Pratite nas

Pregled

HRT raspisao natječaj za glavne urednike i urednike programa

Objavljeno

na

Hrvatska radiotelevizija (HRT) raspisala je javne natječaje za glavne urednike i za urednike radijskih i televizijskih programa na mandat od pet godina, izvijestili su u srijedu s HRT-a.

Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti na natječaj za glavnoga urednika Prvoga programa Hrvatske televizije (HTV 1), Drugoga programa Hrvatske televizije (HTV 2), Trećega programa Hrvatske televizije (HTV 3) i Četvrtoga programa Hrvatske televizije (HTV 4) i međunarodnoga televizijskoga programa, zatim za glavnoga urednika programa Hrvatskoga radija te za glavnoga urednika portala i nelinearnih medijskih usluga.

Kandidati se mogu prijaviti i za radno mjesto urednika sva četiri televizijska programa HRT-a, kao i međunarodnoga televizijskoga programa te za radna mjesta urednika u tri programa Hrvatskoga radija, međunarodnoga radijskog programa te za urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatske televizije (IMS – HTV) i urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatskoga radija (IMS – HR).

Osim toga, raspisan je i natječaj za urednike HRT-ovih lokalnih radiopostaja: Radija Knin, Radija Pula, Radija Zadar, Radija Dubrovnik, Radija Rijeka, Radija Split, Radija Osijek i Radija Sljeme.

Kako se ističe na HRT-u, rok za prijavu zainteresiranih kandidata je osam dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama, a svi kandidati moraju imati završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina radnoga iskustva na uredničkim poslovima te poznavati barem jedan svjetski jezik.

Kandidati moraju biti hrvatski državljani te poznavati tehnologiju proizvodnje, pružanja i prijenosa audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih sadržaja i usluga elektroničkih publikacija, a ne smiju biti državni dužnosnici ni uživati imunitet ni na kojoj osnovi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednik Sabora dobio i odbio zahtjev braniteljskih udruga za sjednicom o Pupovcu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Hrvatskog sabora, odnosno njegov Ured, dobio je zahtjev da se održi tematska sjednica o djelovanju saborskog zastupnika Milorada Pupovca (SDSS), ali će to zasigurno biti odbijeno, neslužbeno se doznaje u srijedu poslijepodne.

Tako formuliran zahtijev u kojemu se traži izravna rasprava o pojedinom zastupniku sasvim sigurno se neće uvrstiti u saborski dnevni red, jer bi to presedan i jer bi to bilo nedemokratski, poručuju iz Ureda.

Zahtjev za tematsku sjednicu poslale su udruge specijalne policije i veterana hrvatskih gardijskih postrojbi koje podržavaju i za 13. listopada najavljeni prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina te traže Pupovčevo očitovanje o Domovinskom ratu i Oluji.

Braniteljske udruge SDSS-ovu zastupniku zamjeraju i što je na Dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza bio na skupu u Bačkoj Palanki za srpske žrtve Oluje, na kojem je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjednačio Hrvatsku s nacističkom Njemačkom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Trenutna situacija u Hrvatskoj je moralno dno političkog trgovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: likemetkovic.hr

Metkovska Udruga Narenta i GI Narod odlučuje organizirali su u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću tribinu na temu Promjena izbornog zakona. Gosti tribine su bili profesori Nino Raspudić, Robert Podolnjak i Miljenko Marić koje je na početku pozdravio predsjednik Narente Marko Kravar, piše Likemetkovic.hr.

Prof. Miljenko Marić, koordinator GI Narod odlučuje za područje Spltsko-dalmatinske županije, iznio sažetak rezultata referendumske inicijative za promjenom izbornog zakona koja je u dva tjedna za dva pitanja prikupila 405 342, odnosno 407 496 potpisa. Što je više nego dovoljno održavanje referenduma (potrebno je najmanje 374 000 potpisa). Spomenuo je da su neke lokalne vlasti ometale prikupljanje potpisa na način da su odobravale mali broj lokacija, naplaćivale same lokacija ili su pozivale građane da ne potpisuju poput Rijeke, Samobora, Siska, Zagreba, Pule, Umaga Rovinja… Potpisi su skupljani u 119 gradova i 240 općina.

Marić se osvrnuo na činjenicu da je njima bilo potrebno 15 dana za višekratno utvrđivanje broja potpisa i da su prošla 94 dana otkako su ih predali u Saboru, a da Ministarstvo uprave još nije uspjelo provjeriti potpise.

Prof. ustavnog prava Robert Podolnjak se osvrnuo na činjenicu je naš izborni sustav skrojenpo mjeri velikih stranaka koje se na taj način samo izmjenjuju na vlasti.

Smisao referenduma je da narod nametne ona pitanja koja vladajuća klasa odbija staviti na dnevni red. Kod nas se događa veliki otpor vladajućih prema ovakvim inicijativama. Stoga su najavljene su izmjene zakona o referendumu koji će biti još rigorozniji s ciljem otežavanja budućih referendumskih inicijativa.

Ustvrdio je da će se ova referendumska pitanja na kraju vjerojatno naći pred Ustavnim sudom koji ih je do sada sve redom odbacivao bez obzira što su njihova i obrazloženja pisali stručnjaci s naših pravnih fakulteta.

Podolnjak je iznio šest ključnih promjena u našem izbornom zakonu koje se traže ovom referendumskom inicijativom:

  • tri preferencijalna glasa bez praga
  • elektronsko i dopisno glasovanje
  • smanje broja saborskih zastupnika
  • pravedniji raspored izbornih jedinica
  • smanjenje izbornog praga na 4%
  • ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima

Prof. Nino Raspudić je ustvrdio da je trenutna situacija u Hrvatskoj moralno dno političkog trgovanja koje nije zabilježeno u povijesti hrvatske demokracije. On smatra da će uvođenje većeg broja preferencijalnih glasova dati veću težinu tako izabranim zastupnicima, otežati postizborne trgovine i prisiliti šefove stranaka da razmisle o kvaliteti ljudi na listama. Njemu nije jasno da u vremenu kada putem interneta obavljamo toliki broj poslova ne možemo putem njega i glasovati.

Razlog vidi u tome da vladajuća kasta ne želi veću izlaznost na izborima (na zadnjim parlamentarnim izborima je bila samo 52%) jer tako osiguravaju svoju dominaciju i zato otežavaju izborni proces. Na izborima 2011. čak 600 000 glasova je bačeno u vjetar jer njihove opcije nisu prešle izborni prag od visokih 5%.

Smatra da nije smanjenje prava nacionalnih inicijativa prijedlog da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu glasovati o imenovanju ili povjerenju Vladi i o Proračunu jer oni imaju mogućnost biti birani na isti način kao i druga zastupnici. S tim njihovim biračima se ne ukida pravo da glasuju kao i ostali građani što većina njih i čini. Sadašnji način njihova izbora je privilegij po kojem malim brojem glasova članova nacionalnih manjina, koji je i do 10 puta manji od redovitog, ulaze u Sabor.

Smisao takvog izbora nije trgovina kakvu trenutno vidimo u Saboru, već zastupanje interesa i potreba nacionalnih manjina. Po njemu bi čak trebalo ukinuti takav izbor jer on ne postoji u velikom broju zemlja EU-a.

Nakon njihova izlaganja razvila se diskusija i postavljala su se pitanja, osobito oko uloge Ustavnoga suda s obzirom na njegov trenutni sastav u kojem nema ni jednog profesora ustavnog prava i način izbora, dogovora HDZ-SDP, u Saboru 2016. godine.

Moderator tribine bio je Miodrag Paponja.

Likemetkovic.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari