Pratite nas

Reagiranja

HRT ODGOVORIO NA OPTUŽBE HND-a

Objavljeno

na

U povodu priopćenja za javnost Hrvatskoga novinarskog društva, Ogranka Hrvatskoga novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji i Sindikata novinara i medijskih djelatnika na Hrvatskoj televiziji u kojemu se navodi da je „stanje na HRT-u zabrinjavajuće”, da je u „nepuna dva mjeseca bilo 70 smjena” te kako su se dogodili programski propusti i izostanak profesionalnih kriterija” vodstvo Hrvatske radiotelevizije ističe da su sve promjene koje su u posljednja dva mjeseca pokrenute poduzete s dvama osnovnim ciljevima. To su podizanje profesionalnih standarda te financijska stabilizacija javnoga medijskog servisa.

[ad id=”93788″]

Priopćenje HRT-a prenosimo u cijelosti:

“Priopćenje sadržava i brojne neistine jer nema govora ni o kakvim „egzekucijama” na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, dosad su razriješeni jedino bivši glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije i ravnatelj Programa Hrvatske radiotelevizije zbog neispunjavanja zakonskih obveza. Većina ostalih rukovoditelja i urednika razriješena je na vlastiti zahtjev.

Brojne neistinite tvrdnje navode se i kad je riječ o programskome sadržaju Hrvatske radiotelevizije. Tako je, primjerice, netočno da se nedavno nije popratio događaj Za satiru spremni jer skup jest popraćen u Vijestima i u trećemu Dnevniku, nije točno da nije popraćena akcija kulturnjaka Crno sunce jer je događaj popraćen u Vijestima, središnjemu Dnevniku i trećemu Dnevniku, a ne stoji ni podatak da ništa nije objavljeno o kritikama povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe jer je vijest o tome objavljena u podnevnome Dnevniku. Netočno je i da nije bilo prijenosa 25. obljetnice događaja u Borovu naselju. Izravni je prijenos bio na Četvrtome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 4), a događaj je popraćen u svim dnevnim informativnim emisijama Hrvatske radiotelevizije.

Podsjećamo i na to da se Hrvatsko novinarsko društvo tijekom mandata bivših uprava nije oglašavalo kad je, primjerice, nakon sedam godina emitiranja ukinuta emisijaDrugo mišljenje ili kad je nakon 17 godina ukinuta emisija Među nama, a Znanstveni program HTV-a u to je vrijeme bio jedan od najhvaljenijih programa Hrvatske radiotelevizije. Nije bilo reakcija ni kad su ukinute emisije Globalno sijelo, Markov trg,Pola ure kulture, politički magazin Spektar te brojne druge.

Podsjećamo i na ukidanje Školskoga i Obrazovnog programa Hrvatske televizije te, primjerice, Religijskoga programa Hrvatske televizije, čime je bio prekršen Sporazum Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske biskupske konferencije.

Nije bilo reakcija ni na neke propuste u Informativnome programu. Primjerice, kad je 8. rujna prošle godine iz središnjega Dnevnika izbačeno uredno i tehnički ispravno te na vrijeme poslano izvješće o posjetu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Poljskoj.

Što se tiče nedavnih navoda u povodu predstavljanja Vesne Pusić, kandidatkinje za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda, te tvrdnji HND-a kako za taj događaj ni na jednom od četiriju televizijskih HRT-ovih programanije bilo mjesta, ističemo da je riječ o neistini koju je bilo lako provjeriti u arhivi koja je putem interneta dostupna svima, no to je, slučajno ili namjerno, propušteno učiniti. Također, Vesni Pusić ponuđeno je gostovanje u središnjemu Dnevniku i trećemu Dnevniku Hrvatske radiotelevizije, no pozive na gostovanje nije prihvatila.

Ovime ističemo i kako tvrdnja Hrvatskoga novinarskog društva da je stanje na Hrvatskoj radioteleviziji zabrinjavajuće jest djelomično točna, no to je posljedica zatečenoga stanja. Naime, suprotno medijskim objavama koje je slala bivša uprava o tome da se pozitivno posluje, Hrvatska radiotelevizija trenutačno je opterećena s gotovo pola milijarde kuna različitih dugovanja, zbog čega je suočena s problemom likvidnosti i potrebnom štednje na svim razinama.

S tim u vezi jedna od mjera koju vodstvo Hrvatske radiotelevizije provodi jest smanjenje vanjske suradnje i poticanje svih unutrašnjih kapaciteta jer se vanjska suradnja na Hrvatskoj radioteleviziji tijekom posljednje dvije godine gotovo udvostručila, dio vanjskih suradnika primao je honorare veće od plaća ministara, a dio zaposlenika Hrvatske radiotelevizije istodobno nije bio u mogućnosti ispuniti svoju radnu normu ili je zbog angažmana vanjskih suradnika njihov rad sveden na nadzor nad radnim procesima.

Osim toga, javnosti je već poznato kako je u vrijeme mandata bivše uprave za otkup djela vanjske produkcije potrošeno 58,4 milijuna kuna, što je čak 117 posto više od zakonom propisanoga minimuma od 15 posto HRT-ova programskoga proračuna. Tako veliko povećanje otkupa vanjske produkcije prouzročilo je veliko financijsko opterećenje, ali i dovelo do neiskorištavanja unutrašnjih HRT-ovih kapaciteta.

Smatramo da je riječ o riskantnome upravljanju financijama javnoga medijskog servisa te žalimo što se Hrvatsko novinarsko društvo nije upitalo kako se dosad stvarno upravljalo Hrvatskom radiotelevizijom, kako se trošio novac i zašto Hrvatska radiotelevizija mora uzeti kredit radi održanja likvidnosti ako je prije samo dva mjeseca objavila da posluje s dobiti.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Palić: Predstavljanje nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru u posebnoj izbornoj jedinici nije temeljno pravo

Objavljeno

na

Objavio

Gledao sam Otvoreno…tema koja mi je vrlo zanimljiva i tiče se aktualnih referendumskih inicijativa.

Ono što su neki izgovorili samo pokazuje količinu neznanja i što je najgore ignoriranja ustavnih i zakonskih normi. Krenimo nekim redom. Zastupnik SDP-a ne vidi ništa sporno u tome što je gradonačelnik Rijeke prekršio Ustav Republike Hrvatske, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Opravdanje za kršenje Ustava i zakona je činjenica da se netko (čitaj gradonačelnik) ne slaže s sadržajem referendumskog pitanja. On osobni stav pretpostavlja Ustavu i zakonu, zloupotrebljava svoj položaj i onemogućava (ukoliko je točno da se pet dana nisu mogli prikupljati potpisi) normalnu demokratsku proceduru. Zastupnik SDP-a kaže da bi i on isto napravio na njegovom mjestu.

Prisegnuo na Ustav kad je Hrvatski sabor konstituiran, ali ga to baš i ne zanima jer se s nečim politički ne slaže.

Ministar u Vladi ne vidi nešto sporno jako u grandonačelnikovom postupku pa bih mu skrenuo pozornost kako u Zakonu u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi postoji dio koji se odnosi na nadzor zakonitosti rada i općih akata.

Onda netko reče kako se elektroničko glasanje ne može primijeniti u odnosu na birače s prebivalištem izvan Republike Hrvatske jer oni po Ustavu moraju glasati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva.

Naposljetku, predstavljanje nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru u posebnoj izbornoj jedinici nije temeljno pravo.

Temeljna prava su, prema praksi Ustavnog suda, one norme koje su obuhvaćene cjelinom koja u Ustavu RH nosi naziv Osobne i političke prava i slobode. Suprotan stav bi značio da se temeljna prava nacionalnih manjina ne ostvaruju o onim državama koje nemaju posebnu izbornu jedinicu. Manjine imaju pravo na predstavljanje. Ono je na drugačiji način uređeno na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini nego na središnjoj.

Pripadnici nacionalnih manjina kad sudjeluju na izborima za Hrvatski sabor imaju ˝potencijal općeg glasa˝ (iz jedne odluke Ustavnog suda). Opći glas je onaj koji se daje u jednoj od deset izbornih jedinica.

Bilo je vjerojatno još toga, ali nije se lako svega ni sjetiti, kaže Palić.

Zekanović: Vojko Obersnel je zabranio legitimno demokratsko pravo građana Republike Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Roman Leljak: Zločin prema hrvatskom narodu nije prestao sve do današnjeg dana

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija: Kamenjar.com
Maribor, 23.05.1945. godine

Operacijski dnevnik 17. Istočnobosanske divizije III. Armije Jugoslavenske armije. Prvi bataljon 6. Bosanske udarne brigade, izvještaj:

Bataljon sa dolaskom  na prostoriju Maribor, smestio se u školu sa zadatkom sređivanja jedinica i lokalnog obezbeđenja. Naročitih promena u toka dana nije bilo.  U 20 sati bataljon je dobio od štaba brigade zadatak za likvidaciju jedne grupe ustaša – i drugih narodnih izroda. Za izvršenje dobijenog zadatka tri čete bataljona krenule su na određeno mesto.[1]

Tako je partizanski komandant Blago Janković  u svom vojnom dnevniku zapisao početak likvidacije Hrvata na području Maribora.

Autocesta koja povezuje Maribor s Austrijom, Zagrebom i Ljubljanom izgrađena je 1999. godine. Svakodnevno njime prolaze automobili s desetak tisuća putnika. Međutim ono što istinski zaboli je činjenica, da mnogo više njih preko 30.000 ljudi leži sa lijeve i desne strane autoceste u neobilježenim jamama u koje su bačeni poslije pogubljenja.  Većina njih  u protutenkovskom rovu, koji je služio za obranu Maribora, dugačkom 3,2 km, širokom 4 m i dubokom 3,5 metra.

Godine 1945, na današnji dan, prije 73 . godine partizanska Treća armija komandanta Kosta Nađa na tom je mjestu izvršila najveći zločin nad Hrvatima. Nigdje ni na jednom mjestu u čitavoj povijesti  Hrvata nema toliko mrtvih  posmrtnih ostataka Hrvata, kao tu lijevo i desno od autoceste. Nije postavljen ni jedan križ, nijedno spomen obilježje, nerazumno čekaju ostvarenje prava na grob i dostojanstven ukop,  kazao je Roman Leljak za Kamenjar.com.

Bleiburg je svetinja križnog puta, mjesto na kome je donijeta odluka, da se hrvatsko stanovništvu vrati u krvave ruke partizana, Macelj je  prvo stratište Križnog puta  u Hrvatskoj, ali na Teznom kraj Maribora počinjen je najveći zloćin  prema hrvatskome narodu u njegovoj tisućljetnoj povijesti.

Ne poznajem nijednu državu na svijetu, nijednog naroda koji nije zbrinuo svoje mrtve.  Samo kroz borbe i sjećanje na žrtve postajemo narod, samo na taj način gradimo narodni put u budućnost. To je temelj postojanja svakog naroda. Kao što je temelj svakog pojedinca, da voli svoje dijete,  na način kao što  je Ivanka Škrabac voljela svoje nerođeno dijete i djetetu prije svoje smrti zapisala …Počela sam sanjati. Da ću te prvi puta donijeti u Božju blizinu, da te oblije krsna voda. Na žalost obliće te moja krvi. S majčinom krvlju, punoj ljubavi, bit ćeš kršteno….[2]

U Hrvatskoj se na žalost nastavlja put muka, bježanja pred istinom. Titova komunistička vojska poubijala je nekoliko stotina tisuća Hrvata. JNA je u svom izvještaju Pregled nanijetih gubitaka neprijatelja iz 1945 godine, da su do 15. svibnja 1945. godine partizani samo na području Slovenije zarobili 230.426 vojnika i civila, da su u završnoj operaciji u Sloveniji u borbama ubili 92.407 vojnika.  Iz knjige depeša generalštaba JNA  saznajemo, da je general Arso Jovanović bio taj koji je u generalštabu vodio postupke sa zarobljenicima. 17. svibnja 1945. godine Arso Jovanović upućuje depešu generalu Kosta Nađu, komandantu 3. Armije …Uputite odmah ratne zarobljenike u Vojvodino, i to sedamdeset pet hiljada u Bačku,  trideset hiljada u Srem, deset hiljada u Baranju i trideset hiljada u Banat….Istog dana ta knjiga depeša razotkriva i drugu depešu A. Jovanovića Kosta Nađu …Saveznička komada za Koruško predat će vam 200.000 ratnih zarobljenika jugoslovanskih podanika. Odredite i uputite u odredište komisiju od pet članova koji će primiti te zarobljenike od savezničke komande. Članove komisije odredite od odabranih oficira….

Poznata je i nova povijesna činjenica, da su i Bugari vratili hrvatske zarobljenike iz područja Graza. 13. svibnja 1945 Kosta Nađu u Maribor vraćeno je 10.000 ustaša i 4000 civila od toga 3000 žena i djece.

Nigdje ni na jednom mjestu u čitavoj povijesti  Hrvata nema toliko mrtvih  posmrtnih ostataka Hrvata, kao tu lijevo i desno od autoceste. Nije postavljen ni jedan križ, nijedno spomen obilježje, nerazumno čekaju ostvarenje prava na grob i dostojanstven ukop.

Ako zbrojimo sve te podatke postaje i povijesno jasan broj zarobljenika na križnom putu. Do 15. svibnja 1945. godine partizani su zarobili ili primili od Engleza ili Bugara 444.426 zarobljenika. Ako tom broju pridodamo i broj pobijenih od 9. svibnja do 15. svibnja 1945. godine u probijanju do  Bleiburga (92.407), možemo zapisati na osnovu partizanskih dokumenata, da  taj broj ukupno iznosi 536.833 čovjeka.

Hrvatska na žalost nastavlja sa sklonjenim odnosom prema svojoj povijesti, prema svojim mrtvima. Kao što ubijanje Hrvata nije tada započelo, nije tada ni završilo. Zločin prema hrvatskom narodu nije prestao sve do današnjeg dana. Hrvatska povijesna kultura je zabranjena zbog lažno prikazanog razdoblja drugog svjetskog rata. Hrvati se prikazuje kao narod  ubojica i nasilnika, Srbi sve više postaju žrtve drugog, na žalost i Domovinskog rata. Hrvatske su žrtve sa službenom hrvatskom politikom prešućivane, na drugoj strani srpske žrtve više stotinu puta preuveličane ne samo od strane srpske politike, sa svojim spuštanjem glave to im potvrđuje i  aktualna hrvatska vlast. Hrvatski je narod danas ugrožen kao nikada u svojoj povijesti.

Hrvatska politika ni danas, 2018. godine nema hrabrosti dirnuti u velikosrpsku komunističku dogmu iz drugog svjetskog rata. Neistine koje se dnevno ponavljaju drže hrvatski narod u ropstvu, u položaju krivca. S tom neistinom opravdava se napadaj Srbije čak i u  u domovinskom ratu. Hrvatska politika se ne suprotstavlja tim lažima iako ima snažne argumente istine. To istinu osuđuju se iznijeti tek rijetki pojedinci koji se odmah kao publicisti, istraživači, povjesničari od svoje hrvatske vlasti razglašavaju u drugorazredne i samim tim se ih onemogućuje, da  su dio istraživačkih timova države, školskog sistema i drugog državnog aparata.  Država ih pasivizira, usamljuje i prepušta financijskom zlomu.

Za film o Jasenovcu Kusturica će primiti 20 milijuna eura od srpske vlade, još toliko će izdvojiti srpsko gospodarstvo.  Udruga Huda Jama u Zagrebu za dokumentarni film o Jasenovcu nije u mogućnosti prikupiti potrebnih 210.000 kuna.

Hrvatski narod nikada nije bio napadač, istodobno Srbi uspješno plasiraju svoju golu istinu u svijet, uspijeva im  kontrolirati politiku Hrvatske. Specijalni rat, koju vodi Srbija sa plasiranjem dezinformacija u svijet i u Hrvatsku nije prestao devedesetih godina, uspješno taj rat vode i danas,

Siguran sam, da 23. svibnja 2018 na nacionalnoj televiziji HRT i drugim većim televizijama u Hrvatskoj nećemo čuti ni riječi o Teznom kraj Maribora, nijedna politička stranka neće položiti vijenac na stratištu 30.000 Hrvata.

Društvo Huda Jama postavilo je kapelicu u Hudoj Jami,  križeve u Crngrobu, spomenik u Kočevskom Rogu, do 2020. godine stajaće  i kapelica na Teznu kraj Maribora.  Ne znam, da li će je financirati država Hrvatska, siguran sam, da  će to hrvatski narod financirati sam.

Roman Leljak/Kamenjar.com

22.svibnja 2018. godine

 

[1] Knjiga Roman Leljak, Maribor, najveće stratište Hrvata, 2018, Društvo Huda Jama Zagreb

[2] Knjiga Roman Leljak, Huda Jama, 2017, Društvo HUDA Jama, Zagreb

Tezno: Masovna grobnica 15 tisuća Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati