Pratite nas

Gospodarstvo

Horvat: Hrvatska je spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji

Objavljeno

na

Za zadržavanje tehnološke suverenosti Europe važno je jačanje suradnje između europskih zemalja, poručeno je u ponedjeljak na Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu, na kojem je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao i da je Hrvatska spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji.

Forum su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a na njemu su sudjelovali predstavnici oko 60 hrvatskih i njemačkih tvrtki, pretežno iz uslužnog, energetskog, kao i sektora prometa, financija, turizma i telekomunikacija.

Ministar Horvat kazao je da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, a iako je rast na zdravim temeljima, to nije dovoljno. Da bi osigurali veći gospodarski rast, koji je potreban i Njemačkoj, te ostvarili mogućnost suprotstavljanja ratu velikih gospodarstava kao što su američko i kinesko, poručuje Horvat, moramo biti dio istog koncepta, a strateški dokumenti i regulativa mora biti gotovo identična i u Berlinu i Zagrebu.

Samo zajedničkim inicijativom i razgovorima, možemo doći do toga da u slijedećih nekoliko godina i hrvatsko i njemačko gospodarstvo dobiju priliku rasti više od svog okruženja, kazao je Horvat.

Zahvalio je i na prilici da Hrvatska ubrzo postane članica inicijative Saveza za baterije, velikog projekta Europske komisije kojem je Njemačka inicijator, a kojim se za razvoj baterijskih sustava kao akumulatora energije na raspolaganje stavlja pet milijardi eura.

Horvat je poručio da je Hrvatska spremna, i kvalitetnom radnom snagom i reformama, prihvatiti prvu veliku investiciju u automobilsku industriju, između ostalog i kazavši da je država spremna uložiti kako bi takva investicija dobila svu potrebnu infrastrukturu.

Kaže da su to investicije i kvalitetna radna mjesta kakve Hrvatska treba, pri čemu je apostrofirao da je u ovoj godini u sustav srednjeg strukovnog obrazovanja upisano tisuću djece više, a kako su upravo ti mladi ljudi oni koji bi se u budućnosti trebali zaposliti na tim radnim mjestima.

“Hrvatska će napraviti sve da se administrativne barijere poruše, da se neporezna davanja smanje, da cijena rada u Hrvatskoj postane konkurentna i da Hrvatska konačno na svoj prostor počne dovoditi investitore koji otvaraju onako kvalitetna radna mjesta zbog kojih mladi ljudi napuštaju Hrvatsku”, poručio je Horvat, dodavši i da Hrvatska ima spreman novi zakonodavni okvir kojim želi pratiti ulagače na području RH, a kako je, u slučaju da neki od velikih investitora do kraja ove ili početka iduće prihvate poziv za ulaganje, taj okvir spremna i dodatno prilagoditi.

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier, koji boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj, poručio je da se nalazimo u novoj digitalnoj epohi, koju odlikuju političke, tehnološke i gospodarske transformacije, a dok tržišno gospodarstvo nastavlja svoj rast, to podrazumijeva i rast konkurencije, pa je potrebno konstantno raditi na zadržavanju pozicija.

“Europa mora zadržati svoju tehnološku suverenost u budućnosti”, poručio je Altmaier.

Kao područja suradnje između Hrvatske i Njemačke Altmaier je izdvojio industriju 4.0, inovacije, upotrebu vodika u transportu i prometu, kao i proizvodnju baterija za automobilsku industriju. “Kada bi sve baterije dolazile iz Azije, jedna trećina naše dodane vrijednosti bi nestala”, poručio je Altmaier.

S obzirom na hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020., nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Njemačka, Altmaier poručuje da Hrvatska i Njemačka moraju usko gospodarski surađivati te time suradnju podići na višu razinu.

Također je naveo da Hrvatska mora preuzeti posredničku ulogu prema Balkanu i približavanju tih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, Europskoj uniji, jer je to zajednički interes.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović istaknuo je da je Njemačka četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i ključni vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Također, treći je najveći izravni strani ulagač u Hrvatsku te značajan partner u izvozu usluga.

“Stoga ne iznenađuje da pomno pratimo svaki pomak u zemlji poznatoj kao motor Europe, kao i mjere koje planiraju kako bi se neutralizirao bilo kakav negativan utjecaj”, kaže Burilović.

Napominje da trenutna europska i svjetska ekonomska kretanja te trgovinski sporovi u prvoj polovici 2019. nisu utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima u Njemačkoj. Naime, Hrvatska bilježi porast izvoza od 6,89 posto, dok je uvoz rastao za 5,99 posto.

Burilović kaže da nam je njemačko gospodarstvo od presudnoga značaja i jer velik broj Hrvata živi i radi ondje, a procjenjuje se da oni preko banaka ili izravnim prijenosom godišnje u Hrvatsku unesu oko milijardu eura. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje, što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Objavljeno

na

Objavio

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok, piše u srijedu Večernji list.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura), navodi dnevnik.

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari