Pratite nas

Hrvate u BiH Hrvatska treba poduprijeti više ekonomski i u zaštiti kulturnog identiteta

Objavljeno

na

”Hrvatska je sigurno najviše zainteresirana, od svih zemalja, da BiH što prije uđe u NATO i Europsku uniju zbog dužine granice od 1.000 km, gdje je važno imati stabilnu i perspektivnu zemlju.

U narednom razdoblju očekuju se bilateralni razgovori i zaključivanje sporazuma o graničnim prijelazima, što podrazumijeva definiranje te granice”, rekao je Boris Blažeković, šef Delegacije Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i zastupnik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata u Hrvatskom saboru.

Hrvatska bi za otprilike godinu i po trebala pristupiti Šengenskom ugovoru, što znači da su granice s BiH u potpunosti definirane.

”Vjerujemo da tu neće biti nekih većih problema i da ćemo mi to, u inače dobroj suradnji s BiH uspjeti dogovoriti”, kaže Blažeković.

Ocjenjujući proces ulaska BiH u NATO naglašava da je NATO osim što je vojni savez i ”još više politička organizacija”.

”Sjevernoatlantski savez je savez zemalja koje dijele iste vrijednosti. U tom kontekstu kada BiH u političkom i društvenom smislu dosegne te vrijednosti bit će nesmetan njen ulazak u NATO”, kazao je Blažeković.

Govoreći o perspektivi Hrvatske, odnosno hrvatskog pogleda na trenutnu situaciju u BiH kazao je da je Hrvatskoj Bosna i Hercegovina izuzetno važna.

”Osim što nam je najbliži susjed, važni su nam i Hrvati kao jedan od konstitutivnih naroda. Normalno je da i ti ljudi gledaju na Hrvatsku kao državu koja ih treba poduprijeti.

Hrvatska treba poduprijeti Hrvate u BiH više ekonomski i u zaštiti kulturnog identiteta, a manje politički. Oni trebaju sami zajedno sa svojim partnerima u BiH donijeti značajne političke odluke”, kazao je Blažeković.

U pogledu posljednjih događanja, prosvjeda u BiH koji su, po njegovim riječima, fokusirali pažnju cijele Europske unije na BiH, kaže da je ”Hrvatska tu da pomogne BiH sa svojim iskustvom i energijom na sve moguće načine da postane punopravna članica i NATO-a i EU“.

”Tu nema zadrške to je naprosto konsenzualno što se tiče svih političkih stranaka i političkih elita u Hrvatskoj. BiH na to može računati, a elite BiH moraju naći načina da iskoriste našu pamet”,  ističe Blažeković.

Krivca za situaciju u BiH vidi prije svega u okolnostima – ”krvavom raspadu Jugoslavije i svim nedjelima koja su se tu događala”.

”Sve to zajedno čine teškoće u državi koje su prisutne. Vjerojatno, najveća odgovornost je na političkim i intelektualnim elitama BiH. Međunarodna zajednica u svemu tome nije nevina. Jasno je da Daytonski mirovni sporazum, koji nije stvorio funkcionalnu državu, ima za posljedicu unutrašnje stanje”, navodi Blažeković.

Smatra da situacija u Ukrajini govori koliko je važno imati stabilnost i sigurnost u okruženju. Važnost sigurnosti zapadnog Balkana, tvrdi, za Hrvatsku je neizmjerna, kao i za cijelu Europu.

Komentirajući protekle izbore u Srbiji na kojima je pobijedila Srpska napredna stranka, kaže da ”očito članovi ove stranke imaju želje i volje za europskim integracijama – uređenjem svoje zemlje, te stavljanjem određenih vrijednosti kao okvir unutar kojeg država može djelovati”.

”Samim tim, ta ekipa s Aleksandrom Vučićem na čelu želi ući u Europsku uniju i urediti institucije i krenuti u boljem smjeru Europe, što i svi želimo”, zaključio je Boris Blažeković, šef Delegacije Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i zastupnik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata u Hrvatskom saboru.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Sigurno se neću kandidirati za peti mandat

Objavljeno

na

Objavio

Angela Merkel kojoj mandat istječe 2021., rekla je u četvrtak da unatoč popularnosti ne razmišlja da se peti put kandidira za dužnost njemačkog kancelara.

Odgovarajući na pitanje javne mreže ZDF-a o mogućoj još jednoj kandidaturi, Merkel je rekla da se “sigurno” neće kandidirati i da je to “čvrsto” odlučila.

Popularnost Angele Merkel koja je na vlasti od 2005., potaknula je nagađanja o još jednoj kandidaturi iduće godine, premda je kancelarka u više navrata isticala da se neće kandidirati.

Njemačka čelnica kojoj je 65 godina, među najomiljenijim je političarima zahvaljujući uspješnom upravljanju epidemijom novog koronavirusa u Njemačkoj.

Njezina stranka, konzervativni CDU, koji u anketama ima daleko najveću potporu, treba do kraja godine izabrati novog predsjednika koji će zatim biti kandidat za kancelarsku dužnost. Kandidati su žestoki suparnik Merkel, liberal Friedrich Merz i umjereni čelnik Sjeverne Rajne – Vestfalije Armin Laschet.

I predsjednik bavarske vlade i čelnik konzervativne stranke CSU-a Markus Soeder, koji se isto istaknuo u suzbijanju epidemije, mogao bi sudjelovati u utrci za mjesto kancelara. (Hina)

Merkel o novoj migrantskoj krizi: ‘2020. nije 2015.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Milanović: DORH je mislio na Plenkovića. Nisu mislili valjda na Batmana?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (arhiva)

Predsjednik Zoran Milanović boravio je u Sisku povodom Dana grada i tom je prilikom dao kratku izjavu vezanu uz DORH-ovu objavu.

Državno odvjetništvo na svojim je službenim stranicama reagiralo na izjave predsjednika Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, koji su kritizirali njihov rad zbog akcije u kojoj je uhićena Josipa Rimac, ali svi oni “prebacuju lopticu”.

Naime, Plenković je uvjeren da se reakcija odnosila na Milanovića, dok je on uvjeren da se odnosila na Plenkovića.

“Mislim da je DORH mislio na Plenkovića. Nisu mislili valjda na Batmana”, rekao je Milanović za RTL i dodao:

“Ali, bilo bi dobro da kažu na koga misle imenom i prezimenom. Na mene nisu sigurno jer nisam opasan ili moćan, ja samo pričam.”

Inače, DORH se nakon izjava glasio na svojim službenim stranicama podsjećajući na članak 6. Zakona o državnom odvjetništvu.

“Zabranjen je svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja u predmetima kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti i u predmetima u kojima državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine Republike Hrvatske.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari