Pratite nas

Pregled

Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavještajce i pronaći način da prihvate odluku

Objavljeno

na

Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu Hrvatske i Slovenije uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za Euractiv ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučilištu i bivši ministar znanosti Žiga Turk.

Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev – teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu Piranskog zaljeva i neškodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, piše Turk.

Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom ispunjen glavni hrvatski strateški cilj, objašnjava Turk.

Iako Slovenija nije ostvarila svoj najvažniji cilj, vladajuća koalicija arbitražnu odluku predstavlja kao svoj veliki uspjeh. Dio te prezentacije, namijenjen domaćoj publici, glasno je pritiskanje Hrvatske da prihvati odluku, piše Turk.

Svi napori slovenske diplomacije usmjereni su na uvjeravanje slovenskih prijatelja (koji su jednako i hrvatski prijatelji) da je potrebno izvršiti pritisak na Hrvatsku da prihvati arbitražnu odluku.

Svaki put kada Slovenija pozove Hrvatsku da prihvati odluku i svaki put kada Hrvatska to odbije, obje strane se dublje ukopavaju u svoje pozicije i to ne vodi nigdje. Što je šteta, piše Turk, jer je odluka uravnotežena i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti.

Dva su moguća izlaza iz te pat pozicije, smatra slovenski analitičar. Ili da obje zemlje prihvate odluku ili da je obje odbiju i granicu dogovore same.

Priča koja bi Hrvatskoj pomogla da prihvati odluku na razini je špekulacije, ali bi mogla biti istinita, piše Turk.

Hrvatske obavještajne službe imale su pristup telefonskim razgovorima između slovenskih diplomata i jednog suca. Vrlo je moguće da je Hrvatska imala pristup i drugim komunikacijama i saznala kakvom rješenju sud naginje 2015. godine, misli Turk. Pošto je očekivana odluka, suprotno od konačne, bila vrlo loša za Hrvatsku, Zagreb se povukao iz arbitraže kako bi se izvukao iz situacije da mora prihvatiti neprihvatljivu odluku.

Nakon što se Hrvatska povukla iz arbitraže, sud je vrlo vjerojatno poduzeo dodatne mjere kako nitko ne bi mogao tvrditi da je išao na ruku Sloveniji, zemlji koja je održavala nepriličnu komunikaciju s jednim sucem. I zato je promijenio odluku u hrvatsku korist.

Ironija je u tome što je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, piše Turk. “Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavještajce i pronaći način da prihvate odluku”.

Druga je mogućnost da se pronađe rješenje kojim bi i Slovenija odbije abritražnu odluku. Ako Hrvatska ponudi Sloveniji pogodbu koja je bolja od sadašnje arbitražne odluke, Ljubljana ne bi imala problema to prihvatiti.

Takav prijedlog mogao bi uključivati neke kozmetičke promjene kopnene granice (da se kuće ne dijele napola), ali ne i promjene na moru, zaključio je.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Izetbegović i Čović prepirali se pred Tuskom oko Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Posjet predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska BiH u četvrtak je bio novi povod za javnu polemiku dvojice najviših bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u toj zemlji oko Pelješkog mosta.

Tusk je u Sarajevu bio u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana. Sastao se s članovima predsjedništva i prisustvovao potpisivanju ugovora između predstavnika Vijeća ministara BiH i Europske investicijske banke (EIB) o kreditima vrijednima oko 150 milijuna eura za gradnju dvije nove dionice autoceste na koridoru V c koji povezuje Ploče i Budimpeštu.

Predsjedatelj predsjedništva Bakir Izetbegović izjave za novinare iskoristio je kako bi ponovo istaknuo pitanje Pelješkog mosta zatraživši javno od Tuska “da pomogne” kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje.

“Zamolio sam Tuska da nam pomogne naći obostrano prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti interese i Hrvatske i BiH… Ništa ni više ni manje od toga”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to u slučaju njegove zemlje znači ostvarenje onih prava koja proistječu iz Konvencije UN o pravu mora.

Time je aludirao na raniji zahtjev da se prije gradnje mosta utvrdi granica na moru i definira koridor iz Neumskog zaljeva prema međunarodnim vodama u Jadranskom moru.

Mimo uobičajenog protokola intervenirao je hrvatski član predsjedništa Dragan Čović koji je poručio kako ono što je kazao Iztebegović nije stajalište BiH nego njegovo osobno.

“Pelješki most je pitanje Republike Hrvatske, ne i Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović dodajući kako je neprimjereno polemiziranje o takvim pitanjima pred prijateljima.

“Zahvaljujemo Europskoj uniji što je podržala takav projekt. Mi moramo svoja stajališta usaglasiti u BiH pa onda s njima izlaziti u javnost. To je, uz ostalo, rezultat izborne kampanje”, rekao Čović.

Najavio je kako će službeno i usuglašeno stajalište BiH o tome biti predstavljeno na summitu EU-zapadni Balkan koji se 17. svibnja održava u Sofiji.

Tusk je pitanje Pelješkog mosta ignorirao, a za skup u Sofiji je rekao da će biti dobra prilika da se potvrdil europska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.

“EU je najpouzdaniji partner i najveći donator regije”, kazao je predsjednik Europskog vijeća ističući kako je to slučaj i sa BiH koja 70 posto svog izvoza plasira upravo na tržište Unije no još je važnijim ocijenio to što EU i države regije dijele zajedničke vrijednosti.

Pozvao je ipak da se već sada bolje surađuje na sigurnosnom planu radi učinkovitijeg suočavanja s izazovima poput migrantske krize, organiziranog kriminala i terorizma.

U odnosu na BiH, potvrdio je Tusk, EU je spremna nastaviti provoditi svoja obećanja i pomoći ali i kazati što je brine.

“Brine nas izborna reforma. EU doista želi da se ovaj trenuti zastoj (u izmjeni izbornog zakona) adekvatno riješi u najboljem interesu BiH. EU uči da međuetničke i međuvjerske napetosti stvaraju problem i ne pridonose dobru ali i da pomirenje doista jeste moguće čak i među zakletim neprijateljima a rezultat toga je napredak i bolji život za sve građane”, kazao je Tusk.

Izetbegović se Tusku zahvalio na kontinuiranoj potpori BiH u procesu europskih integracija istčući kako složeni ustroj njegove zemlje uvjetuje njenu sporost na europskom putu i u provedbi reformi.

“Ponekad se čini da krize u BiH ne prestaju no stanje je puno bolje nego što se to percipira i nego što to mediji izveštavaju”, ustvrdio je Iztebegović koji cijeni kako je za protekle tri godine ipak ostvaren značajan napredak, posebice na gospodarskom planu.

Dodao je kako za BiH nema drugog puta osim europskoga, ponoviši ocjenu kako BiH unatoč svim zaprekama do 2025. može biti spremna za punopravno članstvo u Uniji

Tusk je iz Sarajeva otputovao u Skoplje, zadnje odredište turneje po zemljama regije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tjednik Novosti mora platiti Mirjani Hrgi 40.000 kn

Objavljeno

na

Objavio

Općinski građanski sud u Zagrebu u sporu novinarke Mirjane Hrge protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV), izdavača tjednika Novosti, u četvrtak je donio nepravomoćnu presudu kojom se nalaže SNV-u da Mirjani Hrgi isplati 40.000 kuna zbog povrede osobnosti tekstom “Suicid iz zasjede”, objavljenog u svibnju 2016.

Osim tog novčanog iznosa, SNV-u je naloženo da Hrgi nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7750 kuna, uvećanom za zatezne kamate.

Nepravomoćna presuda uslijedila je nakon postupka kojeg je Hrga pokrenula zbog teksta objavljenog u rubrici “Katran i perje” u kojem je autor Petar Glodić napisao da “u vrijeme kada je HTV okupiran desničarskim fanaticima, dovođenje Mirjane Hrge na RTL najveće je medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske”, te kako Hrga “i dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta”.

Hrga je kasnije napustila mjesto urednice i voditeljice emisije RTL Danas. Kako se navodi u obrazloženju presude, nakladnik Novosti u ovom postupku nije dokazao da postoje pretpostavke koje bi ga oslobodile od odgovornosti za štetu koja je prouzročena tužiteljici.

“Tvrdnja da se radi o vrijednosnim sudovima autora članka nije osnovana iz razloga što navođenje tvrdnje da je dovođenje nekog novinara na neku televiziju najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske još i može predstavljati vrijednosni sud, ali kada se taj vrijednosni sud stavi u kontekst informacije prikazivanjem tužiteljice kao desničarskog fanatika, tada se ne radi o vrijednosnom sudu”, ističe se u obrazloženju u kojem se navodi kako se ne radi o “vrijednosnom sudu čije je objavljivanje bilo u javnom interesu”.

Prikazivanje Hrge u uvredljivom i negativnom kontekstu

Osim toga, navodi se u obrazloženju, ta informacija nije dana u dobroj vjeri, već isključivo s ciljem da se Hrga prikaže u uvredljivom i negativnom kontekstu.

Presuda je uslijedila nakon što je Hrga početkom travnja svjedočila pred sudom, gdje je ocijenila da “u Hrvatskoj trenutno postoji jedna nova vrsta fašizma”, spominjući novinare koji su navikli na jedan način izvještavanja i čim im je ponuđen novi kut gledanja, koji se ne poklapa s njihovim mišljenjima i navikama, to im postaje nedopustivo.

Time se jasno novinaru daje do znanja da se takvo ponašanje neće tolerirati i da mu “više nema kruha u Hrvatskoj”, rekla je Hrga. Navela je kako od prošle jeseni više nije zaposlena kao novinarka, trenutno se “čisti od sve zagađenosti u hrvatskom novinarstvu” i sumnja da bi je nakon svega ijedna redakcija zaposlila, i to isključivo zato “što je pritisak koji se stvori objavom ovakvih tekstova nepodnošljiv”.

Ustvrdila je kako ju je nakon šest godina izbivanja iz Hrvatske iznenadio animozitet među kolegama, te da je diskriminirana “jer se u nekom trenutku izjasnila kao Hrvatica i katolkinja”. U postupku je svjedočio Hrgin suprug Staša Stefanović, koji je izjavio kako je zbog etiketiranja bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”, a da ju je kumica na Dolcu kod koje kupuje voće i povrće “počela gledati s podozrenjem”.

Također je svjedočio novinar HRT-a Damir Smrtić, koji je ustvrdio kako je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Kako je potvrdila odvjetnica SNV-a, na prvostupanjsku presudu bit će uložena žalba u zakonskom roku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati