Pratite nas

Reagiranja

HRT ODGOVORIO NA OPTUŽBE HND-a

Objavljeno

na

U povodu priopćenja za javnost Hrvatskoga novinarskog društva, Ogranka Hrvatskoga novinarskog društva na Hrvatskoj televiziji i Sindikata novinara i medijskih djelatnika na Hrvatskoj televiziji u kojemu se navodi da je „stanje na HRT-u zabrinjavajuće”, da je u „nepuna dva mjeseca bilo 70 smjena” te kako su se dogodili programski propusti i izostanak profesionalnih kriterija” vodstvo Hrvatske radiotelevizije ističe da su sve promjene koje su u posljednja dva mjeseca pokrenute poduzete s dvama osnovnim ciljevima. To su podizanje profesionalnih standarda te financijska stabilizacija javnoga medijskog servisa.

[ad id=”93788″]

Priopćenje HRT-a prenosimo u cijelosti:

“Priopćenje sadržava i brojne neistine jer nema govora ni o kakvim „egzekucijama” na Hrvatskoj radioteleviziji. Naime, dosad su razriješeni jedino bivši glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije i ravnatelj Programa Hrvatske radiotelevizije zbog neispunjavanja zakonskih obveza. Većina ostalih rukovoditelja i urednika razriješena je na vlastiti zahtjev.

Brojne neistinite tvrdnje navode se i kad je riječ o programskome sadržaju Hrvatske radiotelevizije. Tako je, primjerice, netočno da se nedavno nije popratio događaj Za satiru spremni jer skup jest popraćen u Vijestima i u trećemu Dnevniku, nije točno da nije popraćena akcija kulturnjaka Crno sunce jer je događaj popraćen u Vijestima, središnjemu Dnevniku i trećemu Dnevniku, a ne stoji ni podatak da ništa nije objavljeno o kritikama povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe jer je vijest o tome objavljena u podnevnome Dnevniku. Netočno je i da nije bilo prijenosa 25. obljetnice događaja u Borovu naselju. Izravni je prijenos bio na Četvrtome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 4), a događaj je popraćen u svim dnevnim informativnim emisijama Hrvatske radiotelevizije.

Podsjećamo i na to da se Hrvatsko novinarsko društvo tijekom mandata bivših uprava nije oglašavalo kad je, primjerice, nakon sedam godina emitiranja ukinuta emisijaDrugo mišljenje ili kad je nakon 17 godina ukinuta emisija Među nama, a Znanstveni program HTV-a u to je vrijeme bio jedan od najhvaljenijih programa Hrvatske radiotelevizije. Nije bilo reakcija ni kad su ukinute emisije Globalno sijelo, Markov trg,Pola ure kulture, politički magazin Spektar te brojne druge.

Podsjećamo i na ukidanje Školskoga i Obrazovnog programa Hrvatske televizije te, primjerice, Religijskoga programa Hrvatske televizije, čime je bio prekršen Sporazum Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske biskupske konferencije.

Nije bilo reakcija ni na neke propuste u Informativnome programu. Primjerice, kad je 8. rujna prošle godine iz središnjega Dnevnika izbačeno uredno i tehnički ispravno te na vrijeme poslano izvješće o posjetu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Poljskoj.

Što se tiče nedavnih navoda u povodu predstavljanja Vesne Pusić, kandidatkinje za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda, te tvrdnji HND-a kako za taj događaj ni na jednom od četiriju televizijskih HRT-ovih programanije bilo mjesta, ističemo da je riječ o neistini koju je bilo lako provjeriti u arhivi koja je putem interneta dostupna svima, no to je, slučajno ili namjerno, propušteno učiniti. Također, Vesni Pusić ponuđeno je gostovanje u središnjemu Dnevniku i trećemu Dnevniku Hrvatske radiotelevizije, no pozive na gostovanje nije prihvatila.

Ovime ističemo i kako tvrdnja Hrvatskoga novinarskog društva da je stanje na Hrvatskoj radioteleviziji zabrinjavajuće jest djelomično točna, no to je posljedica zatečenoga stanja. Naime, suprotno medijskim objavama koje je slala bivša uprava o tome da se pozitivno posluje, Hrvatska radiotelevizija trenutačno je opterećena s gotovo pola milijarde kuna različitih dugovanja, zbog čega je suočena s problemom likvidnosti i potrebnom štednje na svim razinama.

S tim u vezi jedna od mjera koju vodstvo Hrvatske radiotelevizije provodi jest smanjenje vanjske suradnje i poticanje svih unutrašnjih kapaciteta jer se vanjska suradnja na Hrvatskoj radioteleviziji tijekom posljednje dvije godine gotovo udvostručila, dio vanjskih suradnika primao je honorare veće od plaća ministara, a dio zaposlenika Hrvatske radiotelevizije istodobno nije bio u mogućnosti ispuniti svoju radnu normu ili je zbog angažmana vanjskih suradnika njihov rad sveden na nadzor nad radnim procesima.

Osim toga, javnosti je već poznato kako je u vrijeme mandata bivše uprave za otkup djela vanjske produkcije potrošeno 58,4 milijuna kuna, što je čak 117 posto više od zakonom propisanoga minimuma od 15 posto HRT-ova programskoga proračuna. Tako veliko povećanje otkupa vanjske produkcije prouzročilo je veliko financijsko opterećenje, ali i dovelo do neiskorištavanja unutrašnjih HRT-ovih kapaciteta.

Smatramo da je riječ o riskantnome upravljanju financijama javnoga medijskog servisa te žalimo što se Hrvatsko novinarsko društvo nije upitalo kako se dosad stvarno upravljalo Hrvatskom radiotelevizijom, kako se trošio novac i zašto Hrvatska radiotelevizija mora uzeti kredit radi održanja likvidnosti ako je prije samo dva mjeseca objavila da posluje s dobiti.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Sraman odnos prema Deklaraciji o Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Zbog čega se u Hrvatskoj ne poštuje, odnosno marginalizira Deklaracija o Domovinskom ratu, koju je donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, 13. listopada 2000. godine?

U tom dokumentu među ostalim se naglašava da je „Republika Hrvatska vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica.“

Također se navodi da će „u skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska u okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim (!) hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za njezino stvaranje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb“ te da je „radi dostojanstva Domovinskog rata hrvatsko pravosuđe dužno procesuirati sve moguće slučajeve pojedinačnih ratnih zločina, teške povrede humanitarnog prava i svih drugih zločina počinjenih u agresiji na Republiku Hrvatsku i u oružanoj pobuni te tijekom Domovinskog rata, strogo primjenjujući načela individualne odgovornosti i krivnje“.

Ovim dokumentom pozvani su svi, od građana do državnih tijela, da štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti.

“Na taj način čuvamo moralni dignitet hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske i tako štitimo ugled i dostojanstvo svih branitelja i građana Republike Hrvatske koji su sudjelovali u obrani Domovine“ – naglašava se u Deklaraciji, u kojoj se vrlo jasno ističe i da je „oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku izvršila Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj“.

Kao prvo, ovaj dokument trebao bi biti „sveto pismo“ za sve saborske zastupnike, ali jedan dio, poglavito onih koji u Saboru sjede s lijeve strane, a tu osobito uključujemo i predstavnike srpskih i inih manjina, prave se da za nešto takvoga nikada nisu čuli, pa blate i gaze većinu onog što je i bez njih stvoreno u vrijeme Domovinskoga rata.

Kako, primjerice, u Saboru može sjediti jedan notorni Milorad Pupovac, podržavati Vladu Republike Hrvatske (HDZ), a okolo pričati da je Hrvatska bila agresor, a ne Srbija?

Ili, zbog čega država, općine i županije svim hrvatskim braniteljima (dakle, ne samo stradalnicima) u okviru svojih mogućnosti ne osiguraju „punu zaštitu, dostojanstvo i skrb“?

Neki će, možebitno, reći da to zaslužuje veliki broj ljudi i da nema dovoljno sredstava, što je laž. Tko i na kakav način skrbi o hrvatskim braniteljima koje u vrijeme rata ni metak nije okrznuo, a koji su kasnije teško oboljeli? A tko o onima koji ne mogu dobiti nikakvo zaposlenje ni za sebe ni za svoju djecu? Za neke od njih istina skrbi Crveni križ ili Caritas. Nu, nitko ni ne zna koliko je zapravo hrvatskih branitelja socijalno ugroženo, jer se takve analize ne prave ni iskazuju. Oko tri tisuće hrvatskih branitelja dosad je izvršilo suicid. Čiji je to problem i je li ikada itko odgovarao što je nekog hrvatskog branitelja „natjerao“ na samoubojstvo? O suicidima hrvatskih branitelja se šuti, kao da se time rješava ovaj problem.

A ubijaju se svi, od bivših običnih hrvatskih vojnika, pa do zapovjednika pojedinih ratnih postrojbi. Čak i njihova djeca ili članovi njihove obitelji.

Koliki bi se životi spasili da se većini bivših ratnika osigurala „puna zaštita, dostojanstvo i skrb“?

Jednom riječju, Deklaracija o Domovinskom ratu, zahvaljujući prije svega onima koji su je donijeli (svaka čast izuzecima) bila je i ostala mrtvo slovo na papiru.

Bilo bi dobro i poželjno da se u Hrvatskom saboru barem jednom godišnje pročita ova Deklaracija, a ne da je pojedini zastupnici ala Pupovac i ekstremno lijevi namjerno  gaze i marginaliziraju.

Osim toga, tog se dokumenta ne drže ni u općinama i županijama (svaka čast izuzecima), jer da ga poštuju većina problema onih koji su najzaslužniji za stvaranje hrvatske države već bi odavno bila riješena.

Svojedobno je Zvonimir Mršić, kad je bio gradonačelnik Grada Koprivnice, kad su mu neki branitelji došli tražiti pomoć, navodno rekao: Idite onima koji su vas i poslali u rat!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Plenković poručio Zvizdiću: Slučaj Komšić za Hrvatsku je prevažno pitanje, podignut ćemo ga na internacionalnu razinu

Objavljeno

na

Objavio

“To je za Hrvatsku prevažno pitanje i imamo sva legitimna prava da ga dižemo na međunarodnim forumima i da senzibiliziramo druge”, kazao je Plenković i ponovio jučerašnje riječi da mnogi akteri to ne razumiju. Zato je važno da naša poruka bude poruka pojašnjenja i apela da se riješi izborni zakon koji bi omogućio legitimnu zastupljenost svih, a osobito u Predsjedništvu”, rekao je predsjednik Vlade RH u odgovoru na današnje obraćanje predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića.

Premijer Andrej Plenković je nakon sastanka Azija-Europa u Bruxellesu komentirao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića koji je kritizirao njegove izjave tijekom protekla dva dana u europskim institucijama te kazao da je “primjetan pokušaj uspostave patronističkog ponašanja spram Bosne i Hercegovine”, prenosi N1.

“Te teze i teorije o nemiješanju u unutarnje poslove, to je ostalo u međunarodnim odnosima 19. stoljeću. Mi smo sada u 21. stoljeću gdje sva krupna i politička pitanja, a posebno ona za koja ja kao predsjednik Vlade imam posebnu odgovornost i prema Hrvatima koji žive izvan Hrvatske, ali i s obzirom na činjenicu da je Hrvatska i potpisnik i jamac Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i da smo zainteresirani da se on i 23 godina nakon potpisivanja provodi onako kako je i zamišljen”, kazao je Plenković.

“Zvizdić zna koliko je Hrvatska, osobito od kada sam ja predsjednik Vlade, pomagala jačanju bilateralnih odnosa i bržem putu BiH prema EU i to činimo i dalje. No, neovisno tome stavit ću u prvi plan ono što i on zna da se dogodilo, a da nije dobro, a to je da jedan narod u Federaciji glasovima svojih pripadnika bira drugom narodu njegova člana u Predsjedništvu. Ne možemo se praviti nevješti na nešto što je sasvim očito i prema strukturi glasova i prema onome što se dogodilo”, kazao je Plenković.

“To je za Hrvatsku ozbiljno pitanje i imamo sva legitimna prava da ga dižemo na međunarodnim forumima i da senzibiliziramo druge”, kazao je Plenković i ponovio jučerašnje riječi da mnogi akteri to ne razumiju. “Zato je važno da naša poruka bude poruka pojašnjenja i apela da se riješi izborni zakon koji bi omogućio legitimnu zastupljenost svih, a osobito u Predsjedništvu”, kazao je Plenković te dodao kako on nije rekao da je izbor Komšića nezakonit.

“Moja intervencija nije bila u smislu nezakonitosti, nego ozbiljnog i krupnog političkog problema gdje se može izizgrati politička volja jednog konstitutivnog naroda. Jednakost se mora reflektirati u institucijama”, rekao je Plenković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari