Pratite nas

Hrvatska

HRT snima prvi akcijski film o domovinskom ratu

Objavljeno

na

Urednik je Branko Schmidt, režiser Kristijan Milić, scenarist Ivan Pavličić, a producent Stanko Babić usred snimanja već je potrošio izdašan budžet

Potkraj ljeta 1991. skupina pripadnika A satnije 1. bojne 105. bjelovarske brigade stigla je u Pakrac koji su napali srpski pobunjenici. Dio njih 8. rujna dobio je zadatak izvidjeti stanje na bojišnici, imali su na raspolaganju improvizirano oklopno vozilo koje im je pomoglo da se izvuku iz srpske zasjede, pa su poslije ušli i u selo Kusonje, u kojem naizgled nije bilo neprijatelja.

Ipak, ubrzo su bili žestoko napadnuti, oklopno vozilo je onesposobljeno, a oni su se sklonili u jednu od kuća. Tamo su se pokušali obraniti, što nije bilo lako jer je Srbima uskoro stiglo pojačanje.

Borba je trajala do jutra, kada su se preživjeli hrvatski branitelji pokušali predati, no srpske su ih snage nakon jezivog mučenja poubijale i ne pokušavajući ih tretirati kao ratne zarobljenike: poslije su bagerom zatrpali grobnicu, uz cestu kod sela Brusnika, u kojoj je bilo 20 leševa.

Snimanje u selu Ruča

Po tom događaju iz Domovinskog rata upravo se u selu Ruča – između Velike Gorice i Siska – snima prvi hrvatski ratni akcijski film u profesionalnoj produkciji, čiji je naslov “Broj 55”. Već sama riječ “prvi” pobuđuje čuđenje. Kako je moguće da je hrvatska kinematografija svih ovih godina izbjegavala temu Domovinskog rata? A, opet, nema zbora da je tako.

Devedesetih godina snimali su se samo filmovi o žrtvama rata i psihološkim dvojbama njegovih sudionika, pa kada se 1999. pojavilo 65-minutno djelce požeškog amatera Stjepana Sabljaka “U okruženju”, u kojem se pripadnici Zbora narodne garde bore sa srpskim paravojnim skupinama, kritika je bila tako oduševljena da je taj nagrađen Oktavijanom za najbolji srednjometražni film.

Ratom se ubrzo zatim bavio i hvaljeni art film Lukasa Nole “Nebo sateliti” (2000.), no u njemu baš nije bilo puno akcije, dok su se posvuda nagrađivani “Crnci” (2009.) Gorana Devića i Zvonimira Jurića, o vojnicima koji su posumnjali u svoju misiju i nedvojbeno počinili zločine nad civilima, prije mogli okvalificirati kao antiratni film.
Ostao vezan uz projekt

Zapravo, jedini pravi ratni film bili su “Živi i mrtvi” Kristijana Milića, pobjednik pulskog festivala 2007., no u pitanju je bila koprodukcija s BiH, a njezini su protagonisti, u onoj polovici priče koja se odigravala 1993., bili pripadnici HVO-a.

Zapostavljanje Domovinskog rata odlučio je prekinuti još 2007. tadašnji ravnatelj programa HTV-a Domagoj Burić, zagovornika je našao i u Branku Schmidtu, tada uredniku Dramskog programa, pa su odlučili napraviti seriju u stilu “Združene braće”, sjajne produkcije HBO-a, koja je u deset epizoda s istom skupinom glumaca u ulogama američkih vojnika elaborirala najvažnije završne bitke Drugog svjetskog rata u Europi: naša inačica ne bi imala stalno iste junake, ali bi pokrila sva najvažnija ratišta od Vukovara do Knina.

Burić je u međuvremenu otišao s te funkcije, no Schmidt je ostao vezan uz projekt i naručio 12 scenarija za predstojeću seriju od kojih ih je odabrano šest: po tri su napisali Ivan Pavličić i Robert Roklicer, prvi je sin poznatog hrvatskog književnika Pavla Pavličića, već se ogledao kao scenarist u Milićevu srednjometražnom prvijencu “Sigurna kuća” i u “Živima i mrtvima”, dok je drugi glumac, za čiji je proboj opet najzaslužniji Milić jer mu je dao ulogu ustaškog časnika u svom već spomenutom filmu nagrađenom Zlatnom arenom.

Za redatelja prvog filma “Broj 55” – za koji Pavličić potpisuje scenarij – Schmidt je odabrao upravo Milića, u čemu svakako nije pogriješio: danas 43-godišnji redatelj već je u “Sigurnoj kući” pokazao da se snalazi u skučenom prostoru s manjim brojem likova, a “Živi i mrtvi” su najozbiljnije režirani hrvatski ratni film u proteklih nekoliko desetljeća.

Schmidt je projekt povjerio Stanku Babiću, koji je producirao njegove najbolje filmove “Put lubenica”, “Metastaze” i “Ljudožder vegetarijanac”.

Iako se u početku činilo da Babić može biti zadovoljan budžetom koji mu je osigurala televizija – a koji je uistinu neuobičajeno izdašan za HRT-ove standarde jer odgovora onome što se utroši za malo skuplji hrvatski film – ipak je zaključeno da će u postprodukciji biti problema jer će novac taman dostajati za snimanje.
Završna opsada

Nedvojbeno je to najambiciozniji HRT-ov projekt nakon Burićevih “Hrvatskih kraljeva”, koji je ipak bio dokumentarno-igrana serija: ovo je za naše prilike pravi ratni spektakl sa 47 radnih dana snimanja, što je puno čak i kada su hrvatski filmovi u pitanju (većina ih se snimi za manje od mjesec dana).

Babić je morao kupiti pravu kuću, koju će se tijekom produkcije rušiti mecima i eksplozivima, da bi naposljetku čitava odletjela u zrak, kada je neprijatelj napadne minama.

Dakako, kuća nije jedino poprište radnje. Film počinje u vojnoj bolnici u Zagrebu, odabrane lokacije pokraj Ruče izigravat će krajeve oko Pakraca i selo Kusonje, a završnoj opsadi prethodit će prilično složeni ratni manevri u kojoj osim pripadnika A satnije sudjeluju još tri grupe pripadnika MUP-a, rezervista, dobrovoljaca iz Pakraca te specijalne policije iz Lučkog i Bjelovara.

Na suprotnoj su strani srpski pobunjenici, koji dobivaju prevagu kada im se priključe niški specijalci, jedna od najelitnijih postrojbi JNA.

JutarnjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković komentirao izjave Grabar-Kitarović o prebrojavanju potpisa i o Milijanu Brkiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u petak u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje novinara, dijelove intervjua koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala Novoj TV.

Predsjednica Grabar-Kitarović u tom je intervju, između ostaloga, rekla da je proces probrojavanja glasova prikupljenih za raspisivanje referenduma mogao biti transparetniji i da su u njega mogle biti uključene udruge koje su to tražile.

Plenković je, zamoljen da komentira to stajalište, rekao da nije gledao taj intervju te ponovio kako je tekao postupak prebrojavanja.

“Mi smo kao vlada na kraju toga postupka donijeli zaključka da se svim zainteresiranim omogući uvid u baš svaki potpis koji je proglašen nevažećim i ja ne vidim što bi tu moglo biti sporno. Ono što mi trebamo učiniti jest pristupiti izradi novog punog boljeg zakona o referendumu s puno manje praznina jer ovakav kakav je danas ostavlja jako puno nedoumica”, rekao je.

Predsjednica je u intervju Novoj TV rekla da su insinuacije da ona štiti Milijana Brkića, čije se ime spominje u aferi sms. Kazala je da je to “apsolutno netočno”.

“Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima,” rekla je.

Novinari su Plenkovića pitali je li primijetio neki posebni politički odnos u posljednje dvije godine između predsjednice i Brkića.

“Predsjednica trenutačno nije članica HDZ-a i po ustavu ne može ni biti, ali smo iz iste političke obitelji. On je bio vrlo angažiran kao i drugi stranački dužnosnici u vrijeme izborne kampanje u kojoj je ona pobijedila i mislim da imaju korektne odnose, ali nisam tu vidio ništa posebno ni ništa neobično”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Lora: Obilježena 27. obljetnica osnutka ratne postrojbe diverzanata HRM-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRM/ M. Sirišćević

U vojarni “Admiral Sveto Letica – Barba” u splitskoj Lori u petak je obilježena 27. obljetnica osnutka ratne postrojbe pomorskih i kopnenih diverza0nata Hrvatske ratne mornarice (HRM), koja je ugašena 2007. godine, a kroz koju je, kako je rečeno, prošlo 135 pripadnika od kojih je sedam poginulo u Domovinskom ratu, a devet ih je umrlo nakon rata.

Na svečanosti su se čule i kritike zbog gašenja te diverzantske postrojbe.

Hrvatskom branitelju i kapetanu fregate Mihajlu Viceliću na svečanosti je uručeno odličje kojim ga je odlikovala predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović – Red hrvatskog trolista za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu.

“Ovo je za mene veliki dan”, rekao je Vicelić zahvaljujući na odličju. Istaknuo je kako mu je bila čast surađivati s hrvatskim braniteljima u teškim vremenima kad se rađala hrvatska država, ustrojavala Hrvatska vojska i Hrvatska ratna mornarica te Divizion pomorskih i kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice.

“Ratni put gospodina Vicelića je impresivan i on je zaslužio ovo odlikovanje”, rekao je izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivan Vukić predajući mu odličje.

Vukić je rekao da se 2019. godine financijska sredstva za braniteljsku populaciju povećati za 300 milijuna kuna. “Sadašnji proračun Ministarstva hrvatskih branitelja je za 50 posto veći nego što je bio 2016. godine, a u sljedećoj godini će se preko Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 300 milijuna kuna usmjeriti hrvatskim braniteljima, tako da će se financijska izdvajanja za hrvatske branitelje povećati gotovo za 100 posto u odnosu na 2016. godinu”, istaknuo je.

Hrvatski branitelji umiru u dobi između 50 i 60 godina, upozorio je Vukić i izrazio nadu da će sistematski pregledi pridonijeti produženju njihova životnog vijeka. Podsjetio je kako je prije dvije godine pokrenut preventivni sistematski pregled za branitelje te da je u gotovo 40 posto onih koji su bili na pregledu pronađena neka bolest. Rekao je kako je u tijeku uspostava veteranskih centara u Sinju, Šibeniku, Daruvaru, Petrinji i Osijeku.

Brigadir Dragiša Konsa, koji je na svečanosti bio izaslanik ministra obrane Damira Krstičevića, načelnika Glavnog stožera OS RH generala Mirka Šundova, zapovjednika Hrvatske ratne mornarice komodora Ive Raffanellija, istaknuo je da je Divizion diverzanata dao veliki doprinos u Domovinskom ratu. “On je po svim mjerilima bio elitna postrojba”, istaknuo je i izrazio žaljenje što je ugašen. No, dodao je, kroz obuku ronilačkog voda protuminskog djelovanja te kroz specijalnu postrojbu pripadnici Oružanih snaga osposobljavaju se i za diverzantske djelatnosti.

Prvi ratni zapovjednik postrojbe Diviziona pomorskih kopnenih diverzanata Hrvatske ratne mornarice Slobodan Preradović u govoru na svečanosti kritizirao je njezino gašenje 2007. godine.

“Nažalost, nije se našlo razumijevanja od zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice i Ministarstva obrane u Zagrebu za dalji razvoj postrojbe. Totalno pogrešnim procjenama i vizijama (…) postrojba je smanjena s nivoa bojne na nivo satnije, a potom totalno nenamjenski priključena u sastav nekih drugih postrojba i konačno premještena u Delnice, čime je zapravo sve bilo završeno”, rekao je Preradović. Po njegovim riječima, nezamislivo je da Hrvatska s toliko dugom i razvedenom morskom obalom “potpuno zanemaruje podvodne djelatnosti”.

Sudionici svečanosti isplovili su raketnom topovnjačom “Dubrovnik” prema Škojiću ispred Lore, gdje su ronioci u more položili vijenac za poginule hrvatske branitelje.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari