Pratite nas

Politika

Horvat: Za dva otkazana broda opterećenja će preuzeti država

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u utorak je u Karlovcu izjavio kako su obveze Uljanik Grupe za četiri otkazana broda na razini od oko 30 milijuna eura, a Vladi kao teret stoje obveze od oko 28 milijuna eura za dva broda i pokušava za njih skinuti opterećenje te osigurati njihov dovršetak i isporuku.

“Obveze koje je Uljanik Grupa, odnosno Uljanik brodogradilište kao avans uzelo za četiri broda koja su otkazana u proteklih nekoliko dana su na razini 30 milijuna eura.

U ovom trenutku, za razliku od nekih koji mudro šute i spavaju zimski san i prespavali su ga proteklih pet godina, hrvatska Vlada pokušava barem za dva broda skinuti to opterećenje i osigurati kontinuitet i isporuku ta dva broda.

Dakle 23,6 milijuna eura i 4,6 milijuna eura, koji nekako kao teret Vladi stoje na ova dva broda, pokušat ćemo s vlasnicima anulirati i ta dva broda dovršiti. A dva broda za koja su uzeta jamstva, koja su negdje na razini pet milijuna eura, će Uljanik Grupa jednog dana morati vratiti”, rekao je Horvat odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a u Karlovcu.

Time je odgovorio i na upit koliki je točno iznos državnih jamstava te koliki će biti trošak za proračun zbog situacije u Uljaniku koji je jučer izvijestio o raskidu ugovora za četiri broda, pri čemu je zamijetio i da “nije imao priliku čuti niti jedno novinarsko pitanje tog tipa postavljeno onima koji su od 2012. pa na dalje brinuli o Uljaniku, pogotovo ne onima koji su nas u ovakvu situaciju doveli”.

Na novinarsku primjedbu zašto o tome ne pita svog koalicijskog partnera Ivana Vrdoljaka (HNS), Horvat je rekao kako su u razgovoru s glavnim državnim odvjetnikom pokrenuli određene radnje i aktivnosti.

“Dakle mi smo, ako pratite što se zbiva u Uljaniku, u razgovoru s glavnim državnim odvjetnikom pokrenuli određene radnje i aktivnosti. Ja nisam taj koji bi trebao raditi bilo kakav nadzor, niti sam policajac niti Državno odvjetništvo i ovisno o tome kakve ćemo informacije dobiti od DORH-a i policije planirat ćemo odnosno donijeti odluku što dalje”, rekao je.

Na novinarski upit koje je informacije dao, odgovorio je: “Ja nisam rekao da sam ja dao te informacije”. “Ja sam razgovarao s glavnim državnim odvjetnikom i on je dobivši informaciju provedenog financijskog nadzora očito odlučio pokrenuti određene aktivnosti, rekao je Horvat, dodajući da glavnom državnom odvjetniku nije dao ništa izvan onoga što je u izvješću napisano.

Upitan što je s lokalnim IDS-om, ima li komunikaciju s njima i kakva je njihova uloga u svemu, Horvat je rekao kako u ovom trenutku ne zna što radi Pula, što radi Istarska županija, ali da su optužbe koje su danas sjele s njihove strane na teret Vlade “jedna obična smicalica, jedna dječja igra”.

“Ja se ne bih igrao na takav način, pogotovo se ne bih skrivao po Zagrebu i Bruxellesu, nego bi radio na onome što sam im predložio – da nakon isplate plaće za osmi mjesec zasuču rukave i pronađu kolateral bude li potreban bilo kakav kredit da ga mogu uzeti i radnicima dati plaću za deveti mjesec”, kazao je Horvat.

Ministar je na upite novinara o blokadi računa Uljanika izjavio kako kako nema informacije tko je blokirao Uljanik, ali kako je siguran i provjeravao je da to nije učinio HEP.

Upitan što država uopće može napraviti kada su blokirani Uljanik i 3. maja, kada nemaju repromaterijal, brodovi se otkazuju te je li to njihov kraj, Horvat je kazao kako će se u nekoliko sljedećih dana vidjeti što će se događati s Uljanikom i Uljanik Grupom.

“Pred desetak dana imali smo sličnu situaciju kada je trebalo isplatiti plaću za sedmi mjesec. Mi smo odblokirali račun Uljanika d.d., isplatili plaću, ja sam siguran da ćemo na takav način isplatiti plaću radnicima i za osmi mjesec. A što će se dalje događati s Uljanikom, odnosno Uljanik Grupom vidjet ćemo u nekoliko sljedećih dana”, istaknuo je Horvat.

Dodao je kako u petak, 7. rujna, u radni posjet dolazi povjerenica Europske komisije zadužena za tržišno natjecanje. O tih nekoliko činjenica koje će prenijeti ovisi kako dalje s restrukturiranjem, rekao je ministar Horvat.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica: Inicijativa triju mora treba smanjiti razlike između stare i nove Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u Bukureštu da Inicijativa triju mora može pridonijeti važnom cilju smanjivanja razlika u razvoju između zemalja tzv. stare i nove Europe, te je na poslovnom forumu predstavila hrvatske projekte koji mogu doprinijeti tom cilju.

“Inicijativa triju mora želi doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se obrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada, odnosno tzv stare i nove Europe što konkretno znači bolji životni standard za naše građane”, kazala je hrvatska predsjednica novinarima, ponavljajući poruku koju je netom prije toga uputila sudionicima poslovnog foruma koji se prvi puta održava u okviru summita Inicijative tri mora.

Na početku poslovnog foruma uz hrvatsku predsjednicu govorili su i predsjednik zemlje domaćina Rumunjske Klaus Iohannis, Poljske Andrzej Duda, Austrije Alexander van der Bellen te europska povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu.

“Cilj inicijative je da srednja Europa postane kičmom stabilnosti cijele Europske unije”, istaknula je Grabar-Kitarović koja je predstavila hrvatske ključne projekte, njih jedanaest, dogovorenih u okviru ukupno 40 projekata zemalja inicijative.

Radi se o 3 projekta u području energetske infrastrukture, 7 u području prometa i 1 u području digitalizacije, pojasnila je hrvatska predsjednica. Kao ključan projekt s područja energetike izdvojila je LNG terminal, istaknula je važnost uvođenja širokopojasnog interneta u područjima koja nisu komercijalno interesantna, te pojasnila da se sedam projekata u području prometne infrastrukture u načelu tiče povezivanja željeznica i lučkog prometa. Tu je istaknula  Luku Rijeka, s nadogradnjom i povezivanjem  infrastrukture, te važnost rijeke Dunav i luke Vukovar.

Predsjednica je također istaknula da Hrvatska daje snažnu potporu  tzv. Via Carpathia, i potvrdila namjeru da se Hrvatska priključi toj inicijativi.

“Hrvatska se slaže uključiti čitav koridor Via Carpathia u bazičnu TEN-T mrežu i istovremeno predlaže jadranski ogranak do Rijeke,.. U perspektivi dugoročnog razvoja koridora Via Carpathia, Hrvatska predlaže drugo produženje jadranskog ogranka, od Debrecena do Ploča”, pojasnila je.

Rumunjski predsjednik također je rekao da je ideja o inicijativi izrasla upravo iz razlika u razvoju između starih i novih članica Unije, i s ciljem da se te razlike prevladaju, a dobar put je upravo povezivanje na području energetike, prometa i digitalizacije.

I rumunjski i poljski predsjednik istaknuli su važnost snažne potpore koju Sjedinjene Države daju Inicijativi. “Drago mi je da je za SAD Inicijativa tri mora postala način na koji surađuju sa srednjom Europom”, kazao je Duda koji u utorak odlazi u Washington gdje će, kako je rekao, u Bijeloj kući sigurno razgovarati o Inicijativi triju mora.

Hrvatska je predsjednica također pozvala sve kompanije iz zemalja inicijative i partnerske zemlje da na ovom poslovnom forumu, koji se nastavlja i u utorak kada će se održati i summit, uspostave poslovne veze i okupe se oko projekata koji predstavljaju “velike prilike za razvoj naših gospodarstava, te za cijelu Europu”.

Također je najavila da će se u listopadu ove godine u Zagrebu održati forum o digitalizaciji u okviru Inicijative triju mora.

Nakon otvaranja poslovnog foruma potpisana je zajednička izjava o utemeljenju mreže gospodarskih komora zemalja inicijative te pismo namjere o osnivanju fonda inicijative.

Grabar-Kitarović u utorak će sudjelovati na summitu inicijative koja okuplja 12 zemalja, a na njemu će biti i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, države koja je izrazila interes za priključivanju inicijativi, te američki ministar energetike Rick Perry.

Upravo dolazak europskog i njemačkog predstavnika, istaknula je Grabar-Kitarović, dokaz je da inicijativa raste.

“Inicijativa raste i dobila je potporu ne samo SAD-a i Kine, nego i Europske unije, a Njemačka postaje jedna od država partnera”, kazala je.

Inicijativa triju mora, neformalna je hrvatsko-poljska politička platforma o kojoj je ideja iznesena prvi puta  2015., a predstavlja projekt boljeg povezivanja država Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Platforma je predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Bukureštanski skup fokusiran je na konkretnu provedbu projekata.

Države članice Inicijative triju mora su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ovo je uvreda zdrave pameti, ne znam što sam uopće ovdje radio zadnjih par sati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Radni sastanak članova Predsjedništva SDP-a i Kluba zastupnika te stranke u Hrvatskome saboru završio je u ponedjeljak poslijepodne, nakon četiri i pol sata, bez zaključaka, a Peđa Grbin je ocijenio da se dogodio tek “sastanak radi sastanka”, ali, poručio je, nezadovoljni politikom Davora Brnardića nemaju namjeru izaći iz stranke, nego zastupati one koji su ih izabrali.

Peđa Grbin prvi je izašao pred novinare i izvijestio da je predsjednik stranke došao s prijedlogom da ga se izabere za predsjednika Kluba zastupnika, ali se do kraja sastanka iskristaliziralo da za to nema nikakvu potporu.

“Zavlačenje, gubljenje vremena”, riječi su kojima je Grbin opisao sastanak.

Naveo je kako se predlagao kompromis, ali i referendum među članovima stranke treba li SDP na unutarstranačke izbore, “ali ništa nije palo na plodno tlo”.

“Poslali smo poruku Predsjedništvu i predsjedniku stranke da se zbroje, da probamo još jednom razgovarati sutra, ali da se dođe s konkretnim prijedlozima. Ovakav sastanak radi sastanka mislim da je za ozbiljne ljude vrijeđanje pameti”, ocijenio je Grbin.

Naveo je da će se Klub zastupnika prije ili poslije morati sastati, a po njegovu mišljenju, zadnji je rok za to sutra.

Poručio je i kako nezadovoljni Bernardićevom politikom nemaju namjeru izaći iz stranke, nego će zastupati one koji su ih izabrali.

(Hina)

Maras: Situacija u SDP-u neodrživa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari