u kojoj bi bošnjačke/bosanske glasove vukla Komšićeva Demokratska fronta, privid hrvatskog legitimiteta davao očerupani Ragužev HDZ 1990, uz logistiku Lijanovića te eventualno postpravaških halal-strančica od Budimira do Jurišića? Umješno raspoređeni Hrvati na listama po većinskim bošnjačkim županijama bi možda konačno mogli napuniti šest od sedamnaest hrvatskih mjesta u Domu naroda, tako da siroti Inzko ne bi morao mijenjati zakone matematike u BiH kao prošli put pa bi se i legalno formirala bošnjačka vlast s par pohlepnih hrvatskih ikebana-majstora.

Generalna proba s prosvjedima u veljači nije prošla baš blistavo, ali očito je da bi se isti scenarij mogao ponoviti vođen od dijela NVO scene navezanog na američku ambasadu i financiranog od National Endowment for Democracy, čiju pipu prema BiH kontrolira notorni Reuf Bajrović. Na što se troši novac američkih poreznih obveznika u BiH i kakve posljedice to ostavlja po zemlju valjda će se nekada zapitati i netko nadređen iz američke administracije. Koliko je BiH funkcionalnija, stabilnija, koliko je povjerenje između ljudi i naroda poraslo nakon svih tih, novcem američkih poreznih obveznika financiranih zahvata?

Izbori će se odigrati po starom izbornom zakonu, koji, ako se dovoljno bošnjačkih glasova privuče “građanskom” ublehom i uz pravilno raspoređene “Hrvate”, omogućava preglasavanje na svim razinama. No ako se i treći put ponovi već viđeni scenarij, to sigurno neće biti “treća sreća”, već će se postojeće negativne tendencije samo dodatno intenzivirati, BiH će i dalje ostati raspadajuća država i podijeljeno društvo, uz još četiri godine političkog mrcvarenja i ekonomske i društvene stagnacije. Stoga, umjesto da se okreću potrazi za hrvatskim političkim i moralnim karikaturama koje su im spremne za komadić vlasti biti politički podanici, bošnjački lideri bi trebalo definitivno da odustanu od preglasavanja malobrojnijeg naroda, da postignu s legitimnim hrvatskim predstavnicima dogovor o izmjeni Izbornog zakona, kako bi se i teoretski slične stvari izbjegle ubuduće. Tek to će Hrvatima omogućiti pravi politički pluralizam, na koji im nije ostavljeno pravo u dva zadnja izborna ciklusa.

Nino Raspudić/nezavisne novine

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

‘Justitia et pax’ BK BiH: U BiH se desetljećima sustavno krše temeljna ljudska prava

Objavljeno

na

Objavio

Komisija “Justitia et pax” Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) u ponedjeljak je, posebenom izjavom u povodu 10. prosinca koji se obilježava kao Međunarodni dan ljudskih prava, upozorila kako se u BiH već godinama i desetljećima ta prava sustavno krše te kako je takva praksa rezultat djelovanja domaćih političara, ali i međunarodne zajednice, koja ne pokazuje dovoljno odlučnosti ustrajati na načelima na koja se opetovano deklarativno poziva.

“Mi smo, osobito tijekom zadnja dva i pol desetljeća, na vlastitoj koži dramatično osjetili kobnu nevjerodostojnost, nezainteresiranost, neodlučnost i nedosljednost iz svijeta međunarodne i domaće politike prema dostojanstvu ljudske osobe i prema pravu na brojna temeljena ljudska i građanska prava i slobode mnogih građana naše zemlje koji su kontinuirano izloženi obespravljivanju, ponižavajućim raznoraznim oblicima mobinga i zloporaba, nerijetko prisiljeni da budu bijedni sužnji jačega”, stoji u izjavi koju potpisuje predsjednik komisije banjolučki biskup Franjo Komarica.

Istaknuto je kako je svima znano da i 23 godine od potpisivanja Daytonskog sporazuma još uvijek desecima pa i stotinama tisuća stanovnika BiH, kojima je oduzeto pravo na rodno mjesto i na imovinu, to pravo nije vraćeno jer za to nije bilo političke volje.

Takvim odnosom teško su se o svoje obveze ogriješili svi zaduženi da osiguraju povratak prognanih i izbjeglih u prijeratne domove, a time je ujedno učvršćena “fatalna atmosfera daljnjih podjela” te potaknuto širenje i učvršćivanje mržnje, neprijateljstva, nezadovoljstva i nesigurnosti u BiH, upozoravaju iz komisije “Justitia et pax” BK BiH.

U komisiji zaključuju kako ovako koncipirana i na dosadašnji način vođena BiH nije u stanju osigurati zaštitu ljudskih prava svim svojim građanima zbog čega ljudi bježe, šire se beznađe, korupcija i kriminal.

Upozoravaju i kako je nužno imati u vidu da je BiH država više naroda, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica pa se mora osigurati da svatko od njih ima zajamčena prava na izbor svojih političkih prdstavnika u vlasti.

“Nije pravedno ni čovječno niti doprinosi stvaranju bolje zajedničke budućnosti da bilo tko uzurpira to pravo bilo komu. Svjedoci smo da ovo osnovno načelo međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih naših ljudskih različitosti, tijekom cjelokupnog poratnog vremena nije ujedno načelo kojim se rukovode domaće i strane političke elite pri izgradnji urušenog društvenog tkiva naše zemlje”, stajalište je članova komisije kojim se oni očevidno očituju i o prijeporima oko ishoda nedavnih izbora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi komisije postavljaju pitanje kako se uopće moglo krenuti u izborni proces u BiH kada nije provedena presuda Ustavog suda kojom je naložena promjena izbornoga zakona pa je ostala pravna praznina koja priječi cjelovitu provedbu rezultata izbora.

U komisiji “Justistia et pax” drže kako je temljeni uzrok tom problemu daytonski okvir koji nije postavio ni minimum uvjeta za demokratski razvitak zemlje, a kritiziraju i pokušaj trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice Carla Bildta, Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga da sada interveniraju oko funkcioniranja zemlje.

“Iz svih ovih aktualnih diplomatskih inicijativa, posebice iz oglašavanja trojice bivših visokih predstavnika u BiH, zrcali se beskrajno licemjerje službenih predstavnika međunarodne politike u Bosni u Hercegovini, što nikako ne doprinosi zaštiti i afirmaciji ljudskih prava i izgradnji pravičnog društva i državne zajednice ravnopravnih naroda”, naode iz komisije.

Kao izlaz iz sadašnjeg stanja političarima su preporučili otklon od “sebičnog politikanstva” i okretanje istinskim demokratskim vrijednostima.

Na vjernike su apelirali da svojim djelovanjem uklanjaju postojeće predrasude, barijere i suprotnosti koje razdvajaju i proizvode sukobe te da se založe za pravedno stanje u kojemu će će biti zajamčena sva prava, uključujući ono na biranje svoga političkog predstavnika.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari