Pratite nas

Politika

HRejting: Samo tri političke opcije prelaze prag za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

U godini parlamentarnih izbora HRejting donosi najzanimljiviji dio istraživanja – popularnost političkih stranaka.

Prije konkretnih brojki nekoliko osnovnih podataka. Anketu je od 14. do 18. veljače za HRT provela agencija Promocija plus i to na najvećem uzorku, od čak 1400 ispitanika. Zato je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%, piše HRT.

Da su preksutra parlamentarni izbori tko ulazi u Hrvatski sabor?

Kad bi u Hrvatskoj bile zabranjene predizborne koalicije, u saborskim foteljama sjedile bi samo tri stranke i to ovim redoslijedom: Prvi je SDP koji se približava 30%, odnosno ima 29,1%. S 2,2% manje biračke potpore je HDZ i ima 26,9%. Trećeplasirani je Miroslav Škoro koji osvaja 9,9%.

Da je Hrvatska jedna izborna jedinica, nijedna više od preostalih 15 stranaka iz naše ankete ne bi prešla izborni prag. Dakle, ni Most koji je trenutačno ima 3,9%, ni Kolakušićeva lista s2,5%, ni HSS s 2,4% ni zadnji u ovoj skupini iznad 2% – Hrvatski suverenisti s 2,1%.

Skupinu daleko ispod 2% predvodi stranka Milana Bandića s 1,3% i koja je izjednačena s Pametnim (1,3%). Trenutačno vladajući HNS zaokružilo bi 1,2% birača, onaj dio Neovisnih za Hrvatsku koji je ostao uz Brunu Esih nakon raskola sa Zlatkom Hasanbegovićem ima 1,1%. Živi zid s 1,1% je, prema HRejtingu – mrtav! Isto ima i IDS (1,1%), s time da kod te izrazito regionalne stranke još jednom napominjemo kako je anketa rađena po principu: cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. U ovoj skupini ostale su još dvije stranke, obje na 1% – HSU i HSLS.

U skupini ispod 1% su stranke Ivana Pernara (0,8%), Dalije Orešković (0,8%) i Anke Mrak Taritaš (0,8%).

Onih koji ovaj mjesec nisu znali kome bi dali svoj glas točno je 10%.

Tko je i koliko rastao, a tko padao u odnosu na prošli HRejting?

Postoji nekoliko događaja koji su mogli imati utjecaj na birače, a onda se i odraziti na rast ili pad pojedine stranke, tako da bi od ovomjesečnog realnije stanje stvari mogli pokazati HRejtinzi sljedećih mjeseci.

Primjerice, pobjeda SDP-ova predsjedničkog kandidata u prvom, pa potvrda te pobjede u 2. krugu izbora sigurno je imala utjecaja na rast te stranke od čak 4,3% u samo mjesec dana.

S druge strane, HDZ-ovo je biračko tijelo opet potvrdilo nepokolebljivost. Unatoč porazu na predsjedničkim izborima i unatoč aferama dužnosnika te stranke s imovinskim karticama, HDZ je pao za samo 0,05%, odnosno ništa.

Kod Miroslava Škore usporedba nije bila moguća s obzirom na to da se njegova lista prvi put pojavila u anketi.

Većini onih ispod izbornog praga biračka potpora pada, a ako je netko i rastao, to je bilo zanemarivo. Najveći pad u odnosu na prosinac imaju Mislav Kolakušić koji je izgubio 3,2% birača i Hrvatski suverenisti s padom od 2,57%.

Uz njih najviše je pao broj neodlučnih – za 3,5%, što je dobro.

Podsjećamo, u četvrtak je središnji Dnevnik HTV-a donio prvi ovogodišnji HRejting, a tema je bila inauguracija predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

SDP predlaže jednogodišnji moratorij na otplatu kredita

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnici SDP-a Peđa Grbin i Boris Lalovac predstavili su u utorak Prijedlog zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika kojim bi se, zbog epidemije koronavirusa, na godinu dana građanima i poduzetnicima obustavilo plaćanje kredita, a ne bi tekla ni kamata.

“Nakon što završi epidemija virusa, fokus će biti na borbi za gospodarstvo i kako građanima olakšati da financijski izdrže ovu godinu. Zato mi, umjesto da dužnici ovise o dobroj volji Vlade i banaka, predlažemo zakon o moratoriju na kreditne obveze dužnika na rok od godine dana”, poručio je Lalovac na konferenciji za novinare. Podsjetio je na krizu sa švicarskim frankom u kojoj je SDP-ova Vlada donijela zakon kojim su se na sličan način riješile dužnikove obaveze, zamrznuvši tečaj na godinu dana, iako su bankari govorili da bi dva do tri mjeseca bilo dovoljno.

Danas također slušamo da će dva do tri mjeseca biti dovoljno za rješavanje problema, međutim, mi smatramo da to treba biti zakonsko rješenje, da ne smije biti riječ o nečijoj dobroj volji ili milosti nekoga da dužnika uvrsti ili ne uvrsti u određenu kategoriju, pojasnio je Lalovac. Dodao je da kreditna zaduženost građana visoka, na što upozorava već godinu dana, i iznosi 110 milijardi kuna od čega su 53 gotovinski, a 57 milijardi stambeni krediti.

‘Tri mjeseca neće biti dovoljno’

“Ako se u narednim mjesecima očekuje vrlo visoka nezaposlenost i zaustavljanje svih gospodarskih aktivnosti, mislimo da tri mjeseca neće biti dovoljno, a građani će osjećati određeni pritisak kako će dalje otplaćivati svoje kreditne obaveze. Kako ne bi nastao stampedo i negativan psihički moment, vrlo važno je reći – ‘građani, imate godinu dana moratorija na kreditne obveze’. Nije riječ o otpisu nego o odgodi”, kazao je.

Napomenuo je da se financijskom sektoru neće ništa dogoditi nego će, štoviše, imati poboljšanu naplatu, što smo, kazao je, pokazali i konverzijom švicarskog franka. Istaknuo je da će sve ono što ide u korist građana u konačnici biti dobro i za banke. Građanima treba dati mir jer ova kriza neće trajati samo tri mjeseca, možda zdravstvena hoće, ali gospodarski će biti puno duža, upozorio je Lalovac.

I Grbin je istaknuo da je riječ o mjeri koja se mora donijeti zakonom i biti jednaka za sve hrvatske građane i poduzetnike. Najava mjera Hrvatske udruge banaka nije jednaka za sve jer oni definiraju kategorije dužnika koji bi mogli koristiti mjeru, rekao je Grbin. Odgoda otplate po ovom prijedlogu ne bi bila obavezna jer oni građani koji smatraju da im nije potrebna i imaju stabilne prihode i žele otplatiti kredit što prije neće je morati koristiti.

Mjera dobra za građane poduzetnike, državu, ali i banke

No, istaknuo je, za sve one koji će mjeru koristiti predvidjeli smo da se kredit godinu dana ne vraća i u tom razdoblju ne teku kamate na kredit, a kada se kredit po isteku godine dana počne vraćati, nastavlja se vraćati točno u onoj fazi, iznosu, obliku i ratama kao što bi bilo da odgode nije bilo. Grbin je ocijenio da će, ne uvede li se ova mjera, veliki broj kredita postati nenaplativ te ustvrdio da je ona dobra za građane poduzetnike, državu, ali i banke.

Kritizrao je Vladu da ne donosi konkretne mjere za saniranje krize jer, kaže, u dnevnom redu Sabora ovaj tjedan pet je zakona, od kojih samo jedan ima tek polovičnu vezu s ovom krizom te pozvao Vladu “da se zbroji, počne raditi svoj posao i slati mjere”.

Lalovac je apelirao na Hrvatsku narodnu banku da svaka dva tjedna izvještava koliko se novaca iz poslovnih banaka ‘upumpalo’ u likvidnost gospodarstva, odnosno, prema tvrtkama, upozorivši na posljedice za gospodarstvo ako firme prestanu plaćati jedna drugoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Hrvatski suverenisti predlažu revitalizaciju hrvatske poljoprivrede

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Samodostatnost u proizvodnji hrane oznaka je suverenosti neke države. Brojne neobrađene i korovom zarasle poljoprivredne površine u Hrvatskoj pokazuju da se u Hrvatskoj ne proizvodi dovoljno hrane za prehraniti hrvatski puk. Znači, dosadašnje hrvatske vlade učinile su Hrvatsku nesuverenom, odnosno ovisnom o uvozničkom prehrambenom lobiju, navodi se u priopćenju Hrvatskih suverenista:

Neizvjesnost u vezi trajanja krize zbog korona virusa potakla je sve odgovorne ljude u Hrvatskoj da se zapitaju o tome što će se dogoditi ako druge države u slučaju produljenja karantene zabrane izvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda iz svojih zemalja i tako onemoguće uvoz u Hrvatsku. Koliko će trajati naše robne zalihe, što će biti ako ne budu dostatne, zašto nemamo svoju dostatnu proizvodnju? Iako se nadamo da to toga neće doći, ova kriza u svakom slučaju može biti prekretnica za hrvatsku poljoprivredu.

Ako se uskoro ne promjeni sadašnja politika Vlade RH, poljoprivreda će biti na putu sigurne propasti. Proizvodi malih i srednjih OPG-ova propast će ako ih neće moći prodati na tržnicama, pa vlasnici neće imati sredstava za početak nove proizvodnje. Jednako je upitna proizvodnja kod velikih proizvođača.

Što predlažu Hrvatski suverenisti?

Otvaranje tržnica. Mogućnost zaraze na otvorenom je prostoru manja nego u zatvorenim trgovačkim lancima. Neka se dvostruko prorijedi broj klupa, dozvoli prodaja samo hrvatskibh proizvoda, a ako je problem u mogućem prevelikom broju ljudi na tržnici, neka se zaštitnim ogradama zatvore svi ulazi osim jednog, na kojem će komunalni redari osiguravati ulaz samo dozvoljenog broja ljudi. Drago nam je da je ovaj prijedlog, koji je u Saboru iznio g. Hrvoje Zekanović, Stožer civilne zaštite razmotrio i nadamo se da će što prije doći do njegove pune primjene.

Propisima se treba zaštititi određeni dio domaće proizvodnje, ne samo zbog mogućnosti krize kakvu imamo danas, već i u „normalnim“ vremenima, jer je najlakše provjeriti kvalitetu domaćih proizvoda kojima točno znamo porijeklo, zbog zaposlenosti ljudi u Hrvatskoj, zbog demografskih razloga („oživljavanja“ sela) i brojnih drugih razloga. Zato hitno treba:

jednostavno i brzo utvrditi godišnje potrebe Hrvatske za poljoprivrednim proizvodima po količinama i vrstama

utvrditi koliko od tih potreba Hrvatska samostalno godišnje proizvede a koliko uveze

sukladno dosadašnjoj proizvodnji i mogućnostima proširenja proizvodnje odrediti nositelje poljoprivredne proizvodnje po županijama (nositelji količine i vrstu razrađuju sa OPG-ima na svom području)

zakonski utvrditi okvir po kojem trgovački lanci trebaju najmanje 60% poljoprivrednih proizvoda nabavljati od domaćih proizvođača

provesti mjere koje predlažemo u našem poljoprivrednom programu, a koje podrazumijevaju uređenja stanja sa zapuštenim državnim zemljištem te davanje tog zemljišta na obradu privatnim poljoprivrednicima, pogotovo malim i srednjim, pravovremenu i cjelovitu isplatu potpora, lakše, bolje i cjelovitije korištenje eu fondova, niže kamate, uvođenje poreza na neobrađeno zemljište te strože kontroliranje kvalitete uvoznih proizvoda, navodi se u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari