Pratite nas

Pregled

HRT raspisao natječaj za glavne urednike i urednike programa

Objavljeno

na

Hrvatska radiotelevizija (HRT) raspisala je javne natječaje za glavne urednike i za urednike radijskih i televizijskih programa na mandat od pet godina, izvijestili su u srijedu s HRT-a.

Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti na natječaj za glavnoga urednika Prvoga programa Hrvatske televizije (HTV 1), Drugoga programa Hrvatske televizije (HTV 2), Trećega programa Hrvatske televizije (HTV 3) i Četvrtoga programa Hrvatske televizije (HTV 4) i međunarodnoga televizijskoga programa, zatim za glavnoga urednika programa Hrvatskoga radija te za glavnoga urednika portala i nelinearnih medijskih usluga.

Kandidati se mogu prijaviti i za radno mjesto urednika sva četiri televizijska programa HRT-a, kao i međunarodnoga televizijskoga programa te za radna mjesta urednika u tri programa Hrvatskoga radija, međunarodnoga radijskog programa te za urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatske televizije (IMS – HTV) i urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatskoga radija (IMS – HR).

Osim toga, raspisan je i natječaj za urednike HRT-ovih lokalnih radiopostaja: Radija Knin, Radija Pula, Radija Zadar, Radija Dubrovnik, Radija Rijeka, Radija Split, Radija Osijek i Radija Sljeme.

Kako se ističe na HRT-u, rok za prijavu zainteresiranih kandidata je osam dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama, a svi kandidati moraju imati završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina radnoga iskustva na uredničkim poslovima te poznavati barem jedan svjetski jezik.

Kandidati moraju biti hrvatski državljani te poznavati tehnologiju proizvodnje, pružanja i prijenosa audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih sadržaja i usluga elektroničkih publikacija, a ne smiju biti državni dužnosnici ni uživati imunitet ni na kojoj osnovi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Održano predavanje ‘Hrvatski književni kanon’

Objavljeno

na

Objavio

Predavanje ”Hrvatski književni kanon“ održao je jučer u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog Slobodan Prosperov Novak.

Kao gost odabrana djela interpretirao je glumac Božidar Alić, a predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić kojem je predavač na početku zahvalio na pozivu.

Govoreći o naslovu svog predavanja predavač je rekao da se termin kanon ne odnosi na teologiju ili značenje te riječi u starim znanostima, već na obvezna književna djela koja bi jedna sredina trebala poznavati, upozorivši kako danas u Hrvatskoj nije kanoniziran vrijednosni sustav knjiga i ideja koje bi promijenile i zamijenile onaj zastarjeli jugoslavenski, komunistički i antihrvatski.

– Mi smo danas svjedoci jedne ofenzive ljudi koji se bore protiv hrvatskog identiteta i obitelji te hrvatskog školstva. Naša zasigurno najveća boljka su institucije koje u devedesetim godinama nismo ‘resetirali’, već smo ih naslijedili iz komunizma. To su prije svega HAZU, Matica hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Te ključne institucije u devedesetim godinama nisu se ni malo promijenile. Tadašnja Južnoslavenska akademija osnovana je u 19. stoljeću s idejom da bude način prodora njemačko-austrijske civilizacije prema istoku i rješenje slavenskog pitanja.

Ta akademija, koju je Strossmayer korigirao s katoličkim vrijednostima, preživjela je to austrijsko vrijeme i obavila je svoju funkciju. Nakon dolaska Jugoslavije akademija se ‘resetirala’ i postala je Jugoslavenska akademija, a kada je devedesetih došlo vrijeme da ona postane hrvatska ne samo imenom već i svojom strukturom i suštinom, nažalost to se nije dogodilo.

Centralistička ideja nije prodrla u Akademiju i ona nije hrvatska jer njeno središte ne misli iz svoje dubine suverenu Hrvatsku, ustvrdio je predavač te se u nastavku osvrnuo i na Maticu hrvatsku kao organizaciju koja odumire jer se nije obnovila i osmislila svoj novi prostor djelovanja te Leksikografski zavod koji se još uvijek ponaša kao da je tu zbog Tita kanonizirajući djela bez vrijednosti koja promoviraju nešto što više ne postoji.

Prosperov Novak je rekao i kako hrvatski prostor, a posebno onaj obrazovni, opterećuje i na njega se postavlja niz loših teza, izdvojivši, prema njegovom mišljenju četiri najopasnijih za razvoj našeg društva.

– Kao prvu istaknuo bih proglašavanje u Hrvatskoj opasnim svega što je je navodno nastalo na temeljima zla takozvane ustaške države. Iz tog ‘straha’ stvara se ideja koja je vidljiva u svakoj Frljićevoj predstavi ili nekoj drugoj intervenciji o kripto-ustašama. Ta ideja sve više prodire u naše kazalište, na tv programe i u domove i vrlo je razarajuća.

Druga, vrlo opasna teza, tiče se Domovinskog rata i opskuriranja svega što se dogodilo u to vrijeme u vezi s njegovim izvorima, rezultatima i ljudima koji su ga vodili. To je najvidljivije u jednoj publikaciji koja se zove Novosti Srpskog narodnog vijeća, a uređuju ga ‘janjičari’ nekadašnjeg Feral tribuna. Oni to rade na način da prikazuju našu borbu i Domovinski rat pesimistično i užasno mračno te kao nešto što se ne bi trebalo uvesti u naš obrazovni prostor.

Treća teza odnosi se na ideju da su od 1945. do 1990 godine stvorene jedna država i jedna kultura koje su dale temelj europskoj Hrvatskoj omogućivši joj razvitak i uključenje Europu. Ta ideja proizlazi iz jugoslavenskih krugova i najbolje se vidi u prosvjetnoj reformi i kurikulumu. Vidljiva je i u govorima ministrice Blaženke Divjak, Borisa Jokića, kao i u mnogim elementima koji se tiču prosvjete i odnose se na taj period.

Četvera teza povezana je s našom dijasporom. Ona pokušava nametnuti da nešto ‘smrdi’ i ne valja s hrvatskom dijasporom. Posebno se tu misli na naše iseljeništvo koje se prikazuje kao mračne sile koje štete razvitku hrvatske države. To je ono kada Puhovski kaže: ‘treća generacija ustaša’. Iseljeništvo se ponižava i radi se o cijelom kolopletu nasrtaja na hrvatski identitet, na samostalnu hrvatsku državu. Kada govorimo o obrazovanju i kurikulumu onda treba znati da su ove teme doista dio toga i da su bolno urezane u svaki govor o reformi“, rekao je Novak.

Govoreći o reformi školstva dodao je kako on ne dovodi reformu u pitanje, ali kako nisu obavljene predradnje, a one koje jesu obavljene su traljavo jer su ih odradili ljudi koji ili su nesposobni ili ne žele da se promjene dogode u pravom smjeru.

– Ministrica Divjak nije dovoljno kompetentna za to. Da bi netko proveo reformu treba imati veliku političku i društvenu moć i mora biti vizionar, a to kod nje ne vidimo. Zanimljivo da od 72 škole koje provode eksperimentalnu fazu, 15 škola je direktno povezano sa strankom koja je delegirala gospođu Divjak. To je nedopustivo.

S druge strane, kada uzmete recenzije kurikula koje su stizale onda možete vidjeti da postoje i negativne recenzije kurikula iz povijesti te kurikula iz književnosti o čemu se naravno šuti. Jednostavno nije dopustivo da stranka koja ima jedan posto glasova na izborima ima toliki utjecaj na školstvo, posebno u ovoj eksperimentalnoj fazi, zaključio je Prosperov Novak.

Na kraju, u otvorenoj raspravi dotaknuta su brojna druga pitanja posebno vezana uz odgoj i obrazovanje. Tako su između ostalog nazočni upoznali predavača s činjenicom da se u sisačkim osnovnih školama na mala vrata uvodi i nameće oblik građanskog odgoja preuzetog iz Rijeke s odabranim predavačima bliskima lijevom svjetonazoru. Profesor je ocijenio da ovaj potez sisačke gradske vlasti ima elemente za ustavnu tužbu je jer očito rezultat samovolje.

(Sisačka biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marko Ljubić: Vjerujem u genij hrvatskoga naroda!

Objavljeno

na

Objavio

Marko Ljubić

U TV emisiji Vidljivi tragovi Nadbiskupijske televizije Splitsko-makarske nadbiskupije koju emitira TV Jadran, novinar i politički analitičar Marko Ljubić je odgovarao na pitanja urednice Danire Matijace, koja su započela općenitom temom istine i njena ostvarivanja a nastavila se razogovorom o rastućoj disharmoniji između naroda i izvršne vlasti koja bi u sustavu parlamentarne demokracije trebala provoditi volju naroda, kao nosioca hrvatskoga suvereniteta, prenosi Projektvelebit

Ljubić se također osvrnuo na pitanje nacionalnih manjina i njihova mjesta u hrvatskom društvu, na poziciju iseljeništva kao integralnog dijela jednoga i jedinstvenog hrvatskoga naroda, na Istanbulsku konvenciju, Izborni zakon i konačno na dva referendumska procesa koja su upravo u toku. Pogledajte emisiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found