Pratite nas

Gospodarstvo

Horvat: Hrvatska je spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji

Objavljeno

na

Za zadržavanje tehnološke suverenosti Europe važno je jačanje suradnje između europskih zemalja, poručeno je u ponedjeljak na Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu, na kojem je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao i da je Hrvatska spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji.

Forum su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a na njemu su sudjelovali predstavnici oko 60 hrvatskih i njemačkih tvrtki, pretežno iz uslužnog, energetskog, kao i sektora prometa, financija, turizma i telekomunikacija.

Ministar Horvat kazao je da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, a iako je rast na zdravim temeljima, to nije dovoljno. Da bi osigurali veći gospodarski rast, koji je potreban i Njemačkoj, te ostvarili mogućnost suprotstavljanja ratu velikih gospodarstava kao što su američko i kinesko, poručuje Horvat, moramo biti dio istog koncepta, a strateški dokumenti i regulativa mora biti gotovo identična i u Berlinu i Zagrebu.

Samo zajedničkim inicijativom i razgovorima, možemo doći do toga da u slijedećih nekoliko godina i hrvatsko i njemačko gospodarstvo dobiju priliku rasti više od svog okruženja, kazao je Horvat.

Zahvalio je i na prilici da Hrvatska ubrzo postane članica inicijative Saveza za baterije, velikog projekta Europske komisije kojem je Njemačka inicijator, a kojim se za razvoj baterijskih sustava kao akumulatora energije na raspolaganje stavlja pet milijardi eura.

Horvat je poručio da je Hrvatska spremna, i kvalitetnom radnom snagom i reformama, prihvatiti prvu veliku investiciju u automobilsku industriju, između ostalog i kazavši da je država spremna uložiti kako bi takva investicija dobila svu potrebnu infrastrukturu.

Kaže da su to investicije i kvalitetna radna mjesta kakve Hrvatska treba, pri čemu je apostrofirao da je u ovoj godini u sustav srednjeg strukovnog obrazovanja upisano tisuću djece više, a kako su upravo ti mladi ljudi oni koji bi se u budućnosti trebali zaposliti na tim radnim mjestima.

“Hrvatska će napraviti sve da se administrativne barijere poruše, da se neporezna davanja smanje, da cijena rada u Hrvatskoj postane konkurentna i da Hrvatska konačno na svoj prostor počne dovoditi investitore koji otvaraju onako kvalitetna radna mjesta zbog kojih mladi ljudi napuštaju Hrvatsku”, poručio je Horvat, dodavši i da Hrvatska ima spreman novi zakonodavni okvir kojim želi pratiti ulagače na području RH, a kako je, u slučaju da neki od velikih investitora do kraja ove ili početka iduće prihvate poziv za ulaganje, taj okvir spremna i dodatno prilagoditi.

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier, koji boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj, poručio je da se nalazimo u novoj digitalnoj epohi, koju odlikuju političke, tehnološke i gospodarske transformacije, a dok tržišno gospodarstvo nastavlja svoj rast, to podrazumijeva i rast konkurencije, pa je potrebno konstantno raditi na zadržavanju pozicija.

“Europa mora zadržati svoju tehnološku suverenost u budućnosti”, poručio je Altmaier.

Kao područja suradnje između Hrvatske i Njemačke Altmaier je izdvojio industriju 4.0, inovacije, upotrebu vodika u transportu i prometu, kao i proizvodnju baterija za automobilsku industriju. “Kada bi sve baterije dolazile iz Azije, jedna trećina naše dodane vrijednosti bi nestala”, poručio je Altmaier.

S obzirom na hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020., nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Njemačka, Altmaier poručuje da Hrvatska i Njemačka moraju usko gospodarski surađivati te time suradnju podići na višu razinu.

Također je naveo da Hrvatska mora preuzeti posredničku ulogu prema Balkanu i približavanju tih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, Europskoj uniji, jer je to zajednički interes.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović istaknuo je da je Njemačka četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i ključni vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Također, treći je najveći izravni strani ulagač u Hrvatsku te značajan partner u izvozu usluga.

“Stoga ne iznenađuje da pomno pratimo svaki pomak u zemlji poznatoj kao motor Europe, kao i mjere koje planiraju kako bi se neutralizirao bilo kakav negativan utjecaj”, kaže Burilović.

Napominje da trenutna europska i svjetska ekonomska kretanja te trgovinski sporovi u prvoj polovici 2019. nisu utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima u Njemačkoj. Naime, Hrvatska bilježi porast izvoza od 6,89 posto, dok je uvoz rastao za 5,99 posto.

Burilović kaže da nam je njemačko gospodarstvo od presudnoga značaja i jer velik broj Hrvata živi i radi ondje, a procjenjuje se da oni preko banaka ili izravnim prijenosom godišnje u Hrvatsku unesu oko milijardu eura. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Kompromisni Michelov prijedlog VFO-a i plana za oporavak

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je svoj prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razoblje 2021.-2027. i plana za oporavak, u kojem je ponudio ustupke različitim skupinama zemalja članica kako bi lakše prihvatili cijeli paket.

Michel je u petak predstavio tzv. “pregovaračku kutiju”, svoj prijedlog za VFO i prijedlog plana za oporavak, koji će biti podloga za raspravu na sastanku na vrhu čelnika zemalja članica krajem sljedećeg tjedna.

Čelnici zemalja članica pokušat će postići dogovor na sastanku na vrhu u sljedeći petak i subotu, 17. i 18. srpnja, a ne isključuje se mogućnost da bude produljen i na nedjelju. To će biti njihov prvi fizički sastanak nakon onoga u veljači. Ne postigne li se dogovor, vjerojatno će se održati još jedan samit ovoga mjeseca, a kao mogući datumi spominju se 27. i 28. srpnja.

Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine,  1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje o prijedloga Komisije. To je ustupak tzv. štedljivoj četvorki, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, koje imaju najviše primjedbi kako na visinu proračuna i plan za oporavak tako i na prijedlog da se najveći dio fonda za oporavak dodijeljuje kao bespovratna pomoć.

Te četiri zemlje najviše su pridonijele neuspjehu zadnjeg pokušaja dogovora o VFO-u 20. 21. veljače, kada se nije ni nazirala nadolezeća opasnost od pandemije kovida-19.

Michel je tada predlagao proračun u iznosu od 1094,8 milijardi eura, dok je Komisija 2018. predložila  1135 milijardi eura.
No, to je bilo prije pandemije koronovirusa koja će gurnuti europsko gospodarstvo u najdublju recesiju u povijesti i zbog čega su svi u Europskoj uniji zaključili da se u takvim izvanrednim okolnostima  moraju poduzeti izvandrene mjere. I Komisija je 27. svibnja izišla s novim prijedlogom. Predložila je novi iznos za sedmogodišnji proačun od 1100 milijardi, 35 milijardi manje u odnosu na prijedlog iz 2018. goine, ali i dodatni plan za oporavak od posljedica pandemije covida-19 u visini od 750 milijardi eura,  500 milijarde kroz bespovratnu pomoć najpogođenijim zemljama i 250 milijardi kroz povoljne zajmove.

Do tih 750 milijardi eura svježeg novca došlo bi se tako što bi se Komisija povoljno zadužila na financijskim tržištima koristeći svoj najviši mogući kreditni rejting.  To je zasad jedino oko čega se sve zemlje članice slažu, svjesne da bi izostanak snažnih i dosad nezabilježenih poteza mogao ugroziti i samu opstojnost Unije.

Oko svega ostaloga postoje razlike u stajalištima zemalja članica – visine VFO-a i plana za oporavak, omjera bespovratne pomoći i zajmova, uvjeta za korištenje sredstava, alokacijskih kriterija.
Štedljive zemlje protiv su toga da se dodijeljuje bespovratna pomoć, nego traže da se pomoć daje kroz povoljne zajmove koje bi vraćale zemlje korisnice, a ne Unija kao cjelina.

To je s druge strane neprihvatljivo najteže pogođenim zemljama poput Italije, koje imaju ionako visoki javni dug i s novim zaduženjima njihovi dugovi bi odletjeli u nebo.

O prijedlogu Komisije čelnici EU-a prvi put su razgovorali 19. lipnja na video-konferenciji. Predsjednik Europskog vijeća Michel nakon toga počeo je s konzultacijama sa čelnicima svih zemalja članica i rezultat tih njegovih razgovora je ova pregovaračka kutija.
Michel je ponudio još jedan ustupak bogatijim zemljama, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj –  zadržavanje rabata, to jest smanjenja njihova doprinosa europskom proračunu. Sustav rabata je uveden kako bogatije članice ne bi uplaćivale nesrazmjerno više u odnosu na svoj bruto nacionalni dohodak. Za svaku od ovih zemalja Michel je predložio paušalni iznos za koji bi se smanjio njihov doprinos proračunu.

EU SLJEDEĆE GENERACIJE (NGEU)

Predsjednik Europskog vijeća zadržao je prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija, što ide u prilog drugoj skupini zemalja koje su najviše pogođene koronakrizom i koje su i prije pandemije bile u krizi, s visokim javnim dugom i malim fiskalnim kapacitetom.

Plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) ostaje isti kao u prijedlogu Komisije, 500 milijardi eura koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Najveći dio NGEU-a otpada na Instrument za oporavak i otpornost (RFF), 560 milijardi, te na ReactEU, dodatna sredstava za kohezijsku politiku od 50 milijardi.
Od 560 milijardi iz RFF-a, 310 milijardi eura dodjeljivalo bi se kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Najveći dio sredstava iz RFF-a, 70 posto, 217 milijardi, trebao biti ugovoren 2021. i 2022. a preostalih 30 posto, 93 milijarde, do kraja 2023. godine. Cijela omotnica trebala bi biti isplaćena do 2026. godine.
Za ovaj dio od 217 milijardi, Michel predlaže da se zadrži alokacijski kriterij koji je koristila Europska komisija, to jest stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, BDP po glavi stanovnika i udio u ukupnom stanovništvu. Po tim kriterijima Hrvatska bi dobila 7,3 milijardi eura bespovratnih sredstva, a 2,65 milijardi eura kroz zajmove.

Za preostalih 93 milijardi ubačen je novi kriterij – ukupni pad BDP-a u 2020. i 2021. godine, dok bi se zadržao kriterij BDP po glavni stanovnika i udio u ukupnom broju stanovnika EU-a. Budući da će po ekonomskim prognozama Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina alokacija po Michelovu prijedlogu neće se smanjiti, eventualno bi se mogla povećati.

Osim RRF i ReactEU-a,  NGEU uključuje još nekoliko programa: Obzor Europa, 13,4 milijardi; InvestEU, 30,3 milijardi;  Instrument za potporu solventnosti, 26 milijardi; ruralni razvoj, 15 milijardi; Fond za pravednu tranziciju, 30 milijardi; RescEU, 2 milijarde; zdravstveni program, 7,7 milijardi; NDICI (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) 15,5 milijardi.

 VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR (VFO) ZA RAZDOBLJE 2021-2027

Michel predlaže sedmogodišnji proračun EU-a u visini 1074 milijardi eura. Komisija je predložila 1100 milijardi eura. No, da ne bi izazvao otpor siromašnjih zemalja iz skupine prijatelja kohezije, Michel je zadržao kohezijska sredstva na istoj razini kao u prijedlogu Komisije – 323,2 milijardi. Kad se tome dodao još 50 milijardi iz ReactEU-a, kohezijska politika je znatno ojačana.
Michel je zadržao prijedlog Komisije i što se tiče zajedničke poljoprivredne politike – 333,3 milijarde.

S druge strane najviše su srezani,  u odnosu na prijedlog Komisije, izdaci predviđeni za migracije i upravljenje granicama s 31,1 milijarde na 21,9 milijardi, zatim za sigurnost i obranu s 194, milijarde na 13,6 milijardi,  Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju sa 75,5 milijardi na 70,8 milijardi. Predloženo je i smanjenje ERASMUS-a s 24,6 milijardi na 21, 2 milijarde, zatim sredstva za digitalnu Europu s 8,2 milijarde na 6,8 milijardi te Obzor Europa s 80,9 milijardi na 75,9 milijardi.
Kod više programa smanjenje sredstava u VFO-u kompenzira se povećanjem iz NGEU-a. Primjerice, sredstava za Obzor Europa u VFO-u se smanjuju za 5 milijardi, ali će se to više nego kompenzirati s 13,5 milijardi iz NGEU-a.

Za Hrvatsku i druge neto-korisnice europskog proračuna vrlo je povoljan i prijedlog da se sufinanciranje projekata iz nacionalnih proračuna za manje razvijene regije zadrži na 15 posto, kao što je i u sadašnjem VFO-u te prijedlog da se za provedbu projekata od potpisivanja ostave tri godine, tzv. pravilo N+3.
Za razvijenije regije stopa nacianalnog sufiniciranja bila bi to veća što je BDP viši.

 UVJETI ZA KORIŠTENJE SREDSTAVA

Zemlje članice trebat će izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i reforme za razdoblje od 2021. do 2023. u skladu s Europskim semestrom, odnosno specifičnim preporukama koje Komisija upućuje svim zemljama članicama. Do sada su zemlje članice te preporuke slijedile slabo, u vrlo maloj mjeri. O tim planovima i njihovoj provedbi odlučivat će  zemlje članice kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije. Nizozemska traži da se odluke o isplati sredstava za oporavak odobravaju jednoglasnom odlukom zemalja članica, a Michel predlaže odluku kvalificiranom većinom.

Michel također predlaže da se najmanje 30 posto  proračunskih sredstava mora ulagati u ostvarivanje zelenih ciljeva, dok je Komisija predlagala 25 posto.

Predlaže se i uspostava veze između vladavine prava i korištenja fondova. To je iznimno osjetljivo pitanje budući da je za dogovor potrebna suglasnost svih zemalja članica. Michel predlaže da članice odlučuju kvalificiranom većinom o sankcijama u slučaju nepoštivanja načela vladavine prava. Komisija je predlagala da se u takvim slučajevima koristi odlučivanje obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da je za blokiranje sankcija potrebno imati kvalificiranu većinu koja je protiv prijedloga Komisije. Po Michelovu prijedlogu puno je teže donijeti odluku o sankcijama, zbog čega je njegov prijedlog već kritiziran za razvodnjavanje toga uvjeta.
S druge strane, Mađarska je zaprijetila vetom bude li se korištenje europskih fondova uvjetovalo vladavinom prava.

OTPLATA DUGA

Michel predlaže da se vraćanjem duga kojim će se financirati oporavak započne od 2026., dvije godine ranije nego što je predlagala Komisija. Također predlaže nove vlastite prihode europskog proračuna kojima bi vraćao dug – pristojbe na nereciklirani plastični otpad, oporezivanje industrijskih proizvoda s visokim udjelom ugljika koje EU uvozi iz trećih zemalja te digitalne pristojbe.

BREXIT

Predsjednik Europskog vijeća je predložio da se u proračunu predvidi posebna rezerva za brexit u visini od 5 milijardi eura. Ta sredstava bi bila namijenjena za pomoć državama i sektorima koje bi bile najviše pogođene izlaskom Velikom Britanije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

U Hrvatskoj oko 16.000 turista iz BiH i Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Hrvatska nije, kako se očekivalo, potpuno zatvorila svoje granice za državljane Bosne i Hercegovine i Srbije, piše u nedjelju Jutarnji list.

Oni koji uz državljanstvo tih zemalja imaju državljanstvo neke članice EU mogu slobodno kao i do sada ulaziti i boraviti u Hrvatskoj bez ograničenja, bez obzira na to odakle dolaze.

Iako u BiH i Srbiji broj zaraženih eksponencijalno raste i svakog je dana više od 300 novozaraženih, Hrvatska i dalje dijelu njihovih državljana omogućuje nesmetan ulazak na svoj teritorij. Takav potez pravda se borbom za što bolju turističku sezonu.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u ovom trenutku u Hrvatskoj je oko 5000 turista iz Srbije i oko 11.000 iz BiH. Riječ je o onima koji su se prijavili putem aplikacije evisitors. Tu nisu evidentirani vikend-turisti koji iz Hercegovine dolaze na jednodnevni boravak na hrvatsku obalu.

U ovom trenutku u Hrvatskoj je oko pola milijuna stranih gostiju. Najviše iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke.

Primjerice, trenutno je u Hrvatskoj 92 tisuće slovenskih turista, a broj njemačkih je na 90 posto broja iz prošle sezone. Zbog drastičnog povećanja broja novozaraženih u Hrvatskoj njemački mediji, posebno Bildt, već danima provode kampanju protiv odlaska u Hrvatsku, mađarski premijer Viktor Orbán već je pozvao Mađare da ne ljetuju na Jadranu, nego na Balatonu.

Za sada niti jedna od zemalja iz kojih na Jadran dolazi najviše turista Hrvatsku nije stavila na svoju crvenu koronalistu i propisala da oni koji dolaze iz Hrvatske prvo moraju u karantenu, donosi Jutarnji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari