Pratite nas

Pregled

Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavještajce i pronaći način da prihvate odluku

Objavljeno

na

Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu Hrvatske i Slovenije uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za Euractiv ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučilištu i bivši ministar znanosti Žiga Turk.

Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev – teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu Piranskog zaljeva i neškodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, piše Turk.

Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom ispunjen glavni hrvatski strateški cilj, objašnjava Turk.

Iako Slovenija nije ostvarila svoj najvažniji cilj, vladajuća koalicija arbitražnu odluku predstavlja kao svoj veliki uspjeh. Dio te prezentacije, namijenjen domaćoj publici, glasno je pritiskanje Hrvatske da prihvati odluku, piše Turk.

Svi napori slovenske diplomacije usmjereni su na uvjeravanje slovenskih prijatelja (koji su jednako i hrvatski prijatelji) da je potrebno izvršiti pritisak na Hrvatsku da prihvati arbitražnu odluku.

Svaki put kada Slovenija pozove Hrvatsku da prihvati odluku i svaki put kada Hrvatska to odbije, obje strane se dublje ukopavaju u svoje pozicije i to ne vodi nigdje. Što je šteta, piše Turk, jer je odluka uravnotežena i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti.

Dva su moguća izlaza iz te pat pozicije, smatra slovenski analitičar. Ili da obje zemlje prihvate odluku ili da je obje odbiju i granicu dogovore same.

Priča koja bi Hrvatskoj pomogla da prihvati odluku na razini je špekulacije, ali bi mogla biti istinita, piše Turk.

Hrvatske obavještajne službe imale su pristup telefonskim razgovorima između slovenskih diplomata i jednog suca. Vrlo je moguće da je Hrvatska imala pristup i drugim komunikacijama i saznala kakvom rješenju sud naginje 2015. godine, misli Turk. Pošto je očekivana odluka, suprotno od konačne, bila vrlo loša za Hrvatsku, Zagreb se povukao iz arbitraže kako bi se izvukao iz situacije da mora prihvatiti neprihvatljivu odluku.

Nakon što se Hrvatska povukla iz arbitraže, sud je vrlo vjerojatno poduzeo dodatne mjere kako nitko ne bi mogao tvrditi da je išao na ruku Sloveniji, zemlji koja je održavala nepriličnu komunikaciju s jednim sucem. I zato je promijenio odluku u hrvatsku korist.

Ironija je u tome što je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, piše Turk. “Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavještajce i pronaći način da prihvate odluku”.

Druga je mogućnost da se pronađe rješenje kojim bi i Slovenija odbije abritražnu odluku. Ako Hrvatska ponudi Sloveniji pogodbu koja je bolja od sadašnje arbitražne odluke, Ljubljana ne bi imala problema to prihvatiti.

Takav prijedlog mogao bi uključivati neke kozmetičke promjene kopnene granice (da se kuće ne dijele napola), ali ne i promjene na moru, zaključio je.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Za ubojstvo trojice hrvatskih policajaca 20 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Zbog ubojstva trojice i pokušaja ubojstva četvorice hrvatskih policajaca s tenka JNA kod Hrvatske Kostajnice 1991. u ponedjeljak je na sisačkom Županijskom sudu u odsustvu nepravomoćno osuđen državljanin Srbije Zoran Tomić koji je nepravomoćno kažnjen s 20 godina zatvora.

Državno odvjetništvo u ponedjeljak je izvijestilo da je Tomić presudom “proglašen krivim i osuđen na način da mu je za svako od tri ubojstva prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina i za svako od četiri pokušaja ubojstva prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od deset godina te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina koliko mu se maksimalno mogla izreći kazna po odredbama KZ-a RH”.

Tomić je optužen da je 26. srpnja 1991. kao vodnik prve klase JNA i zapovjednik prvog tenka u oklopnoj koloni koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema Kozibrodu, kako bi postavili ‘tampon zonu’ između hrvatskih policijskih snaga i srpskih paravojnih postrojbi, zauzeo mjesto ciljača u tenku i rafalno ispalio više hitaca prema označenom vozilu hrvatskog MUP-a.

“Tereti ga se da je po izlasku oklopne kolone iz grada; u namjeri da usmrti policijske službenike koji su se s punim povjerenjem u pripadnike oklopne kolone kretali na njenom čelu; iz spregnutog mitraljeza kalibra 7,62 mm ispalio više hitaca u vozilo, odnosno u sedmero policijskih službenika koji su bili u tom označenom službenom policijskom vozilu”, izvijestilo je Državno odvjetništvo.

Ističu da su u tom zločinu trojica policijskih službenika smrtno stradala, a jedan je ranjen dok su trojica policijskih službenika ostali neozlijeđeni.

U tom su zločinu poginuli zagrebački policajci Mladen Halapa, Ivica Perić i Goran Fadljević.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Osijek: Zavod za hitnu pomoć dobio devet novih vozila

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije dobio je u ponedjeljak devet novih vozila, čime se očekuje značajno povećanje standarda u funkcioniranju službe hitne pomoći.

Vrijednost nabave novih vozila veća je od četiri milijuna kuna, od čega je iz županijskog proračuna izdvojeno 3,5 milijuna, dok je ostatak osigurao županijski Zavod za hitnu pomoć.

Župan Ivan Anušić kazao je kako županija izdvaja značajna sredstva za službu hitne medicinske pomoći, pa je prema vozilima i standardu njihove opreme među vodećim hrvatskim županijama.

Dodao je kako se, uz opremu i kvalitetne liječnike, radi daljnjeg unaprjeđivanja rada ove službe priprema projekt izgradnje nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu, čija bi lokacija u skladu s pravilima struke trebala omogućiti vozilima da do mjesta intervencije stignu za 10 do 15 minuta.

Ravnateljica Zavoda Silvana Sabo naglasila je kako se radi o vrhunski opremljenim vozilima koja, uz ostalo, hidraulički ovjes, respiratore, a u odnosu na druge zavode za hitnu pomoć i automatski masažer srca, uređaj koji točno definira kojom brzinom i intenzitetom treba masirati srce, kako bi se postigao najbolji učinak za pacijenta.

Izvijestila je kako vozila županijske Hitne pomoći godišnje prijeđu više od dva milijuna kilometara, pri čemu se zbrine oko 25 tisuća hitnih pacijenata, a obavi se i 24 tisuće sanitetskih prijevoza te 1.300 međužupanijskih sanitetskih prijevoza.  (Hina)

Foto: Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari