Pratite nas

Gospodarstvo

Horvat: Hrvatska je spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji

Objavljeno

na

Za zadržavanje tehnološke suverenosti Europe važno je jačanje suradnje između europskih zemalja, poručeno je u ponedjeljak na Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu, na kojem je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat kazao i da je Hrvatska spremna za prvu veliku investiciju u automobilskoj industriji.

Forum su organizirale Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a na njemu su sudjelovali predstavnici oko 60 hrvatskih i njemačkih tvrtki, pretežno iz uslužnog, energetskog, kao i sektora prometa, financija, turizma i telekomunikacija.

Ministar Horvat kazao je da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, a iako je rast na zdravim temeljima, to nije dovoljno. Da bi osigurali veći gospodarski rast, koji je potreban i Njemačkoj, te ostvarili mogućnost suprotstavljanja ratu velikih gospodarstava kao što su američko i kinesko, poručuje Horvat, moramo biti dio istog koncepta, a strateški dokumenti i regulativa mora biti gotovo identična i u Berlinu i Zagrebu.

Samo zajedničkim inicijativom i razgovorima, možemo doći do toga da u slijedećih nekoliko godina i hrvatsko i njemačko gospodarstvo dobiju priliku rasti više od svog okruženja, kazao je Horvat.

Zahvalio je i na prilici da Hrvatska ubrzo postane članica inicijative Saveza za baterije, velikog projekta Europske komisije kojem je Njemačka inicijator, a kojim se za razvoj baterijskih sustava kao akumulatora energije na raspolaganje stavlja pet milijardi eura.

Horvat je poručio da je Hrvatska spremna, i kvalitetnom radnom snagom i reformama, prihvatiti prvu veliku investiciju u automobilsku industriju, između ostalog i kazavši da je država spremna uložiti kako bi takva investicija dobila svu potrebnu infrastrukturu.

Kaže da su to investicije i kvalitetna radna mjesta kakve Hrvatska treba, pri čemu je apostrofirao da je u ovoj godini u sustav srednjeg strukovnog obrazovanja upisano tisuću djece više, a kako su upravo ti mladi ljudi oni koji bi se u budućnosti trebali zaposliti na tim radnim mjestima.

“Hrvatska će napraviti sve da se administrativne barijere poruše, da se neporezna davanja smanje, da cijena rada u Hrvatskoj postane konkurentna i da Hrvatska konačno na svoj prostor počne dovoditi investitore koji otvaraju onako kvalitetna radna mjesta zbog kojih mladi ljudi napuštaju Hrvatsku”, poručio je Horvat, dodavši i da Hrvatska ima spreman novi zakonodavni okvir kojim želi pratiti ulagače na području RH, a kako je, u slučaju da neki od velikih investitora do kraja ove ili početka iduće prihvate poziv za ulaganje, taj okvir spremna i dodatno prilagoditi.

Njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier, koji boravi u službenoj posjeti Hrvatskoj, poručio je da se nalazimo u novoj digitalnoj epohi, koju odlikuju političke, tehnološke i gospodarske transformacije, a dok tržišno gospodarstvo nastavlja svoj rast, to podrazumijeva i rast konkurencije, pa je potrebno konstantno raditi na zadržavanju pozicija.

“Europa mora zadržati svoju tehnološku suverenost u budućnosti”, poručio je Altmaier.

Kao područja suradnje između Hrvatske i Njemačke Altmaier je izdvojio industriju 4.0, inovacije, upotrebu vodika u transportu i prometu, kao i proizvodnju baterija za automobilsku industriju. “Kada bi sve baterije dolazile iz Azije, jedna trećina naše dodane vrijednosti bi nestala”, poručio je Altmaier.

S obzirom na hrvatsko predsjedanje EU-om od 1. siječnja 2020., nakon čega u drugoj polovici godine tu ulogu preuzima Njemačka, Altmaier poručuje da Hrvatska i Njemačka moraju usko gospodarski surađivati te time suradnju podići na višu razinu.

Također je naveo da Hrvatska mora preuzeti posredničku ulogu prema Balkanu i približavanju tih zemalja, kao što su Sjeverna Makedonija i Albanija, Europskoj uniji, jer je to zajednički interes.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović istaknuo je da je Njemačka četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i ključni vanjskotrgovinski partner Hrvatske. Također, treći je najveći izravni strani ulagač u Hrvatsku te značajan partner u izvozu usluga.

“Stoga ne iznenađuje da pomno pratimo svaki pomak u zemlji poznatoj kao motor Europe, kao i mjere koje planiraju kako bi se neutralizirao bilo kakav negativan utjecaj”, kaže Burilović.

Napominje da trenutna europska i svjetska ekonomska kretanja te trgovinski sporovi u prvoj polovici 2019. nisu utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima u Njemačkoj. Naime, Hrvatska bilježi porast izvoza od 6,89 posto, dok je uvoz rastao za 5,99 posto.

Burilović kaže da nam je njemačko gospodarstvo od presudnoga značaja i jer velik broj Hrvata živi i radi ondje, a procjenjuje se da oni preko banaka ili izravnim prijenosom godišnje u Hrvatsku unesu oko milijardu eura. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Objavljeno

na

Objavio

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok, piše u srijedu Večernji list.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura), navodi dnevnik.

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Horvat: Danas počinjemo razgovore s Merkel o dolasku Volkswagena u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu otvara razgovore s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o dolasku Volkswagena u Hrvatsku. Objavio je to jučer u Varaždinu na HUP-ovoj konferenciji “Industrija 4.0 – prilika i / ili izazov” ministar gospodarstva Darko Horvat.

Iako je prije tri tjedna šef proizvodnje VW-a Andreas Tostmann izjavio za Reuters da ne traže alternativnu lokaciju za svoju milijardu i pol eura vrijednu novu tvornicu, mimo turskog Izmira, ministar Horvat tvrdi da je Vlada pripremila ponudu njemačkom investitoru i da je odlučna u tome da se ta investicija realizira u Hrvatskoj.

Horvat navodi da je Vlada prethodno dobila i obradila sve zahtjeve menadžmenta Volkswagena te pronašla i tri potencijalne lokacije za tvornicu.

– Sutra počinju razgovori s gospođom Merkel o tome da VW realizira svoju investiciju u Hrvatskoj, a Vlada je sastavila ponudu za VW te pronašla tri lokacije na kojima postoji spremnih milijun kvadrata zemljišta i svi drugi uvjeti, a traženo je 40 parametara, da se ta investicija ostvari – rekao je jučer Horvat, prenosi VL

Dodao je da su tri lokacije za tvornicu: Varaždin, Ivanić-Grad i Dugo Selo. Niti u jednom drugom dijelu Hrvatske nisu pronašli toliko slobodnog zemljišta spremnog za investiciju u kombinaciji s drugim uvjetima, poput ljudskih i obrazovnih kapaciteta i planova razvoja za idućih 20 godina.

– Želimo Hrvatsku brendirati kao destinaciju izvrsnosti i ili ćemo si sami stvoriti takve prilike ili ćemo ostati na prodaji sunca i čistog mora, ili pak zdrave hrane, iako smo svjesni da dobar dio hrane zapravo uvozimo – kaže Horvat.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari