Pratite nas

BiH

HRS: Dva pitanja za ‘Hrvata’ Željka Komšića

Objavljeno

na

Koliko je Bosna i Hercegovina otišla daleko u svome besmislu ponajbolje pokazuje lik i djelo prvog bošnjačkog člana Predsjedništva Željka Komšića i to svakom njegovom pojavom i izgovorenom riječju. Dovoljno je bilo vidjeti njegova zadnja gostovanje na PR televizijama političkog Sarajeva gdje je izrekao toliki niz budalaština i pokazao toliku dozu elementarnog neznanja i nedosljednosti sa samim sobom, da čovjeku u trenutku postane jasno zašto je BiH parodija od države.

Čovjek obnaša dužnost člana Predsjedništva, položio zakletvu na Ustav i tvrdi kako bi konačno „trebalo ukinuti konstitutivnost naroda“, iako je konstitutivnost Ustavna kategorija. Dakle, predsjednik države izjavljuje kako Ustav na kojem je položio zakletvu mrtvo slovo na papiru. Nastavlja Željko kako je „konstitutivnost naroda razlog rata u bivšoj Jugoslaviji“, jer da su svi bili jedno, pitanje je „kakva bi sudbina Jugoslavije bila“.

Smetnuo najednom jugonostalgičar po struci Željko kako je u Jugoslaviji sve krenulo nametanjem ustavnih promjena od strane Miloševića (na sličan način kao što je OHR nametnuo ustavne promjene u BiH), po kojem je kao predstavnik SAP Kosova u predsjedništvu SFRJ nametnut Miloševiću lojalan Sejdo Bajramović (kao što je Hrvatima nametnut Izetbegoviću lojalan Željko Komšić).

Krajnji cilj je bilo dokidanje autonomije republika i pokrajina te uvođenje modela „jedan čovjek, jedan glas“, budući da je to najviše odgovaralo Srbima kao najbrojnijima u SFRJ. Gle slučaja, danas Bošnjaci, sa Željkom Komšićem trenutno na čelu, žele nametnuti daj isti model, ukidanjem koncepta konstitutivnosti.

Zamjera Željko izjavu kako „građanska BiH u biti znači islamska BiH“. Ne spominje nagradu građanskog grada Zenice zapovjedniku odreda El Mujahid Sakibu Mahmuljinu, ne spominje ni umiješanost svog kolege, građanina poput njega, Šefika Džaferovića, inače drugog bošnjačkog člana predsjedništva, u zločine tog odreda i organizaciju kampova za obuku terorista. Otkud Željku djelomična amnezija? Odgovor je dao sam on u izjavi kako ide u „diplomatsku ofanzivu u London“, gdje ide, pazite sad, u društvu sa: reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem! Je li potrebno uopće davati komentar na ovo?

No, vjerojatno najveću glupost koju je izvalio jeste usporedba BiH sa Albanijom, odnosno spominjanje Albanije kao „modela uređene građanske države“. „I u Albaniji su sve vjere, ali su svi Albanci“ kaže Željko. Albanci su postali Albancima nakon višedesetljetnih čistki, logora, masovnih zapljena crkava, džamija, samostana, svetišta i sl., od strane Envera Hoxhe koji je nasiljem nastojao stvoriti ateističku, jednonacionalnu zemlju. Branio je vjerska imena, branio nealbanska imena, po statistikama svaki treći Albanac bio je žrtvom zločina.

Željku, doduše, možda ovo sa Albancima nije glupost, njemu možda to predstavlja model. Nametao bi tako on Hrvatima da nisu Hrvati nego „Bosanci katoličke vjeroispovijesti“. Svejedno, valjalo bi da na letu za London taj model predstavi reisu Kavazoviću, pa ga upita za njegovo mišljenje, znajući sudbinu albanskih muslimana za vrijeme komunističke vlasti.

Moglo bi se pisati traktate i traktate o budalaštinama koje izjavljuje Željko Komšić. No, umjesto toga valjalo bi ga upitati samo dva pitanja.

Željko Komšiću, ako si uistinu Hrvat kao što govoriš, što te sprječava iskoristiti ovlasti iz Članka 5, St. 2 d. Ustava? Naime, po tom Članku Ustava član Predsjedništva može dati izjavu da je neka odluka štetna po vitalne interese entiteta za teritorij na kojem je izabran. Ako je izjavu dao hrvatski član, on podnosi svojevrsnu apelaciju hrvatskim delegatima Domu Naroda Federacije.

Ako je izjava potvrđena dvotrećinskom većinom delegata u roku od deset dana od njezina podnošenja, sporna odluka neće stupiti na snagu. Zašto Željko, Hrvatu jedan, ne testiraš svoj ustavni legitimitet u Domu Naroda? Drugo, ako si uistinu Hrvat kao što govoriš i predsjednik svih građana BiH, što te sprječava da dođeš u dio BiH gdje se računi za el. Energiju plaćaju EP HZHB?

Nego ti zahvali Draganu Čoviću što on postoji, kao što bi on trebao zahvaliti za tvoje postojanje i moliti se za tvoje zdravlje, jer jedan bez drugoga ne možete. Jedan se, tobože, bori za izmjene izbornog zakona i Ustava, a drugi, tobože, to brani, a u stvarnosti i jedan i drugi mole Boga da se ništa ne dogodi, jer kada bi došlo do izmjena izbornog zakona u skladu sa odlukama Ustavnog suda i kada bi BiH uistinu postala država, makar papirnate, vladavine prava, niti jedan, niti drugi ne bi imali mjesta na političkoj sceni.

Slaven Raguž
Predsjednik HRS-a

 

Karamatić: ‘Komšić je mitski Balija’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari