Pratite nas

Hrvatska

HRT snima prvi akcijski film o domovinskom ratu

Objavljeno

na

Urednik je Branko Schmidt, režiser Kristijan Milić, scenarist Ivan Pavličić, a producent Stanko Babić usred snimanja već je potrošio izdašan budžet

Potkraj ljeta 1991. skupina pripadnika A satnije 1. bojne 105. bjelovarske brigade stigla je u Pakrac koji su napali srpski pobunjenici. Dio njih 8. rujna dobio je zadatak izvidjeti stanje na bojišnici, imali su na raspolaganju improvizirano oklopno vozilo koje im je pomoglo da se izvuku iz srpske zasjede, pa su poslije ušli i u selo Kusonje, u kojem naizgled nije bilo neprijatelja.

Ipak, ubrzo su bili žestoko napadnuti, oklopno vozilo je onesposobljeno, a oni su se sklonili u jednu od kuća. Tamo su se pokušali obraniti, što nije bilo lako jer je Srbima uskoro stiglo pojačanje.

Borba je trajala do jutra, kada su se preživjeli hrvatski branitelji pokušali predati, no srpske su ih snage nakon jezivog mučenja poubijale i ne pokušavajući ih tretirati kao ratne zarobljenike: poslije su bagerom zatrpali grobnicu, uz cestu kod sela Brusnika, u kojoj je bilo 20 leševa.

Snimanje u selu Ruča

Po tom događaju iz Domovinskog rata upravo se u selu Ruča – između Velike Gorice i Siska – snima prvi hrvatski ratni akcijski film u profesionalnoj produkciji, čiji je naslov “Broj 55”. Već sama riječ “prvi” pobuđuje čuđenje. Kako je moguće da je hrvatska kinematografija svih ovih godina izbjegavala temu Domovinskog rata? A, opet, nema zbora da je tako.

Devedesetih godina snimali su se samo filmovi o žrtvama rata i psihološkim dvojbama njegovih sudionika, pa kada se 1999. pojavilo 65-minutno djelce požeškog amatera Stjepana Sabljaka “U okruženju”, u kojem se pripadnici Zbora narodne garde bore sa srpskim paravojnim skupinama, kritika je bila tako oduševljena da je taj nagrađen Oktavijanom za najbolji srednjometražni film.

Ratom se ubrzo zatim bavio i hvaljeni art film Lukasa Nole “Nebo sateliti” (2000.), no u njemu baš nije bilo puno akcije, dok su se posvuda nagrađivani “Crnci” (2009.) Gorana Devića i Zvonimira Jurića, o vojnicima koji su posumnjali u svoju misiju i nedvojbeno počinili zločine nad civilima, prije mogli okvalificirati kao antiratni film.
Ostao vezan uz projekt

Zapravo, jedini pravi ratni film bili su “Živi i mrtvi” Kristijana Milića, pobjednik pulskog festivala 2007., no u pitanju je bila koprodukcija s BiH, a njezini su protagonisti, u onoj polovici priče koja se odigravala 1993., bili pripadnici HVO-a.

Zapostavljanje Domovinskog rata odlučio je prekinuti još 2007. tadašnji ravnatelj programa HTV-a Domagoj Burić, zagovornika je našao i u Branku Schmidtu, tada uredniku Dramskog programa, pa su odlučili napraviti seriju u stilu “Združene braće”, sjajne produkcije HBO-a, koja je u deset epizoda s istom skupinom glumaca u ulogama američkih vojnika elaborirala najvažnije završne bitke Drugog svjetskog rata u Europi: naša inačica ne bi imala stalno iste junake, ali bi pokrila sva najvažnija ratišta od Vukovara do Knina.

Burić je u međuvremenu otišao s te funkcije, no Schmidt je ostao vezan uz projekt i naručio 12 scenarija za predstojeću seriju od kojih ih je odabrano šest: po tri su napisali Ivan Pavličić i Robert Roklicer, prvi je sin poznatog hrvatskog književnika Pavla Pavličića, već se ogledao kao scenarist u Milićevu srednjometražnom prvijencu “Sigurna kuća” i u “Živima i mrtvima”, dok je drugi glumac, za čiji je proboj opet najzaslužniji Milić jer mu je dao ulogu ustaškog časnika u svom već spomenutom filmu nagrađenom Zlatnom arenom.

Za redatelja prvog filma “Broj 55” – za koji Pavličić potpisuje scenarij – Schmidt je odabrao upravo Milića, u čemu svakako nije pogriješio: danas 43-godišnji redatelj već je u “Sigurnoj kući” pokazao da se snalazi u skučenom prostoru s manjim brojem likova, a “Živi i mrtvi” su najozbiljnije režirani hrvatski ratni film u proteklih nekoliko desetljeća.

Schmidt je projekt povjerio Stanku Babiću, koji je producirao njegove najbolje filmove “Put lubenica”, “Metastaze” i “Ljudožder vegetarijanac”.

Iako se u početku činilo da Babić može biti zadovoljan budžetom koji mu je osigurala televizija – a koji je uistinu neuobičajeno izdašan za HRT-ove standarde jer odgovora onome što se utroši za malo skuplji hrvatski film – ipak je zaključeno da će u postprodukciji biti problema jer će novac taman dostajati za snimanje.
Završna opsada

Nedvojbeno je to najambiciozniji HRT-ov projekt nakon Burićevih “Hrvatskih kraljeva”, koji je ipak bio dokumentarno-igrana serija: ovo je za naše prilike pravi ratni spektakl sa 47 radnih dana snimanja, što je puno čak i kada su hrvatski filmovi u pitanju (većina ih se snimi za manje od mjesec dana).

Babić je morao kupiti pravu kuću, koju će se tijekom produkcije rušiti mecima i eksplozivima, da bi naposljetku čitava odletjela u zrak, kada je neprijatelj napadne minama.

Dakako, kuća nije jedino poprište radnje. Film počinje u vojnoj bolnici u Zagrebu, odabrane lokacije pokraj Ruče izigravat će krajeve oko Pakraca i selo Kusonje, a završnoj opsadi prethodit će prilično složeni ratni manevri u kojoj osim pripadnika A satnije sudjeluju još tri grupe pripadnika MUP-a, rezervista, dobrovoljaca iz Pakraca te specijalne policije iz Lučkog i Bjelovara.

Na suprotnoj su strani srpski pobunjenici, koji dobivaju prevagu kada im se priključe niški specijalci, jedna od najelitnijih postrojbi JNA.

JutarnjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica uručila odlikovanja za promicanje humanosti i društvenih vrijednosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uručila je u ponedjeljak, uoči Dana državnosti, brojna odlikovanja znanstvenicima, kulturnim i zdravstvenim djelatnicima, sportašima i gospodarstvenicima za njihov doprinos promicanju humanosti i društvenih vrijednosti.

“Priznanja koja vam se danas dodjeljuju obuhvaćaju izniman doprinos koji ste svojim životom i radom, a posebno svojim osobnim angažmanom na promicanju humanosti i društvenih vrijednost, dali na više područja našeg javnog života: u gospodarstvu, znanosti, kulturi i umjetnostima, u promicanju prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, u zdravstvu, sportu i turizmu, u očuvanju nacionalnog identiteta hrvatskoga iseljeništva, u vatrogastvu, zaštiti i spašavanju”, rekla je predsjednica u prigodnom govoru.

Spomenuvši umjetnike i djelatnike u kulturi kao nositelje ukupnih društvenih i duhovnih vrijednosti, gospodarstvenike i turističke djelatnike koji svojim radom šire poduzetničku klimu, požrtvovnost ljudi koji rade u službama spašavanja i zbrinjavanja, te odavši priznanje onima koji rade na razminiravanju Hrvatske, Grabar Kitarović je istaknula da “naša domovina ima izvanredne ljude, čiji vrijedan rad često nije poznat u javnosti”.

Upravo zato ovim odlikovanjima ističemo kako su njihovi napori prepoznati kao snažne poluge uspjeha društvenoga razvoja i općega dobra, naglasila je.

Osvrnula se i na pojedince i ustanove koji vode brigu o najranjivijim skupinama, djeci i bolesnicima, osobama s posebnim potrebama, kao i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Nije zaboravila ni sportaše za koje je kazala da su veleposlanici koji nas predstavljaju kao zemlju sporta i kojima se jednako ponose Hrvati u domovini i izvan nje. Zahvalila je svima kojim rade na očuvanju identiteta hrvatskog naroda u različitim okolnostima i mogućnostima.

“Potrebno nam je isticanje domoljublja, ne samo glasnim riječima već radom i zalaganjem. To je ono tiho domoljublje koje nije samo sebi svrha, već je u službi svih nas, našeg društva u cjelini. Svatko na svoj način i u svome djelokrugu treba pridonijeti razvoju svoje domovine, kao što ste to učinili svi vi”, poručila je predsjednica odlikovanima.

“Treba što više isticati uspješne i požrtvovne ljude jer upravo su oni poticaj širenju stvaralačkog ozračja, optimizma i samopouzdanja, što nam je posebno potrebno u našem suvremenom društvu”, rekla je.

U ime 44 odlikovanih zahvalio se akademik Luko Paljetak kazavši da su počašćeni te da će i dalje nastaviti raditi ono što najbolje znaju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskok odbacio kaznene prijave Živog zida i Slobodne Hrvatske u ‘aferi Hotmail’

Objavljeno

na

Objavio

Uskok je u ponedjeljak odbacio kaznene prijave protiv premijera Andreja Plenkovića, bivše potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, bivšeg Vladinog izvanrednog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka te ministra financija Zdravka Marića u aferi Hotmail, izvijestilo je Državni odvjetništvo.

Riječ je o prijavama koje su, zbog sumnje u trgovinu utjecajem i zloporabe povlaštenih informacija, podnijele stranke Živi zid i Slobodna Hrvatska, a tužiteljstvo je utvrdilo da “nisu ostvarena obilježja prijavljenih kaznenih djela”.

Uskok je na svojoj internetskoj stranici izvijestio da se “u kaznenim prijavama koje se temelje na tekstovima i porukama elektroničke pošte objavljenim na internetskom portalu Index.hr”, navodi da su prijavljene osobe, “koristeći svoje službene dužnosti, namjerno obmanjivale hrvatsku javnost o stanju u društvu Agrokor d.d., neovlašteno otkrivali povlaštene informacije te time posebnoj skupini fizičkih i pravnih osoba omogućili ostvarenje imovinske koristi”.

“Tijekom provedenih izvida pribavljena je relevantna dokumentacija uključenih trgovačkih društava, komunikacija elektroničke pošte te su uzete izjave određenih osoba. Tako pribavljene činjenice i podaci analizirani su zajedno s javno dostupnim podacima te je zaključeno da u radnjama imenovanih nisu ostvarena obilježja prijavljenih kaznenih djela, a niti drugih kaznenih djela za koja se postupak provodi po službenoj dužnosti.

Naime, utvrđeno je da na strani prijavljenih osoba ne postoji veza između odabira osoba koje su činile radnu skupinu za izradu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku i potom angažiranja nekih od njih kao izvanrednog povjerenika i njegovih savjetnika, odnosno utjecaja na izbor glavnog savjetnika za restrukturiranje i njegovih podugovaratelja. Slijedom navedenog doneseno je rješenje o odbačaju kaznenih prijava.

Napominjemo da je provedenim izvidima isključivo razmatrana eventualna kaznena odgovornost prijavljenih osoba, dok drugi vidovi odgovornosti nisu bili predmet razmatranja budući da nisu u nadležnosti državnog odvjetništva”, izvijestio je Uskok.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori