Pratite nas

Kolumne

HODAK: Rat još uvijek nije gotov, samo se danas vodi drugim sredstvima

Objavljeno

na

Nakon Bozanićevog “povijesnog“ govora pred Katedralom “ceo progresivni svet“ napokon je odahnuo. Oda sreće i pastoralnosti obasjala je “evanđeoski put“ koji se iznenada pojavio pred katotalibanima u Lijepoj našoj.

Odmah potom se notorni Darko Pavičić, uvijek spreman, bacio na dugo spremanu operaciju “spašavanja vojnika Porfirija“. Jeste, da je pjevao četničke pjesme i što sad? Pa svi smo gledali film “Tko pjeva zlo ne misli“.

Njegov svjetonazorski kolega iz Večernjaka Branimir Pofuk javio se “iz devetog neba“. Ozaren je dočekao Bozanićev govor kao da je napokon pronađen sveti gral nikada zaboravljenog bratstva i jedinstva. ”Nakon toliko godina ludila čudo je kad se biskupi i episkopi ponašaju kršćanski…“.

Prevedeno na laički jezik znači kako se Brane duboko ponadao da je kardinalov govor znak da je razum pobijedio. Napokon! U slobodnijem prijevodu to je poziv na dijalog u kojem će naši biskupi i nadalje drugi obraz okrenuti vrhu SPC uz iskreno veselje i odobravanje naših antifašista i orjune.

Republika Hrvatska će i dalje za SPC ostati slijepo crijevo demokracije, crna ustašija, katolička džamahirija, mrzitelj Srba koji slave genocidnu Oluju, a Katolička crkva krivac koji nije ni prstom mrdnuo kako bi spriječio “građanski rat”.

I onda, nakon što je na istoku izašlo sunce koje je obasjalo Pavičića, Pufoka, Pupovca i kompaniju, iznenada, iz vedra neba sručila se nova Oluja, prolom oblaka, novi jahači apokalipse. Hrvatski biskupi skupa s Bozanićem objavili oštro pismo SPC-u i patrijarhu SPC Irineju još 18. studenog 2018., na obljetnicu pada Vukovara.

Hrvati su ostali “zapanjeni“ tonom i oštrinom pisma. Sva njihova reagiranja mogu se sublimirati u jednoj rečenici: “Hvala Bogu da su se napokon sjetili…“. Biskupi su se prisjetili “pastirske poslanice“ Irineja u kojoj Katolička crkva u Hrvatskoj nije učinila ništa da spriječi rat. Odgovor na to bizantinsko podmetanje nametnuo se sam od sebe: “Nije ona (Katolička crkva…) imala nikakva utjecaja na srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, na JNA, na paravojne postrojbe iz Srbije, niti na druge koji su pokrenuli i vodili rat na hrvatskom tlu“.

U ovom odgovoru se nazire paradigma hrvatsko-srpskih odnosa, ne samo za vrijeme Domovinskog rata, nego još iz vremena kada su “guske odgegale u maglu“. Zamislite povijesnu smijuriju da je Hitler napao rusku Pravoslavnu crkvu optužujući je da nije spriječila bitku kod Staljingrada.

Poltronsko-kmetski kompleks hrvatskih političkih elita zarazio je i dio klera, a to su naše “komšije“ itekako dobro koristile. Sve do dolaska na vlast dr. Franje Tuđmana. Naravno, uz SPC tu je i “peta kolona“ jugonostalgičara, orjunaša, kriptokomunista, tobožnjih antifašista, senilnih boljševika čiji pogled je neprekidno okrenut prema istoku sa stoljetnom nadom da smo jedan narod, braća i da je vrijeme da se “Južni Sloveni“ ponovno ujedine.

Nakon što je pismo biskupa patrijarhu SPC-a izazvalo potres kao 7,5 Richtera odmah su na teren izašle ekipe iskusnih “cleanera“ da se spasi što se spasiti još dade. Na čelu se našao iskusni Darko Pavičić. “Pismo nije isključivo, poziv je na dijalog sa SPC-om. Naš Darko zna što je dobra boza… pa kaže: “Biskupi su odali priznanje episkopima SPC-a u Hrvatskoj locirajući nesnošljivost isključivo u Beogradu”. Zašto Darko Pavičić nije pročitao pismo biskupa, ne znam. Kako svojim uvlačenjem nije uspio spasiti “vojnika Porfirija“ sad ima skoro utopistički zadatak sanacije štete za koju mu nije dostatna jedna slabo čitana rubrika u Večernjem.

No u Jutarnjem misle malo sofisticiranije pa nas Tomislav Mamić, pastoralnošću tako tipičnom za taj list, upozorava: “No iako je pismo opravdano, postavlja se pitanje kako će na njega gledati papa Franjo koji je tražio iskreni dijalog sa SPC-om po pitanju kanonizacije Stepinca. Jer cijenu otvorenog garda biskupa s Ksavera, mogao bi platiti upravo voljeni blaženik čiji blagdan slavimo u nedjelju“.

Što se tiče pape Franje i refleksije ovog pisma na kanonizaciju Stepinca jasno je da stanje kanonizacije ne može biti gore od onog prije pisma. I sam je Papa tražio iskren dijalog. Vjerojatno u odnosu na obje Crkve. I tu je SPC zaista bila znatno iskrenija od naše crkve. SPC uporno proziva hrvatske biskupe, katoličke vjernike, kardinala Stepinca, Domovinski rat, nikada ne spominje RH, nego Liku, Dalmaciju, Slavoniju, narod koji stvara istoriju na zločinu, na krvi drugog naroda, i kako takav narod nema budućnosti (to je naš Irinej rekao na beogradskom sajmu knjiga u listopadu 2017.g.).

Naši su biskupi dobro izabrali tajming da napokon i oni budu iskreni kako to želi papa Franjo. U nedjelju 10. veljače bilo je Stepinčevo, pravo vrijeme da crkva u Hrvata kaže popu pop, a bobu bob. Crkva koja otvoreno propagira četništvo, veliča Dražu, blagoslivlja tenkove koji kreću na Vukovar, čiji episkop pjeva četničke pjesme u ime “iskrenosti“ optužuje naše biskupe kao ljude “neprikrivene proustaške orijentacije i ustašoidne retorike“… Ta i takva Crkva posredno odlučuje o kanonizaciji Alojzija Stepinca, nekadašnjeg dobrovoljca na Solunskom frontu u srpskim redovima. Jedan od uvjeta za kanonizaciju je i dokaz jednog ili dva čuda koja se pripisuju kandidatu.

Kad bi Srbi i Židovi priznali koliko im je Stepinac u onim vremenima pomagao to bi bila odmah dva čuda, a treće kad bi SPC pokazala minimalnu objektivnost u papinskoj mješovitoj komisiji. No u današnje vrijeme čuda su ipak nešto što se od SPC –a ne može očekivati. Ipak, i ovo pismo naših biskupa patrijarhu SPC-a je malo čudo zbog kojeg su mnogi ostali u čudu. Ja također.

Ljevičarska parada kiča

Isus se navodno ukazao srpskim pobunjenicima na okupiranim hrvatskim područjima koji su htjeli kamenovati Vožda, rekavši im :“Neka se prvi nabaci kamenom, onaj tko je bez ratnog zločina!“. Na to su se ljudi postiđeno razišli, a Voždu pade kamen sa srca.

“Europa je upoznata sa zastrašivanjem novinara u Hrvatskoj“, vrišti naslov u Jutarnjem. Progresivni HND je organizirao “okrugli stol“ na kojem se okupilo dobro poznato društvo na čelu s “biografom“ Ante Gotovine, Hrvojem Zovkom. Sve sami ”intelektualni proleteri” kako ih je pred 100 godina nazvao Lav Trocki. Na skupu je uglavnom prevladavalo cmizdrenje, čuđenje i zabezeknutost… Čulo se čak i da je to ”noćna mora, obeshrabrujuća za novinare i siguran put za cenzuru i auto cenzuru“.

Novinari i “novinari“ otvoreno traže u 21. stoljeću status “svete krave“. Obratite pažnju na preporuku HND-a za smanjenje “represije.“ Recimo, toč. 4 preporuke je upravo genijalna: “Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka“. Ako naš napaćeni novinar povrijedi Kazneni zakon ili Zakon o obaveznim odnosima, onda taj postupak može imati svrhu, recimo pomirenja stranaka, odbijanja ili odbacivanja tužbe… ali jedina svrha koja je nedopustiva je kažnjavanje novinara.

Nadalje, po članku 7. “Pravo na dostojanstvo, čast i ugled ne smiju se tumačiti na način da se radi o apsolutnim pravima koja ne mogu biti ograničena pravom na slobodu izražavanja…“.

Uglavnom, klasična ljevičarska dvoličnost ili još bolje licemjerje. Napose se, kao muha u čaši mlijeka, istak’o Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda. On nas mudro i oprezno podučava: “Poželjno je da se novinari bave funkcioniranjem pravosuđa, nije prirodno da se suci bave novinarima“. Aleluja!

Ako je novinar okrivljenik, optuženik, tuženik ili osumnjičenik, onda sudac mora donijeti raspravno rješenje da je predmet “neprirodan“ jer se sud ne smije baviti novinarom.

U toj ljevičarskoj paradi kiča, para mudrosti, cmizdrenja i bavljenja samih sa sobom nigdje nije iznesena usporedba s praksom u EU, Sjevernoj i Južnoj Americi, s iznosima koje tamo njihove “svete krave“ moraju platiti ako okleveću nekoga u medijima.

To sakrivaju k’o zmija noge. Naravno da nikome iz te ljevičarske falange nije ni na pamet palo spomenuti slučaj Velimira Bujanca kojeg je tužio Ranko Ostojić. Što glavnica, što troškovi postupka, što sudske tarife i kamate, Bujanec će morati platiti ukupno oko 40.000 kuna.

Međutim, njima je jasno da Velimir Bujanec nije novinar njihovog kova. On je tek neki rigidni desničar, uvijek u crnom, voditelj opskurne emisije na Z1… i slične isprazne floskule. Boli njih ona stvar što svaku emisiju “Bujice“ na lokalnim televizijama prati otprilike oko 350.000 ljudi. To je znanstvena fantastika za jugo novinare iz HND-a.

Bujanec sigurno nikada neće dobiti Večernjakovu Ružu, ali ipak radi vrhunski novinarski posao. Vodi najgledaniji show u elektronskim medijima u RH. I na kraju, da je Vice Vukojević tužio sve one novinare koji su ga godinama proganjali i blatili zbog “silovanja“ mlade muslimanke, a za koju se utvrdilo da nikada nije ni živjela, a kamoli da je bila silovana, bi li i taj proces bio, po mišljenju Ranka Marjana, neprirodan?

Akademik koji se još ’62. usprotivio Irineju, Rudan, Vučiću…

Čim je televizija N1 javila da su ”najmanje četiri žrtve Oluje na sjeveru Italije” navodno je odmah Vesna Teršelič zatražila od Italije da se suoči sa svojom prošlošću…

Dok pišem ovu kolumnu i koncentrirano izbjegavam tvrde glagole koji mi naviru zbog poltronskog odnosa Crkve, države i medija prema našim istočnim susjedima. Dolazi mi u sjećanje ljupka izjava na fejsu. Dragi, blagi i suzdržani Irinej s depiliranim četnikom Vojom Šešeljom kaže: “Dokažite da među vama nema ustaša“. On ne mora dokazivati da sjedi s ordinarnim četnikom Šešeljom ni da sam podržava četnike. U bivšoj su Jugi ustaše i četnici imali isti status – kvislinga.

Ustaše su s tim statusom otišli pod zemlju, a četnici su polako svoj mijenjali dok nisu jednog dana postali antifašisti. U naravi to znači da danas Dražini četnici dijele isti svjetonazor s Documentom Vesne Teršelič, Vedranom Rudan, Budom Lončarom, Goranom Gerovcem, Oliverom Frljićem, Antom Tomićem, Savezom antifašista Hrvatske, Snješkom Banović, Juricom Pavičićem… jer je kod svih njih antifašizam politička paradigma bez koje su kao ”ribe na suhom” potpuno izgubljeni.

Kao što su bili za vrijeme rata žestoki koljači, tako su četnici danas u Srbiji žestoki antifašisti i to na čelu s “prvim gerilcem“ Europe – čiča Dražom. Svi su oni iskreno uvjereni kako su svi Hrvati ustaše. Dokaz da je tome tako je i izjava etničkog Srbina Vase Bogdanova, akademika JAZU i profesora suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu u Zgrebu, koji je u časopisu Forum u br. 1. iz 1962.g. na strani 397. javno objavio “da su interpretacije žrtava rata i drugih povijesnih tema došle samo jedan korak do onog zlonamjernog, klevetničkog, šovinističkog, reakcionarnog generaliziranja da su svi Hrvati ustaše“.

Pazite, još se 1962. g. akademik prof. Bogdanov usprotivio našem Irineju, Vedrani Rudan, Vučiću, ali i IDS-ovim perjanicama Miletiću i Jakovčiću koji se tresu od straha od tobožnjih ustaša, ali se tresu samo od smijeha kad čuju da je njihovo čedo Uljanik do sada koštao sve nas porezne obveznike blizu pet milijardi kuna, a do kraja ove godine još trebamo pljucnuti novih 10 milijardi. I dok svi mi plaćamo kriminal i lopovluk IDS-ova rukovodstva brodogradilištem, političke perjanice IDS-a verbalno ganjaju po Hrvatskoj fašiste i ustaše. Po njima se za Uljanik treba brinuti isključivo Zagreb i Vlada.

Od zanimljivih vijesti s fejsa izdvajam i izjavu Vedrane Rudan: “Nisam Hrvatica i time se ponosim!“. Naša Vedrana se slaže s Marijom Zdenka Malika koja predlaže: “Zabraniti hitno upaljače ‘U’ Hrvatskoj. I Blaža Divjak opasno prijeti: “Sve škole morat će voditi djecu u Jasenovac“. Čak ni komunisti nisu uspjeli svog Maršala natjerati u Jasenovac, a Blaža bi svu djecu odmah odvela na ekskurziju u Jasenovac.

Taj povijesni revizionizam Maršala naša će lijeva ministrica napokon ispraviti. Nju nimalo ne impresionira što je u Domovinskom ratu ubijeno preko 400 djece. Za nju je to sigurno tek mrvica prema ustaškom logoru u kojem je “ubijeno“, hajmo licitirati, bar ”50.000 djece“ kako kaže prvo svešteno lice Srbije Irinej. I bilo bi to uistinu tragično da otac domovine Dobrica Ćosić nije u jednom trenutku iskrenosti napisao: “Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno…“. Stoga Irinejev logor s 50.000 ubijene djece je ta inventivnost i maštovitost. Sjeća li se itko početka devedesetih i izjave Milorada Pupovca o 12.000 prekrštene srpske djece?

Kaže Dobrica: lažemo stvaralački, maštovito… rekao bih, ali i providno i masno. Međutim, generacije će otići, a laž ostati. Naravno ostat će samo Joža Manolić i Buda Lončar. Oni bi možda mogli nadživjeti i kornjače s Galapagosa kako to proriče Dragan Balta na fejsu. To je samo dokaz da rat još uvijek nije gotov. Samo se danas vodi drugim sredstvima. No zbog toga nemojte plakati jer kako je lijepo napisao Stanislav Jerzy Lec: “Suze ne gase lomače“.

Zvonimir Hodak / direktno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Ivica Šola: Što se (i)legalnih imigracija tiče, Trump je ekstremni ljevičar!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Što se (i)legalnih imigracija tiče, Trump je ekstremni ljevičar! Zadnji njegov govor beskompromisna je obrana američkog radnika, čak i ekstremnom mjerom gradnje zida prema Meksiku.

Trump ljevičar, nije to nikakva moja proizvoljna ocjena, bombastična tvrdnja za privlačenje ili provociranje čitatelja.

Budući da ljudi imaju kratko pamćenje, prije Marakeškog sporazuma, još tamo osamdesetih godina, zagovornik masovnih ilegalnih migracija bio je desničar Ronald Reagan, pokojni američki predsjednik, žestoki zagovornik neoliberalne paradigme u korist krupnog kapitala kojemu je trebala jeftina radna snaga, poglavito iz Meksika.

Trump, “desničar”, tamo danas gradi zid, uz zgražanje svekolike ljevice Trumpom, od salonske u Hollywoodu do raznih lijevih antiglobalističkih udruga i političara, koje je u “American Affairsu” Angela Nagel nazvala “korisnim idiotima krupnog kapitala i multinacionalki”, protiv koje se, paradoksalno, ova ljevica bori.

U vrijeme Trumpa, evo tragikomedije, uloge su se zamijenile. Ljevica danas zagovara desničarsku neoliberalnu Reaganovu “open border”- politiku otvorenih granica, čak i za ilegalne imigrante, dok Trump provodi politiku američke ljevice iz vremena Reagana i zatvara granice (prema Meksiku), i to puno radikalnije nego što su to činili američki sindikati marksistički obojeni protiv Reagana, koje je ovaj pomeo, kao i Reaganova sestra blizanka, Thatcherica, u Velikoj Britaniji.

Da, Trump je uistinu ekstremni ljevičar, radikalnim mjerama štiti interese američkih radnika od navale jeftine radne snage iz Latinske Amerike koja ruši cijenu rada.

Za razliku od ekstremnog ljevičara Trumpa, kojeg danas ljevičari nazivaju “populist”, desničar Reagan donio je 1986. godine, davno prije Marakeša, tzv. Reagan Amnesty, kojim je proširio tržište rada legalizirajući milijune ilegalnih imigranata, ponajviše Meksikanaca.

Stavio je, dakle, kao i Marakeš, sredinom osamdesetih legalne i ilegalne migracije na istu razinu u svrhu krupnog kapitala i neoliberalne paradigme koju su gurali on i Thatcherica.

Danas ljevica viče, suprotno ljevičaru Trumpu, Reaganove riječi: “Nijedno ljudsko biće nije ilegalno”, podupirući politiku i stavove anarholiberalnih think tankova kada je slobodno tržište u pitanju.

Ovaj “reganizam” i “politika otvorenih vrata za migrante bez obzira na status” imao je katastrofalne posljedice i za meksičkog i za američkog radnika.

Sjeverno­američki sporazum o slobodnoj razmjeni (NAFTA) doveo je do toga da je američka poljoprivreda totalno uništila meksičke uzgajivače svinja i kukuruza, koji nisu mogli konkurirati velikim američkim farmerima s jeftinom radnom snagom baš iz Meksika, te nastavila poticati bijeg ljudi iz Meksika, devastirajući ga ne samo ekonomski već i socijalno.

Tako je meksička regija Oaxaca veoma brzo bila ispražnjena jer je muška radna snaga pobjegla Reaganu, a ostali su samo starci, žene i djeca. Tako su se 2002. godine plaće u Meksiku umanjile 22 posto, dok je produktivnost povećana 45 posto!? Slično se dogodilo i američkom radniku, plaće su zbog jeftine radne snage iz Latinske Amerike padale ili stagnirale, iako je produktivnost rasla, a srednji sloj počeo isparavati do dana današnjeg.

Tko je jedini profitirao od ove paradigme? Krupni kapital, a radnici i srednji sloj – pušiona! Trump je zajašio kauzu ljevice (sindikalne, prije Reagana koji ih je pomeo), dok je pometena ljevica danas oženila kauzu desnice i krupnog kapitala, tako da je situacija trenutno da lud grebe zbunjenog.

Ljevica se, ne samo u SAD–u, bavi identitetskim pitanjima, spolnim manjinama, pravima migranata i drugih “ranjivih skupina”, a desnica socijalnim i tržišnim nepravdama kojih su žrtve prije svega radnici i srednji sloj, a razlike u primanjima unutar država i globalno bujaju.

Sukob rada i kapitala, koji je briljantno u svoje vrijeme analizirao Karl Marx, danas je itekako aktualan, baš na području masovnih migracija. Tako je nekim lijevim autorima došlo iz guzice u glavu da se umjesto čitanja rodnih studija i sličnih “identitetskih” gluposti radije uhvate Marxa, ako im već ekstremni ljevičar, zapravo neomarksist Trump ide na živce.

Tako se David L. Wilson prije nešto više od godinu dana u časopisu Monthly Review, umjesto da gubi vrijeme na gay paradi ili antitrumpovskim populističkim prosvjedima ljevičara, korisnih idiota krupnog kapitala, posvetio Marxu i njegovu stavu o imigracijama te objavio analizu pod naslovom “Marx on Immigration”. (Šalim se s ljevičarima, naime i Wilson je, kao i Trump – republikanac).

Analizirajući slučaj masovnih migracija Iraca u 19. stoljeću u Englesku, Wilson citira Marxovu dijagnozu u korist Trumpu. Marx piše prijateljima – Amerikancima: “Irska stalno šalje svoj ljudski ‘surplus’ na englesko tržište rada, tako ruši plaće i reducira materijalnu i moralnu poziciju engleskih radnika. To je najvažnija stvar! Svaki industrijski i trgovački centar sastoji se od dvije radničke klase podijeljene u dva neprijateljska tabora, engleski proleteri i irski proleteri… Ovaj antagonizam je umjetno potican od strane medija, s propovjedaonica, putem literature, ukratko, od svih sredstava koje vladajuća klasa ima na raspolaganju.

Taj antagonizam je tajna slabosti engleske radničke klase, unatoč dobroj organiziranosti. To je tajna na temelju koje kapitalisti kroje svoju moć”, zavadi sirotinju pa vladaj, izrabljuj, ruši cijenu rada.

Marx je protiv, kada su migracije u pitanju, patetičnog moralizma koji širi ljevica danas; treba se, kaže dalje, “radije suočiti s dubokim uzrocima migracija u odnosu na velike i moćne ekonomije i malene i slabe ekonomije na putu razvoja iz kojih ljudi migriraju”, pri čemu je za Marxa, umjesto nekontrolirane politike otvorenih granica u kojem su slabiji uvijek gubitnici, bilo da se radi o radnicima ili o državama, potrebno “zrno” protekcionizma.

Inače, krug je začaran, velike ekonomije eksploatiraju male, ljudi onda odande bježe pa ruše i cijenu rada u zemlji destinacije. To je za Marxa vražji, začarani krug kojem su masovne migracije pogonsko gorivo. Nevjerojatno koliko je Marx danas aktualan i koristan za rješavanje aktualnih migracijskih problema.

Zato, kao i Trump i Wilson, kada su nekontrolirane masovne migracije u pitanju, i ja sam – marksist.

Drugi problem migracija odnosi se na (visoko)kvalificiranu radnu snagu koja dodatno ranjava ekonomski slabe zemlje iz kojih ti ljudi odlaze. Tu mi je “uzor”, nakon Marxa, Zdravko Mamić.

Prema podacima Census Bureaua za 2017. godinu, 45 posto migranata koji su došli u SAD visokoobrazovana je i visokokvalificirana radna snaga. Takvi, razumljivo, Trumpu, ovaj put desničaru, ne smetaju. To se tiče i Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju.

Prema Foreign Policyju, u Chicagu je više etiopskih liječnika nego u cijeloj Etiopiji, zemlji od gotovo sto milijuna stanovnika, gdje se umire od bizarnih bolesti!

Moralistička ljevica, zaljubljena u migracije, na tu krađu ljudskog potencijala ključnog za siromašne zemlje šuti, na taj egoizam bogatih koji krade najbolje liječnike, inženjere, znanstvenike u čije su školovanje matične države uložile milijarde. Kako to riješiti?

Kad bogate europske države, vratimo se iz Amerike kući, masovno vabe, najpoznatiji primjer, naše liječnike, onda se pozivaju na jedno od temeljnih načela Europske unije – slobodu kretanja ljudi, robe, ideja i kapitala. U redu. Ali tu postoji jedna nelogičnost kad su tržište i slobodne ekonomske migracije u pitanju.

Možete reći da je glupa paralela, no ona je na temelju zdravog razuma sasvim na mjestu. To je paralela s nogometom. Zdravko Mamić i Dinamo ulažu puno u igrače, mlade i one koje dovedu. Primjerice, Mamić je iz Brazila doveo klinca, Eduarda da Silvu. Godinama je ulagao u njega, u njegovu siromašnu obitelj u Brazilu, radi se o ogromnim novcima.

Kad je bogati Arsenal pokazao interes za njega, Mamić je, kao jedan od najboljih trgovaca u nogometnom biznisu, izvisio cijenu koja se zove – odšteta. Nitko, dakle, nije osporavao ni Duduu, ni Modriću, ni Lovrenu… da “migriraju” u kontekstu principa slobodnog kretanja ljudi, robe, bla, bla, ali onaj GNK Dinamo na čelu sa Zdravkom Mamićem koji je uložio u njihovo “školovanje” ima pravo na odštetu od tih bogatih klubova.

Ako pak država, to znači vi i ja, u jednog liječnika uloži milijune dok ne dosegne razinu (sub)specijalista, zašto, ako se to radi na nogometašima, država koja hoće našeg liječnika ne uplati nazad u državni proračun cijenu njegova školovanja i osposobljavanja?

To je, zapravo, čista neokolonijalna krađa najskupljeg i najvrednijeg resursa svake države, a to je ljudski (visokoobrazovani i stručni) resurs. Mazanje vrata debelim guskama, dok s druge strane neki specijalist ili specijalistica koji prije isteka roka želi otići iz bolnice u privatnike mora vratiti bolnici, državi, novac koji je u nju uložen!? Logika? Nema je.

Nitko ne osporava bilo kome da ide za boljim životom i da slobodno migrira, ali onda neka prebogata Njemačka ili Austrija plati taj “transfer”, a naša država novac može reinvestirati u poboljšanje našeg zdravstvenog i obrazovnog sustava krcatog dugovima. Logika kapitalizma, tržišta, ili vrijedi za sve ili ni za koga.

Što se problema migracija tiče, moj je prijedlog za uređenje sustava i veću pravednost te ravnomjeran održivi razvoj sljedeći: Karla Marxa na čelo Europske komisije, a Zdravka Mamića za ministra znanosti, obrazovanja i sporta koje treba fuzionirati s Ministarstvom zdravstva.

Šalim se? Ne, samo zamišljam ministra Zdravka Mamića kada mu dođe njemački kolega ministar zdravstva, a on mu rikne: Nećeš, razbojniče! Prvo plati pa vozi!

Uostalom, kad su migracije i globalizam u pitanju, kud ćete većeg vica od toga da Trump gura tradicionalno lijevu agendu, a Soros tradicionalno desnu, Reaganovu.

Ivica Šola / Globus

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Populizam ili suverenizam

Objavljeno

na

Objavio

Naš Premijer i njegova svita krenuli u obilazak stranačku baze. Izbori za EU su blizu, treba uvjeriti članstvo otkuda i od koga prijeti opasnost. Stvoriše se tako neprijatelji i lijevi desni, nekada su postojali samo lijevi, i gle, svi postadoše populisti. Ti opaki populisti, postali su ne nacionalna, već globalna prijetnja, postadoše oni koji ne znaju kako funkcionira svijet. Skuplja tako stranačka vrhuška svoje stado u stranačkim prostorima ili za tu potrebu iznajmljuje velebne prostore, ali nitko ne prošeta ulicom, tržnicom, trgovinom, birtijom da priupita i objasni svoje stavove onima od čijih glasova žive. Da priupita – populus.

Populus znači narod, pa bi populizam trebao označavati narod, a narod je država.

Kroz povijest uvijek je bilo prosvijećenih elitista koji su vjerovali kako krezubi glasači ništa ne znaju i kako u njihovo ime trebaju vladati oni koji znaju.
Tako dobismo prosvijećeni apsolutizam.

Demokratski pokreti su kroz povijest svaki pa i taj apsolutizam pobijedili, ali elita se ne da.
Elita sile je uvijek sebe nastojala prikazati kao elitu znanja, osobito u znanju govorenja stranim jezicima, finim izričajima i pozlaćenom priboru za jelo.
Za vrijeme Kuena Hedervarija elita se trudila što bolje govoriti njemački i mađarski, blagovati u Bečkim parkovima ili uživati u Peštanskim kavanama, kako bi se svidjela eliti iz Beča i Pešte, ali onda su ih neki populisti opalili nogom u tur..

I za vrijeme Tite neki elitisti su se u Beogradu takmičili u poznavanju ekavce, a onda im je Milošević rekao kako to nije dovoljno i kako moraju otići. Naši elitisti se odmah sakrili ispod skuta raznih populističkih ognjištara kako bi ih oni spasili od srpskih populista.

Deset godina kasnije elitisti digli glavu i ognjištare poslali u mirovinu, kako bi oni na miru mogli pokazivati svoje znanje u govorenju europskih jezika, poznavanju tih europskih manira, pokazati populusu kako se služi onog tko ga hrani. To što ništa ne znaju o gospodarstvu nije ni važno pošto su naši populisti i onako navikli odlaziti na rad u Njemačku gdje ima više posla.

A lova koju populisti pošalju kući najslađa je lova za naše elitiste. Ništa ne radiš a lova stiže kako bi elitisti imali dovoljno za svoje plaće i benefite na koji populus nema pravo, jer populus ništa ne zna, a plaća se znanje. Eto, pa i Lovre ih je uvjerio da ne znaju ni čitati ni pisati, pogotovo ne znaju brojke..
Na proslavama 29-te godišnjice osnivanja HDZ-a ima najmanje onih koji su u toj stranci bili prije 29 godina. To s danas uglavnom krezubi populisti koje više nije ugodno gledati. Umjesto njih na tim je skupovima puno više onih koji dolaze slušati svoju stranačku elitu kako ne bi ispali iz prehrambenog lanca. A krezubi populisti i onako ne znaju na biračkom listiću zaokružiti ništa drugo nego tri slova H D Z. Barem tako misle elitisti.

Kako bi zadržali i one koji nešto sumnjaju u buduće koalicije Plenki čuva Krstičevića i Medveda kao dva oka u glavi. Oni su mu zadnji garant kojim nastoje uz sebe zadržati krezube branitelje, kojima se zbog godine već i ruke počinju tresti, ali još uvijek mogu glasovati.

Uz Premijera zna se tu naći i naš ministar Lovre, malo manje na skupovima šireg članstva, ali zato malo više na promidžbenim presicama. Izbrojao Lovro kako nema dovoljno potpisa za referendume pa se ruga neuspješnim populističkim skupljačima potpisa. Nije ni čudo što nisu skupili dovoljno potpisa kad su se obraćali polupismenim populistima koji se ne znaju ni potpisati. A jesam li ja među tima ne mogu ni provjeriti. Kada bih zatražio uvid u svoj potpis možda bih ga i mogao dobiti, ali ne bih mogao doznati jeli moj potpis među valjanima ili ne valjanima. Liste na kojima piše koji su to nevaljali potpisi su uništene pa bih, siguran sam dobio odgovor kako je moj potpis ispravan.

Čudo jedno, znam se čak i potpisati!

Ima u našoj eliti i onih koji nisu u HDZ-a, ali se jednako trude obrazovati naš narod kao bi svi razumjeli važne jezike. Umjesto školskog plana i programa uveli nam Kurikulum. To je više svjetski, više šik. O svemu se dogovorili osim o lektiri. Važno je da nam djeca što više čitaju, a što ne znaju ništa napisati koga briga. Ako znaju sastaviti SMS poruku to je sasvim dosta. Ako to još znaju napraviti i na engleskom kud će bolje.
To nam je naša buduća svjetska elita.

Boji se naša elita Živog Zida i Pernara.

Ne uzima glasove samo SDP-u već i HDZ-u, što je nedopustivo.
Boji se naša elita i malih desnih stranaka, jer kakva desnica, pa HDZ je desnica.

Htjeli bi iz elite izbaciti sve koji su radili za bivše obavještajne komunističke službe. Ne shvaćaju kako su ti jadni ljudi bili samo ucijenjeni pa su morali surađivati, ali oni su to radili vrlo promišljeno kako nekom poštenom drugu ne bi naškodili. Osim toga oni su se i očistili od možebitnih grešaka svojom upornom borbom za vrijednosti antifašizma.

Ako se male desne stranke ujedine mogli bi previše ojačat i uzet glasove koji po prirodnom pravu pripadaju stranci koja je stvorila Hrvatsku. To što su u toj stranci tada većinom bili neki drugi skloni populizmu nije bitno.
Ime je važno a ne ljudi.

Kako se ne bi ujedinili dobro je nekima, ako treba svašta i obećati samo kako se ne bi ujedinili. Kako se ne bi ujedinili dobro je držati uz sebe i ratne braniteljske udruge na kratkoj uzici. Ako budu poslušni bit će posla za rodbinu i prijatelje. A najbolje je kada takve udruge vode oni koji su među branitelje došli po zadatku KOS-a kao dio operacije Štit, ne bi li tako srušili mrskog im Miloševića i sačuvali milu im Jugoslaviju.

Zanimljivo je kako Premijer uz sebe na skupove ne vodi ministricu Obuljen. Slabo glumi pa bi se među populistima koji bezobrazno znaju svašta pitati možda mogla razotkriti govoreći ono što doista misli. A nakon toga bi za nju glasovali samo oni iz Radničke fronte. Htjela bi nam ministrica zabraniti i komentiranje po portalima kako neki populisti ne bi širili lažne vijesti i govor mržnje. Lažne vijesti smije širit samo elita koja ima pametne razloge za to.

U vrijeme njene mladosti neki populisti su nebodera i Savskog nadvožnjaka bacali letke kojima su širili govor mržnje prema Jugoslavije, pa je 1965. njih 12 dobilo od 4 do 9 godina zatvora.

Koja su to divna vremena bila za borce protiv govora mržnje i lažnih vijest.
A danas se naši demokratski elitisti moraju boriti protiv lažljivaca i populista koji preko internetskih mreža šire laži i mržnju, a ne možeš im stati na kraj. Stalno lažu kako propadamo i ne vide kako mi ustvari snažno napredujemo po stopi od čak 2,5 posto, dok neki drugi rastu samo 9 posto.

Kako bi suzbili populiste u HDZ-u obnavljaju i razne Karamarkove stručne odbore. U odborima 70 posto “državnih stručnjaka” i oko 30 posto običnih stručnjaka. Možda ovi obični stručnjaci povjeruju kako će ih sada netko početi pitat za mišljenje, pa se ipak potrude svoju rodbinu nagovarati da glasaju za “Stabilnost vlade”.
Stabilnost je bitna kako populist ne bi narod oteli eliti.
Bitno je i zaštititi i informacije o onome što radi elita. Pokušali članove stranke navest da potpišu izjavu o čuvanji informacija čak i na sudu, ali nije prošlo. Netko izjavu proslijedio novinama pa je krivac neko poduzeće koji prodaje pamet o GDPR-u, a ne onaj tko je baš takvu izjavu naručio.

Kako informacije ne bi curile od važnih ljudi se traži da dostave i svoje mejlove s ekstenzijom yahoo ili gmail pošto su Mailovi koje sada imaju preko svojih poduzeća nesigurni. Mogli bi ih se u budućnosti dokopati istražitelji koje će možda postaviti Pernar ili Bruna Esih pa je bolje koristiti meilove nad kojima kontrolu imaju samo FBI, CIA i NSA. Ovi barem nikoga ne šalju u zatvor. Ako nekog malo i ucjene to bar dobro plate.

Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari