Pratite nas

Gospodarstvo

Horvat: Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji

Objavljeno

na

Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat. “Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić: Ulazimo u turbulentna vremena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na 18. međunarodnoj u konferenciju o poticanju izvoza naglasak stavlja na utjecaj uvođenja eura na izvoz i izvoznike.

To je tema i glavnog panela konferencije na kojemu uz potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, gostuju i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko i drugi.

– Što se tiče EU fondova imamo rast od 420 posto. HBOR je uvijek podržavao poduzetnike koji su se financirala iz EU fondova. Kada smo se odlučili još koncentriranije fokusirati na taj dio, imamo stvarno jako dobre rezultate, rekla je među ostalim o rezultatima HBOR-a Tamara Perko.

– Krediti za investicije imaju stopu od 1,3%. Smanjili smo kamatne stope, kamatna stopa iznosi 1,5% posto, a ako zaposlite nekoga mlađeg od 30 godina ona pada još za 0,2%. Što se tiče pripreme izvoza, smanjena je kamatna stopa s 3 na 1,75%, dodaje.

Ministar financija Zdravko Marić kaže pak da su izvoznici možda i najvažniji segment hrvatskog gospodarstva, piše HRT

– Sabor je jučer izglasao proračun i projekcije za 2021. i 2022. S proračunom nastavljamo s pozitivnim trendovima javnih financija. Imamo stabilnost javnih financija koje više nisu prepreke gospodarstvu i bilo kome tko želi u Hrvatskoj stvarati.

– Stabilnost javnih financija i uravnoteženost proračuna nije nešto što radimo zbog toga što to traže Bruxelles, Washington ili Frankfurt. Nama je to važno. Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa suficit od 0,2%. Meni su dvije stvari važne. To je smanjenje javnoga duga u BDP-u. Drugi element, što mene posebno raduje, a to je da rashodnu stranu proračuna odgovorno shvaćamo te da se ponašamo racionalno vezano uz novac poreznih obveznika. Na to sam posebno ponosan. Već četvrti godinu za redom imamo prihode iznad našeg plana, dodaje ministar financija. Projekcija za iduću godinu jest rast BDP-a od 2,5%.

Marić dodaje da se očekuje daljnji doprinos osobne i investicijske potrošnje.

– Koga god od financijskih stručnjaka pitate, ja sam siguran da nitko neće zanemariti investicijsku komponentu kao jednu od najvažnijih. Također, tu je izvoz roba i usluga. Ulazimo u turbulentna vremena na globalnom okviru. Najveće gospodarske velesile imaju nesuglasice, a vidimo i što se događa na području EU-a. Naš izvoz ipak i dalje doprinosi našem gospodarstvu.

Ministar financija kaže i da ima zabrinjavajućih stvari.

– Naša struktura gospodarstva otkriva i dalje poprilično visoku uvoznu ovisnost, a to je sada i vidljivije nego prije. Tijekom recesije nismo se toliko na to obazirali, ali sada kada je period uzlaznog ciklusa, posebno treba voditi brigu o tom elementu. Kako to smanjiti? Jedini način je da jačamo domaću komponentu, proizvodnu, poglavito onu s prizvukom izvozne orjentiranosti. Bez stvaranja novih vrijednosti teško da možemo očekivati značajnije iskorake, dodaje Zdravko Marić.

 

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari