Pratite nas

Politika

HRS: Jesu li važniji birači ili birački odbori – neophodno reformirati izborni sustav

Objavljeno

na

Glavna odlika izbora u BiH su korupcija i potkupljivost cijelog izbornog sustava. Gdje je tu demokracija ako je bitnije potkupiti naklonost biračkih odbora umjesto pridobivanja naklonosti birača?

Ne želimo nuditi alibije, niti opravdanja, nego isključivo uputiti na anomalije unutar izbornog sustava koje direktno utječu na volju birača i demokratski sustav uopće. Prošli izborni ciklus najbolji je dokaz da je nebitan stranački program, da nisu bitne ideje, da nije bitna kampanja, nisu bitni ljudi, bitno je samo uložiti u pouzdanost članova biračkih odbora kojima izbori počinju nakon zatvaranja biračkih mjesta. Da je to tako, pilatovski je potvrdilo i Središnje izborno povjerenstvo koje je javno izjavilo kako su „birački odbori najslabija karika izbornog sustava“ i kako su nadležnim tužiteljstvima prijavili sve slučajeve, i tu priča završava. Čija je odgovornost činjenica da se radilo prebrojavanje glasačkih listića u Sarajevu na više od stotinu biračkih mjesta? U zadnjem prebrojavanju radilo se o 59 biračkih mjesta o kojima javnost uopće nije informirana o kojim mjestima se radi.

Je li to razlog što je HRS primjerice na dan 13.10. u Grudama imao 245 glasova (kako stoji u službenom preliminarnom izvješću OIP Grude: http://www.grude.info/files/upanija.pdf), da bi pri službenoj objavi 27.10. na istom mjestu bio 71 glas. Je li to razlog što je u HNŽ-u skoro 7 tisuća nevažećih listića, od čega najviše u Mostaru i to 3548? Samo u Cimu 135 nevažećih listića!
Uz postotak nevažećih listića, pojedina biračka mjesta sa od 500 do 900 birača imaju 75% do 90%-tnu izlaznost, a neka i preko 90%-tnu kao npr. Turčinovići u ZHŽ-u. Zar je samo nama sumnjivo abnormalno odstupanje od prosjeka od 40 do 50% izlaznosti birača na više biračkih mjesta? Dovoljno je vidjeti broj preferencijalnih glasova pojedinih lokalnih šerifa da se dođe do zaključka da su dva HDZ-a zajednički radili na iskorištavanju svake rupe u izbornom sustavu, kako bi provocirali prolazak podobnih zastupnika, nauštrb demokratičnosti procesa i realnoj volji birača.

HRS se zalagao i prije izbora, a u tome ćemo inzistirati i dalje, na transparentnosti izbornog procesa, minimalno u vidu prozirnih biračkih kutija i video nadzora rada biračkih odbora, kao i izmjenama izbornog zakona koji bi maksimalno otklonili mogućnost manipulacije voljom svakog pojedinog birača. Iskoristiti ćemo sve pravne lijekove kako bi istjerali pravdu na čistac, bez obzira što smatramo da će sve biti uzalud, jer je koruptivnost i potkupljivost sustava ogromna. Ono što je sigurno, iz svega ćemo izvući pouke i drugi puta ćemo pametnije. Još jedanput hvala svima onima koji su zaokružili HRS na izborima, bilo onima čiji se glas brojao, bilo onima čiji je glas otišao pod „nevažeći“. I ovim putem čestitamo izbornim pobjednicima u nadi da će za interese hrvatskoga naroda i svakog čovjeka pojedinca uložiti makar dio truda uložen u organizaciju izbora poslije izbora, priopćili su iz HRS-a

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari