Pratite nas

Kolumne

HODAK: Antifašistička kontrarevolucija je u punom jeku!

Objavljeno

na

Antifašistička kontrarevolucija je u punom jeku. Antife su “munjevitim“ protunapadom od 5. kolovoza 1995.g. do danas uspjele, uz pospani i anemični HDZ, osvojiti 2/3 države. Što je puno bolji doseg od njihovih pulena koji su od jeseni 1991.g. pa do ljeta 1995.g. bili osvojili samo 1/3 nekadašnje nikada prežaljene SR Hrvatske. To je samo dokaz više da im “društveno političko delovanje“ ide puno bolje od ratovanja.

No, ni fašisti, ustaše, ratni zločinci, rigidni desničari i hosovci…ne miruju. Tako je nedavno Hrvatska u Francuskoj osvojila Davis cup i time službeno promovirana u najbolju tenisku naciju na svijetu, u momčadskoj konkurenciji. Umjesto da taj uspjeh igrača koji ne plaćaju porez u RH protekne u širenju “povijesnog bratstva dvaju prijateljskih naroda“, na scenu su stupili jeftini provokatori. Iako se osvajači u načelu nigdje na svijetu ne slave, kod zaostalih Francuza je obratno. U čast onih koji ne plaćaju poreze u Hrvatskoj Eiffelov je toranj osvanuo čitav u crveno bijelim kockicama. Bez obzira što su Francuzi, kad su osvojili Svjetsko prvenstvo u nogometu u Moskvi, obasjali toranj bojama svoje zastave, naše antife je to pogodilo i gorko je ojadilo njihove pastoralne progresivne duše. S pravom. Naime, prvo polje Hrvatskog grba osvanulo je u bijeloj boji. Koje li mučke provokacije! Što će na to reći Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić , Vedrana Rudan, Igor Mandić, Goran Gerovac, Ivanka Toma…možemo samo pretpostaviti.

Čini mi se kako je ovaj jeftini pamflet bio ipak direktno uperen protiv Lore Vidović koja je u udarničkoj kampanji protiv sveopće ustašizacije Lepe njihove. Lora je prosto zanijemjela. Zašto je ona herojski isturila svoje samoupravne grudi kad joj Emmanuel Macron baca klipove pod noge? Nažalost, to nije samo izolirani eksces francusko-hrvatskog ustašluka. Predsjednica KGK opet je provalila u mušku svlačionicu što je za naše ćudoredne antife posve moralno neprihvatljivo. Predsjednica nikako ne shvaća što je antifama moralno prihvatljivo, a što nije. Tako, recimo, moralno je potpuno prihvatljivo spolno općenje u analni otvor, ali ulazak u mušku svlačionicu je skandal. I što je još gore, za razliku od Anke Mrak Taritaš igrači su sretni :“Oduševljeni smo Predsjednicom, dizala se na svaki poen!“ Na fejsu ognjištari provociraju pa Bernarda Holjevac piše: “Imbex, Telegram, Anka Sataraš i Unsko sanski kanton, uključujući Tuzlu, su na aparatima! Neka pati koga smeta-Hrvatska je prvak svijeta!!!“ Bernarda krajnje neoprezno glorificira igrače koji ne plaćaju porez u RH… i što više, ne posustaje u provociranju časnih antifa: “Predlažem da svi oni koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj preuzmu vodstvo Hrvatske. Oni koji plaćaju porez Hrvatskoj dali su nam dva puta Mesića, jednom Josipovića, Kukuriku vladu itd. Ovi koji ne plaćaju porez donijeli su nam dva puta Davis cup, jednom svjetskog viceprvaka u nogometu i mnogo drugih svjetskih, europskih i olimpijskih uspjeha…“ Eto, protiv koga se utopistički bori Lora Vidović i ostale časne antifa-pravobraniteljice.

Mrak Taritaš: Svaki put kada predsjednica ide negdje ja se sramim za nju

Kod desničara ne vrijedi elementarna logika. Recimo Tomislav Tomašević misli i djeluje samo dijalektički. On misli kako Tuđmanu ne treba dizati spomenik u Zagrebu je je on bio autokrat, ali bi u isto vrijeme vratio ime trgu po liberalnom demokrati Titu koji je po zapadnim izvorima pobio oko 525 tisuća nenaoružanih ljudi. Zaista nije lako naći granicu između autokracije i demokracije.

Tako je naša antifašistička heroina Lora Vidović organizirala “Okrugli“ stol na čijim su se uglovima našli heroji borbe protiv govora mržnje. Pod motom da ”nije lako naći granicu između slobode govora i govora mržnje” za tim opjevanim stolom našli se sve prvoborci slobode govora kao Vesna Alaburić, naša Lora, Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, profa Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti itd. Iz nepoznatih razloga nisu došli Dalija Orešković, Vedrana Rudan, Igor Mandić, Goran Gerovac, Branimir Pofuk, Ivica Puljak, Vesna Teršelič, Emina Bužinkić, Jelena Berković iz GONG-a, Mate Kapović i ostala lijevo dišuća bratja i sekice. No, na kraju se iskristaliziralo što je govor mržnje, a što sloboda govora. Tipičan govor mržnje je, recimo, predavanje koje je trebala održati suradnica Franje Tuđmana Juliena Bušić u knjižnici Srednje škole Vladimir Prelog. Bez obzira što je na pritisak Ministarstva obrazovanja predavanje otkazano to je klasičan govor mržnje! Govor mržnje je i svaka emisija Bujice, svi koncerti Thompsona, svi oni koji nisu oduševljeni migrantima, Marakeškim kompaktom, Istambulskom konvencijom, Hladnim pivom, Bajagom, Lepom Brenom, Acom Stankovićem, nevladinim udrugama i napose svi oni koji su praktični vjernici. I kad šute, zna se koga oni mrze. To su i svi oni koji nikada nisu povjerovali u priglupi falsifikat o 700 tisuća ubijenih u Jasenovcu, koji podržavaju pojavljivanje Predsjednice na sportskim priredbama, svi oni koji su protiv pedofilije pod plaštem tolerancije različitosti i jednakih prava svih, itd. itd. Svi ti čim zinu proizvode govor mržnje, dočim dok laprdaju progresivci, antife, ljevičari, jugonostalgičari i slične skupine, onda oni samo izriču svoje stavove i to se mora cijeniti kao slobodu govora. Zanimljivo je kako na skupu Lore Vidović nije bilo nikoga tko ne pripada ovoj drugoj strani koja se navodno isključivo razbacuje ”govorom mržnje”. Sve je to lako prepoznatljiva ambalaža u koju dvolični ljevičari svakodnevno upakiravaju svoje otrcane bolješevičke fraze bez stvarnog i logičnog sadržaja.

Uostalom, Eduardo Galeanoje jednom je napisao: “Mi živimo u svijetu gdje su sahrane važnije od pokojnika, gdje su svadbe važnije od ljubavi, gdje je izgled važniji od pameti. Mi živimo u kulturi ambalaže, koja prezire sadržaj.

Tako je u Lijevoj našoj antifašizam pretvoren u instrument egzorcizma kojim lijeva medijska falanga svako malo istjeruje duh ustaštva iz neistomišljenika. Da bi terapija polučila bilo kakav uspjeh brinu se naši dragi i žilavi jugovići, orijunaši, antife i razni drugi profesionalni mrzitelji ove države proistekle iz vrućeg kolovoza 1995.g. Naročitu aktivnost pokazuju 1. prosinca svake godine. Ove godine slave i sline nad sto godišnjicom od osnutka prve Jugoslavije. Od ujedinjenja Južnih Slavena ili odlaska gusaka u povijesnu maglu. Maglu iz koje mnogi ni danas nisu uspjeli pronaći put povratka. Guskama nije uspjelo otvoriti oči ni događaj iz 5. prosinca 1918.g. tada su se prosvjednici bili okupili na centralnom gradskom trgu u Zagrebu uz uzvike :“Živila republika. Živio Radić! Dolje kralj!

Na demonstrante i okupljeni puk su tada iz strojnica zapucali policajci, dalmatinski mornari i sokolaši, tako da je službeno bilo 17 mrtvih i stotine ranjenih, a neslužbeno daleko više. Pokolj je bio izveden pod ravnateljskom palicom dr. Grge Anđelinovića koji se kasnije u beogradskoj skupštini pohvalio riječima: “Ponosim se svojim krvavim rukama!“ Tako su nenaoružani pripadnici 25. i 53. pješačke domobranske pukovnije, dolazeći iz Ilice, prvi platili glavom. Te prosinačke žrtve ne možemo pripisati ni tadašnjem srpskom kralju ni Beogradu. One su autentični dokaz izdajničko-poltronskih hrvatskih gena koje i danas srećemo u hrvatskom političkom kazalištu.

Uzmimo na primjer Vedranu Rudan. Ona je navodno hrvatska književnica. Dotična je ovih dana otišla iz “ustašoidne“ Hrvatske i izronila u ”slobodarskom” Beogradu. Tamo je predstavila svoju knjigu “Život bez krpelja“ te je sudjelovala u jutarnjoj emisiji “Jutro s Jovanom i Srđanom“. U toj emisiji je naša Vedrana prezentirala svu raskoš svog orijunaškog antitalenta. Evo samo nekih ”mudrih” misli osobe koja još u 2018.g. živi kao krpelj u Hrvatskoj, zemlji koju mrzi: “Prije svega, želim svima koji vole Jugoslaviju, a ima nas milijune, čestitati današnji praznik 29. studeni, dan Republike Jugoslavije. Taj dan je simbol Jugoslavije, a ne Fudbalskog kluba Crvena zvezda, koja bi bila svjetski šampion da Jugoslavija i dalje postoji“. Već iz same ove rečenice osjeća se količina duševne boli jugonostalgičarke Vedrane koju su njoj i njenim sumišljenicima nanijeli Luka Modrić i Vatreni ovog ljeta. Dalje je Rudanica naglasila da bratstvo i jedinstvo između Hrvata i Srba postoji koliko god to politika negirala. Moš’ mislit’ (rekla bi Tanja Torbarina), osobito nakon Ovčare, Škabrnje, Dubrovnika, Iloka.. Tamo se jedinstvo galvaniziralo.

No, pustimo našu mržnjom izbezumljenu Vedranu. Tu je opjevani jugo pragmatičar Dejan Jović koji je svaki prosinac ponovno ljut na Jugoslaviju, pa kaže: “Jugoslavija je pogriješila što nije više učinila da stvori Jugoslavene…“ Koje li zablude! Bože, koliko tih jugonostalgičara ima po Hrvatskoj? Stalno u medijima izranjaju kao gljive poslije kiše. Bojim se da smo premala zemlja za sve Jugoslavene i izdajice. Evo, zadnji primjer je Igor Mandić koji u Večernjaku na dvije pune strane objašnjava fenomen dr. Grge Anđelinovića. ”Mudri” Brane Pofuk koji je intervju s Mandićem vodio, pita: “A Domovinski rat kao temelj hrvatske države?“ Na toj je temi Igor “doma“ pa uvjereno i vjerodostojno odmah istrese: “To je također potpuni idiotizam jer jedina država koja je osnovana kao Hrvatska jest ona koja je izborena u Narodnooslobodilačkom ratu pod vodstvom Komunističke partije i Josipa Broza“ !!! U lucidnijim trenutcima Igor briljira pa uspoređuje: ”Lako se Nijemci i Francuzi mire. Oni su bili samo neprijatelji, a Hrvati i Srbi su braća“. Sjećate li se još one biblijske tema o Kainu i Abelu. U malo moderniziranoj verziji priča bi danas mogla biti o KoKainu koji je ubio Abela. Pitam se je li Igor Mandić u opasnosti od kokaina? Nazvati Srbe braćom nakon 1.700 grobnica koje su nam ta ”braća” iskopala u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Sloveniji, nakon 1945.g, nakon što su nas ta ”braća” lovila i ubijala po Europi kao neprijateljsku emigraciju, nakon što su izvršili agresiju na nas zbog referenduma u kojem se za neovisnu Hrvatsku odlučilo 94% žitelja ove države, nakon klanja u Vukovaru, masakriranja ranjenika na Ovčari, ubijanja u Škabrnji, granatiranja Dubrovnika i Zagreba… besramno izjaviti kako su to naša braća, e to je klasičan orijunaški govor mržnje. Za sada nema indicija da na krovovima Trga Bana Jelačića čuči neki novi Dr. Grgo ponosan što će okrvavit svoje ruke svojom “braćom“. Tobožnja borba protiv naci-fašizma u Hrvatskoj vodi se za sada u Jutarnjem, Večernjem, Slobodnoj, Novom listu, ali klija nada da se to jednog dana nastavi i na višoj razini. Recimo, s krovova kuća. Bit će to onda utakmica s potpuno očekivanim ishodom. Nakon toga bit će teško pronaći novog Pofuka i Mandića koji će se usuditi reći da je komemoracija u Vukovaru: “Farsa i prenemaganje, licemjerstvo prve klase”. Ako je to sloboda govora onda je šutnja još gora.

Oscar Wilde je napisao: “Možda se ne slažem s vama, ali ću braniti do smrti vaše pravo da napravite majmune od sebe“.

Dolazi nam u služeni posjet ”populista” Orban. Naše antife se od čuda krste s tri prsta. Viktor poručuje: “Tko potpiše Marakeški sporazum predstavlja ozbiljnu prijetnju svome narodu. Usput, UN-ov sporazum o migracijama odbile su potpisati Italija, Austrija, Švicarska, Australija, Izrael, SAD, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska i Estonija. Za naše pravo-braniteljice puka to je obični klerofašizam. Tako pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kaže kako je alarmantan podatak da je 30% ubijenih u Hrvatskoj čine žene. Analogno tome 70% ubijenih čine muškarci što po njoj valjda nije alarmantno. Što više, možda je i poželjno. I onako je tih šovinističkih svinja i previše. Sve u svemu, ljevica drma Lijepom našom. Kmeče, rokću, pljuju po Vukovaru, Domovinskom ratu, obitelji itd. Nisu to osobni problemi Ante Tomića, Igora Mandića… to su za sada slobodni strijelci čiji je zadatak vidjeti koliko se daleko može ići, vidjeti do kada će kukavička generacija intelektualaca šutjeti, oprezno čekati i isprazno mudrovati. Kako bi rekli Zagorci “kaj je, je!“

Toma Akviski je rekao: “Kad bi najviši cilj kapetana bio sačuvati svoj brod, onda bi ga ostavio u luci za sva vremena“. Previše hrvatskih kapetana drži svoj brod u luci da tamo trune.

Dana 29. studenog je godišnjica smrti ratnog “zločinca“ Slobodana Praljka. A.G. Matoš kao da je to znao kad je napisao:

Tu leži Div,

Naš stid i sram,

Što bješe kriv,

Jer bješe Sam. T

Zvonimir Hodak/Tjedno.hr

‘Antifašizam’ je postao oružje i sredstvo protiv hrvatske države

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Ivan Hrstić: Josipović branio oca, a na koncu optužio sam sebe

Objavljeno

na

Objavio

josipovic-fratri siroki brijeg

Ove godine na polju kod Bleiburga još su samo mitraljeska gnijezda nedostajala pa da ugođaj prisjećanja na najveći poslijeratni europski masovni zločin bude potpun. Čak 450 policajaca sa psima, plus megafoni i helikopteri kao dobrodošao podsjetnik da ipak nije 1945. nego 2019. O prosvjedu na kojem se mahalo zastavama s petokrakama da ni ne govorimo.

Koje li samo sladostrasti iz usta onih koji ponavljaju kako je demokratska Austrija očitala bukvicu onima koji u Bleiburgu navodno slave ustašku državu! Naravno, priče su to za malu djecu. Jer, Austrija je ta koja je još od 1950-tih pokazivala što znači demokracija, omogućujući da se na Bleiburgu obnavlja sjećanje na zločin o kojem se u Jugi, prvo pod prijetnjom smrću, a kasnije robijom, nije smjelo ni privatno zucnuti, a kamoli pisati u medijima.

Saborsko pokroviteljstvo odavna je svelo takve pojave na ridikule, dok je sama svečanost uvijek bila dostojanstvena i bez incidenata. Lani su tako policajci priveli tek sedmoricu, provokatora ili nekom korisnih budala, dakle svega pola promila od ukupno okupljenih, što je samo po sebi dokaz da je ovogodišnji masovni policijski cirkus bio posve izlišan, te da mu je cilj ipak nešto posve drugo. Posve je jasno gdje je epicentar te koordinirane akcije.

Da na vlast u Beču nije došla krhka desna Kurzova koalicija, sa stalnom potrebom da se odriče vlastitog navodnog ekstremizma, od akcije domaćih aktivista potpomognutih braćom iz Beograda i Zagreba – posve sigurno ništa ne bi bilo, piše Ivan Hrstić / Večernji list

Kurzova vlada jednostavno je prelaka žrtva, jednako kao i katolička crkva u Koruškoj, s ispražnjenim biskupskim mjestom, tako da je najjeftinije dokazivati se preko hrvatskih leđa u Bleiburgu. Uostalom, isti dan vlada se strmoglavila nakon epizode Skrivene kamere u kojoj FPÖ-ovac Strache, Dodikov prijatelj, nudi usluge Rusima, a za Hrvate kaže da su sranje.

No, nije odnos Kurtzove Austrije prema Bleiburgu ono što nas treba zabrinjavati, ono što ledi krv u žilama jest kako smo se mi u Hrvatskoj vratili desetljećima unazad, kako se čak i iz usta političara koji su zauzimali najviše funkcije, nalazi opravdanje za poslijeratne komunističke zločine.

Nevjerojatno je koliko je onih koji vjeruju da je anihilacija poraženog neprijatelja potpuno logična i samorazumljiva. Ono što je za budućnost kulture hrvatskog sjećanja uz svijest o neizbrisivim zločinima NDH neporecivo bitno jest osuda komunističkog režima koji je nakon rata u samo nekoliko tjedana bez ikakvog suda likvidirao približno svakog drugog vojnika marionetske države. A gdje su još višegodišnji masovni zločini nad civilima! Razmjeri tog mirnodopskog zločina prema pripadnicima vlastitog naroda apsolutno su nezabilježeni bilo gdje u poslijeratnoj demokratskoj Europi.

Zato je nevjerojatno s kojom lakoćom bivši predsjednik Ivo Josipović kolumniste Večernjeg lista naziva “bijesnim čoporom” i “ustašofilima”, samo zato što su se obrušili na njegovu skandaloznu izjavu da su samostan i fratri u Širokom brijegu bili legitiman vojni cilj. Mentalni je to sklop koji očito ne može ni zamisliti da bi netko mogao govoriti o komunističkim zločinima, a da pri tome nije “ustašofil”.

Ponavljajući nebuloze o samostanskim fratrima mitraljescima, Josipović je najviše rekao o sebi samom – branio je oca od lažnih optužbi, a optužio sebe samog kao nekog tko bi takav zločin u takvim okolnostima ponovio. Bilo bi zanimljivo čuti kako to da su ti mitraljesci redom pogibali od metka u potiljak? Jesu li 80-godišnji fratri, koje su iznosili iz kreveta kako bi ih odstrijelili, bili mitraljesci ili samo mitraljeski pomoćnici?

Nevjerojatna je lakoća s kojom su u Hrvatskoj ljudima prišivaju ustaške etikete. Eto, ambiciozna Dalija Orešković reče da “Hod za život podržava najgori oblik totalitarizma, fašizma i one koji žele RH kao ustašku tvorevinu”. Nažalost, sličan trend širi se po cijeloj Europi, ako nisi prepoznat kao “lijevi” onda si filofašist, nacionalizam se pak gotovo izjednačava s fašizmom, a što je osobito smiješno, u istu ladicu sve češće se stavlja populizam.

“Nacionalizam pokušava uništiti Europu”, podviknula je i Angela Merkel u Ciboni pred oduševljenim hadezeovcima, nesvjesna glazbene podloge, Thompsonove “Lijepa li si”, koju aktivisti uporno pokušavaju proskribirati kao nacionalističku. Naravno, ne govorimo svi o istom pojmu kad spominjemo nacionalizam. No, ono što treba biti jasno, nacionalisti u XXI. stoljeću nisu nužno protiv EU, oni su za očuvanje nacija, a protiv melting pota po američkom uzoru.

Europski problem nije nacionalizam niti populizam nego promoviranje ideje Sjedinjenih Europskih Država uz nedemokratsko gušenje ideje EU suverenih nacija. Nein, liebe Angela, nacionalizam i populizam samo su simptom – a vi ste uzrok! Ili barem jedan od njih.

Ivan Hrstić / Večernji list

 

fra Miljenko Stojić: Činjenicama do istine

 

 

 

VIDEO – Propovijed koja je uznemirila zle duhove u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Kancelarkina pomoć ‘proustaškom HDZ-u’!?

Objavljeno

na

Objavio

Svako se malo na Zapadu (najčešće u “prijateljskoj Njemačkoj”) pojavi neki članak koji crnim bojama slika prilike u Hrvatskoj. Ali tema obično nije gospodarsko stanje ili korupcija, nego uvijek i samo ustaše i krajnja desnica, koja je u Hrvatskoj, za razliku od niza europskih država, posve marginalna.

Metoda je standardna. Nevažni događaji pretvaraju se u opće stanje, a ako nema baš ništa, onda su na djelu konstrukcije. Za takve priče uvijek se ovdje nađe pouzdanih izvora, kojima se vjeruje, koji na već nacrtanu mapu stavljaju neke svoje kružiće i križiće.

Primjer ovoga o čemu pišemo pružio nam je ovih dana Deutschlandfunk, jedna od najvećih radiopostaja u Njemačkoj, odnosno autorica Sabine Adler, i to u povodu dolaska Angele Merkel u Zagreb. Ona kaže: “Vladajuća stranka HDZ ima prevelike simpatije prema ustašama i baš toj stranci kancelarka pomaže u izbornoj borbi.” Nad ovom konstatacijom čovjek se može samo čuditi, piše Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Za potvrdu svojih teza autorica je potražila pomoć u povjesničaru Hrvoju Klasiću, koji povijesne događaje promatra kroz specifičnu i iskrivljenu ideološki vizuru, te u pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, koju plaća država a koju ona opanjkava gdje god stigne baveći se također pretežno ideološkim pitanjima, a ne onim za što je plaćena.

Klasić tako ističe kako sve više ekstremnih desničara preuzima važne položaje, a nasuprot umjerenom Plenkoviću, stoji ekstremni desničar Zlatko Hasanbegović. Tko su ti ekstremi, on ne kaže. Možda Davor Božinović, Blaženka Divjak, Predrag Štromar ili Milorad Pupovac? A glede Hasanbegovića, pa on uopće nije u HDZ-u ni u vlasti.

Onda slijedi još jedna ubitačna laž: “U Njemačkoj se ne bi moglo dogoditi da se nacisti koji su pobjegli u Paragvaj i Argentinu vrate i zauzmu položaje, što se dogodilo u Hrvatskoj… Ustaše, njihovi sinovi i unuci su se u još postojećoj Jugoslaviji borili protiv Srba koji su se smatrali protivnicima nezavisnosti. Kao 41.”

Koji su se to nacisti vratili iz Argentine i preuzeli vlast, to zna samo Klasić. Protiv okupacije i terora, a ne protiv Srba, borili su se hrvatski mladići rođeni puno poslije 41. Zlobno je ovdje i pokvareno poistovjećivanje Hrvatske 1991. i Hrvatske 1941. Uz očiti žal za Jugoslavijom.

Lora Vidović marljivo bilježi Thompsonove pozdrave kao krunski dokaz neoustaštva, ali se dohvatila i Tuđmana, koji je navodno umanjivao broj žrtava ustaškog režima.

Točno je, naravno, samo to da je Tuđman rušio mit o sedamsto tisuća ubijenih u Jasenovcu, kojega se mita očito rado i gospođa Vidović drži. Našla se u ovim izvanvremenskim opsesijama i neka ustaška zastava na nekoj (?) podružnici HDZ-a.

I tako sve unedogled.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

 

Održan predizborni skup HDZ-a i EPP-a: Cibonom se orila Thompsonova ‘Lijepa li si’ (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari