Connect with us

Hrvatska

Horvat: Odobrena 5,1 milijarda kuna neće biti dovoljna za cjelovitu obnovu

Objavljeno

on

Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat izjavio je u četvrtak da su u zadnja dva- tri dana raspisani javni pozivi za obnovu potresom pogođenih područja vrijedni 383 milijuna kuna te upozorio da 5,1 milijarda kuna neće pokriti cjelovitu obnovu.

Nakon duge i mukotrpne pripreme i podnesene aplikacije, koja je završila odlukom Europske komisije o dodjeli gotovo 5,1 milijarde kuna, tijekom današnjeg dana objavit ćemo još dva poziva, rekao je Horvat na konferenciji za novinare.

Podsjetio je kako je 26. siječnja Ministarstvo kulture i medija objavilo javni poziv vrijedan 116 milijuna eura, dok se danas na internetskim stranicama ministarstava zdravstva i znanosti i obrazovanja mogu vidjeti pozivi vrijedni 126 milijuna, odnosno 141 milijun eura.

Dodatna aplikacija nekoliko milijardi kuna

Najavio je također da će tijekom tjedna određenom dinamikom biti obrađeno i objavljeno šest javnih poziva koji se odnose na Grad Zagreb.

Međutim, 5,1 milijarda kuna sigurno neće biti dovoljna da bi u potpunosti obnovili kulturnu baštinu, znanstveno-obrazovne i zdravstvene ustanove na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.ustvrdio je.

Stoga se radi na nacionalnom programu oporavka i otpornosti, gdje će se s aplikacijom nekoliko milijardi kuna pokušati osigurati još jedan izvor bespovratnih sredstava za obnovu, a u pripremi je i prijedlog za višegodišnji financijski okvir.

Napomenuo je da su ishodili zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara, također u segmentu znanosti, obrazovanja i zdravstva, što će omogućiti da ono što se ne završi u 18 mjeseci iz Fonda solidarnosti završi uz pomoć zajma, a siguran je da će djelom trebati i sredstva državnog proračuna.

Horvat kaže kako je siguran da će druga aplikacija prema Fondu solidarnosti biti gotova i prije roka 23. ožujka.

Upitan za rokove završetka natječaja te početka i završetka radova, istaknuo je kako je Fond solidarnosti specifičan jer od donošenja odluke do realizacije teče rok od 18 mjeseci, plus šest mjeseci za revizijsko izvješće i analizu koju će provoditi Europska komisija da bi prihvatila sredstva kao opravdani trošak.

Horvat je zaključio da su unutar šest mjeseci radili dobro jer su ustrojili sustav i isprogramirali prva tri javna poziva.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić podsjetio je kako je u početnoj fazi ugroze koronavirusa razorni potres dodatno destabilizirao sigurnost bolnica i drugih zdravstvenih ustanova pa je cilj osigurati sredstva nužna za sanaciju, pri čemu je na raspolaganju 141 milijun eura.

Za obnovu Sveučilišta 960 milijuna kuna

Za obnovu objekata znanstvene i visokoškolske infrastrukture Fondom solidarnosti Europske unije predviđeno je, po riječima ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, ukupno 960 milijuna kuna.

Pritom je, kako je naglasio, ponajprije riječ o objektima Sveučilišta u Zagrebu, dok je za obnovu školskih zgrada u područjima pogođenim potresom odvojenim pozivima predviđeno dodatnih 1,2 milijarde kuna sredstava.

“To je preko stotinjak škola. Što se tiče zgrada koje su u segmentu visokog školska i znanosti, računamo na stotinjak projekata i pedesetak subjekata kao podnositelja zahtjeva za obnovu”, kazao je Fuchs.

Osim mogućnosti povrata u stanje prije potresa postoji i mogućnost provedbe cjelovite obnove uz sva potrebna ojačanja i kompletnu rekonstrukciju unutrašnjeg dijela, o čemu će se odlučivati uvidom u dokumentaciju nastalih šteta, rekao je.

Fondom je predviđeno financiranje samo onog dijela koji se odnosi na vraćanje u prvobitno stanje, pa će se iz njega financirati sve što bude moguće unutar predviđenog vremenskog roka od 18 mjeseci. Ostatak će se financirati iz drugih fondova, u prvome redu iz Fonda oporavka.

Što se tiče potraživanja za naknadu nastalih šteta, moguća je nadoknada troškova za oštećenu opremu, nadoknada već potrošenih sredstava za sanaciju i izradu dokumentacije, pokrivanje troškova projektiranja, te raspisivanje natječaja, odabir izvođača i pristupanje radovima kod već pripremljenih projektnih dokumentacija.

“Osim toga, s obzirom da se radi o visokoškolskim i znanstvenim institucijama, prihvatljiv trošak je i premještanje tih institucija u neki drugi prostor kako bi one mogle nastaviti s radom”, kaže Fuchs.

Poziv je otvoren godinu dana i ne čeka se prikupljanje svih poziva nego se svaki od prijedloga o obnovi rješava kako pristiže nakon kontrole dokumentacije.

Za kulturnu baštinu 800 milijuna kuna

Za zaštitu i obnovu oštećene kulturne baštine alocirano je ukupno 800 milijuna kuna. Ministarstvo kulture i medija raspisalo je 26. siječnja javni poziv za dodjelu sredstava, a odnosi se, kako je naglasila ministrica Nina Obuljen Koržinek, na pripremu dokumentacije za provedbu mjera zaštite te na samu provedbu mjera zaštite u dijelovima u kojima se to može financirati iz sredstava Fonda solidarnosti.

“Govorimo u prvom redu o sanaciji konstrukcije zgrada kako bi se otklonila mogućnost daljnjeg urušavanja”, pojasnila je Obuljen Koržinek.

Za dio alokacije za koji je odgovorno Ministarstvo kulture i medija prihvatljivi su korisnici sva tijela javne uprave, bilo da djeluju u pojedinačnim zaštićenim kulturnim dobrima ili u kulturno-povijesnoj cjelini, jedinice lokalne i područne samouprave, ustanove kojima su osnivači država ili jedinice lokalne samouprave, vjerske zajednice, kao i udruge i organizacije civilnog društva koje djeluju u području umjetnosti, kulture i medija.

Dio radova koji će se realizirati kroz Fond za obnovu Zagreba moći će se sufinancirati iz sredstava Fonda solidarnosti, tamo gdje se radi o višestambenim zgradama koje su pojedinačno zaštićene kao kulturno dobro.

Također, prihvatljivi korisnici Fonda su trgovačka društva u suvlasništvu ili vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave, rekla je Obuljen Koržinek.

Podsjetila je da su najveće štete u potresu od 22. ožujka nastale na kulturnoj baštini, koja je naknadno pretrpjela značajne progresivne štete.

Njezino ministarstvo već mjesecima sa svim korisnicima ili vlasnicima oštećenih kulturnih dobara intenzivno radi na prikupljanju i pripremi sve potrebne dokumentacije. Procjena štete obuhvatila je oko 200 pojedinačnih kulturnih dobara u gradu Zagrebu i susjednim županijama, a očekuje da će javni poziv privući između 250 i 300 pojedinačnih projekata.

Naš je ključni cilj da kroz 18 mjeseci osiguramo nužni dio učvršćenja i statičke sanacije, onda ćemo dalje realizirati obnovu kombinacijom različitih izvora financiranja, kazala je Obuljen Koržinek. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari