Pratite nas

Istaknuto

HRT odgovorio na naše kritike o teškim propustima u izvještaju s Thompsonovog koncerta u Slunju i laži o Oluji

Objavljeno

na

Izvještaj u Podnevnom Dnevniku HRT-a 1, 6. kolovoza 2017., s koncerta Marka Perkovića Thompsona u Slunju obilježen je serijom teških propusta. Serijom netočnosti, nejasnih (polu)informacija i natuknica, što nema nikakve veze s odgovornim novinarstvom, stotine tisuća slušatelja i gledatelja mogli su biti i vrlo vjerojatno jesu dovedeni u zabludu o važnim događajima i konkretnim ljudima, čime im je potencijalno nanesena velika šteta, istakli smo u zahtjevu za očitovanje koje je uredništvo portala Kamenjar.com zatražilo od nadležnih službi Hrvatske Radio Televizije! Na adresu Kamenjara nedugo potom stigao je odgovor s HRT-a:

“Zahvaljujemo na Vašemu javljanju i zanimanju za Hrvatsku radioteleviziju.
Obavješćujemo Vas da ćemo mjerodavne urednike upoznati s iznesenim primjedbama i u slučaju potrebe poduzeti daljnje mjere u skladu s unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije.”

U zahtjevu za očitovanje upozorili smo da je u Dnevniku (koji su uređivali Marta Šimić Mrzlečki i Goran Brozović) urednica u najavi naglasila kako je ovo prvi put da Marko Perković Thompson nije pjevao u Kninu. Riječ je o netočnoj informaciji – Marko Perković Thompson godinama je pjevao u Čavoglavama na Dan pobjede, a ne u Kninu.

U prilogu se ističe da je unatoč očekivanih deset tisuća ljudi, na koncertu u Slunju nazočilo dvadeset tisuća ljudi. (…) Prema objavljenim informacijama organizatora koncerta policija je procijenila, a to je objavljeno tijekom koncerta i bilo dostupno svim medijima, da je u Slunju nazočilo više od pedeset tisuća ljudi.

Također, u radijskoj emisiji na prvom programu Hrvatskog radija „dogodilo se na današnji dan“, emitiranoj 4. kolovoza 2017. godine koju uređuju Ivan Kojundžić, Branko Starc, Tihomir Ponoš i Dario Spelić, u prilogu posvećenom obljetnici vojnoredarstvene operacije Oluja navedeno je:

„U tjednima i mjesecima nakon Oluje dio pripadnika hrvatske vojske i policije na oslobođenom području ubio je nekoliko stotina srpskih civila, a na oslobođenom teritoriju zapaljeno je na tisuće kuća i drugih objekata“.

 

Pismo koje je naš portal uputio HRT-u u cijelosti pročitajte ovdje:

Tražimo očitovanje HRT-a slijedom teških propusta i netočnosti u izvještavanju sa koncerta MP Thompsona u Slunju

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Objavljeno

na

Objavio

Pogni glavu haški sude
i sram nek te bude,
zločincima slobodu daješ
a ubijaš časne ljude!

Srami se haški sude,
svake suze s našeg lica,
umjesto da sudiš pravo
postao si ubojica!

Ubio si samo tijelo
al duša se ubit ne da,
što se nekad pravdom zvalo
to je sada jad i bijeda!

Pravda je na koljenima,
ako to se pravda zove
al istinu ti ne možeš
nikad bacit u okove.

Istina ne umire
nit će poražena biti,
ne može se ona sakrit
nit se može zatvoriti!

Istina je sad u nama,
nikad neće umrijet slika,
ubili ste generala
a oživjeli besmrtnika!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari