Pratite nas

Vijesti

Hrvati bi trebali ozbiljno shvatiti popis stanovništva

Objavljeno

na

O rezultatima popisa ovisit će kreiranje svih budućih promjena u BiH, kao što su promjene ustava i novo uređenje zemlje, glavna je poruka koja se posljednjih dana upućuje Hrvatima u Bosni i Hercegovini kako bi ih se potaknulo da se odazovu popisu stanovništva.

Hrvati, poput primjerice Bošnjaka, nemaju dvojbi oko pojedinih odgovora s popisa, pa se očekuje da nacionalnost, vjera i pismo kod većine Hrvata neće biti ”zbunjujuća pitanja”. No, kako se navodi u pozivima za popis, za Hrvate će popis biti od ključne važnosti zbog drugih društvenih i političkih kretanja u BiH.

Politička težina

Hrvati, unatoč tomu što su konstitutivni narod u BiH i što im se ustavom jamči jednakopravnost, nakon popisa saznat će svoju stvarnu političku težinu.

Tako je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u nedavnom intervjuu za Večernji list rekao kako je popis stanovništva, koji će se održati od 1. do 15. listopada, prevažan za hrvatski narod, ali i za BiH u cjelini.

-Oko popisa se mnogo špekulira, jer se od njega želi praviti politički dokument i iz njega se izvlačiti mnogo onoga što on u  sebi ne krije kao statistički normativ. Preko popisa se žele slati i određene poruke. Znam da je bilo interesa određenih, prije svega među Bošnjacima, da se kroz popis profilira i četvrti narod koji bi trebao biti brojniji od Hrvata, pa da se i na taj način špekulira o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, rekao je Čović i dodao kako je popis stanovništva zaštita Hrvata u BiH, te kako je to i zaštita interesa Katoličke crkve u BiH pa i BiH kao države.

Bošnjaci i Srbi izjašnjavali se kao Hrvati

Zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović, koji je imenovan koordinatorom za popis stanovništva ispred HDZ-a, naveo je kako pripreme za popis teku bez većih poteškoća te je uputio poziv svim Hrvatima koji su izvan BiH da se od 1. do 15. listopada nađu na području BiH ili na neki drugi način iznađu rješenje kako bi bili obuhvaćeni popisom.

Kazao je ukoliko ne budu popisani da će to biti još jedan veliki udar na položaj Hrvata u BiH čiji je broj znatno smanjen zbog ratnih događanja, u odnosu na popis iz 1991. godine.

Upitan za popis u Republici Srpskoj i tamošnje popisivačke timove, Lovrinović je kazao da su se u nedostatku hrvatskih popisivača, Bošnjaci i Srbi izjašnjavali kao Hrvati, ali da je ta pojava zabilježena u manjem broju sredina te da neće u konačnici bitnije utjecati na popisni proces.

Uputio je apel svim Hrvatima u BiH da se upišu kao Hrvati, katolici, koji govore hrvatskim jezikom i da žive u BiH.

Popis za budućnost društva BiH u cjelini

I Crkva u BiH smatra kako je popis prevažna stvar za Hrvate. U priopćenju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine navodi se kako se radi o vrlo važnom događaju , koji će svojim statističkim podacima, a posebno onim demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem stanju nego bi rezultati mogli uvjetovati budućnost društva BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH.

Nadbiskup vhbosanski kardinal Vinko Puljić naveo je kako je i moralna obaveza svakog katolika očitovati svoju vjersku pripadnost i izjasniti se katolikom, pa i na popisu stanovništva. Kardinal Puljić nije želio da prejuducira šta bi popis mogao pokazati kada je u pitanju broj katolika u BiH, ali je naglasio da je njihova obveza da se odazovu popisu.

I biskup banjalučki Franjo Komarica je, ukazujući na važnost popisa stanovništva, ipak naveo da je sada jedva pet posto od onoga broja katolika u Banjalučkoj biskupiji i RS, posebno u Posavini koji je bio prije rata.

Svakog dana nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji

1234141_508100362607866_445865625_nA podaci Katoličke crkve su alarmantni za Hrvate, pa tako prema nekim izračunima svakoga dana iz BiH nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji. Zemlju je, prema podacima Crkve, u posljednjih deset godina napustilo 32.000 Hrvata, pa se tako brojka od prijeratnih 760.000 na kraju 2012. godine spustila na oko 430.000. Brojke iz popisa 1948. godine govore kako je Hrvata u BiH bilo 613.895, odnosno 23.94 posto.

No, tako u Hrvatskom svjetskom kongresu smatraju da će ukoliko broj Hrvata s prijeratnih 17 posto spadne ispod deset posto, biti teža pregovaračka pozicija u Bosni i Hercegovini gdje se o svemu pregovara i bazira na brojčanom balansu.

U toj udruzi smatraju kako je zbog toga popis stanovništva u BiH najvažniji događaj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit će položaj Hrvata u BiH.

S druge strane, brojke iz probnog popisa provedenog u našoj zemlji od 15. do 29. listopada prošle godine govore kako najmanje polovinu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi – 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju „ostali” svrstalo se šest posto građana.

O rezultatima popisa ovisit će i druge stvari osim političke težine. Tako će rezultati popisa utjecati i na novu raspodjelu sredstava od neizravnih poreza za općine jer će se konačno znati točan broj i omjer stanovnika u općinama. Popis će utjecati i na planiranje razvojnih politika te za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova.

No, kad se o popisu priča, uglavnom se govori o tome da će se vidjeti gdje je tko koliko stradao i tko je koga više protjerao.

Temelji konstitutivnosti i jednakopravnosti

S druge strane, teško je uvjeriti Hrvate, kao i druge narode, da će im i popis biti od koristi kako ih se pokušava uvjeriti čak i u onim mjestima gdje se uspio sačuvati suživot jer loša ekonomska situacija kvari i demografsku sliku pojednihih područja.

Hrvati bi, koji su dobrim djelom dosta vremena zanemarivali situaciju u BiH posebno u pogranilnim dijelovima uz Hrvatsku  gdje su u većini, u ovom popisu trebali bi pokazati društvenu ozbiljnost i pripadnost zemlji u kojoj žive i koja odlučuje o njihovoj sudbini. Popis stanovništva trebao bi dodati još čvrstine u temelje konstitutivnosti i zajamčene jednakopravnosti, a konačna brojka pokazati na kojim temeljima Hrvati u BiH trebaju graditi svoju budućnost.

ps/dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ivica Marijačić: Jugoslavenske provokacije

Objavljeno

na

Objavio

Javno promicanje jugoslavenske ideje izraziti neprijateljski čin prema Hrvatskoj

U povodu stote obljetnice ulaska Hrvatske u jugoslavensku zajednicu, naš javni prostor zatrovan je jugonostalgijom do te mjere da se ponekad pitamo u kojoj državi uopće živimo.

Povijesna obljetnica bila je prigoda nostalgičarima da u sebi probude sve zapretene emocije koje ih vežu za prošlo i pregaženo političko doba.

Pročetničke Novosti su možda otišle najdalje pa su objavile insignije propale države na naslovnici. Kako nemaju čitateljsku publiku, nitko to ne bi ni primijetio da neki hrvatski mediji nisu prenijeli tu provokaciju. Bilo bi logično da stvar postavimo ovako: ako je Jugoslavija bila negacija Hrvatske, a jest jer je u krvi gušila svaku pomisao o slobodnoj hrvatskoj državi, onda to znači da je javno promicanje jugoslavenske ideje izraziti neprijateljski čin prema Hrvatskoj i da ga treba sprječavati, zabranjivati i kažnjavati.

Ništa od toga ne događa se u Hrvatskoj. Štoviše, svi ti krugovi koji su ovih dana puna srca prizivali u sjećanje okupacijsku Jugoslaviju financiraju se proračunskim novcem. Hrvatska ne samo što nije u stanju definirati te pojave kao neprijateljske, nego im nije u stanju prekinuti dotok novca, no to je već poznata očajna priča koja govori o stupnju hrvatske neslobode i nedovršenoj pobjedi 90-ih.

U dubini svoje duše oni preziru Hrvatsku

Upravo ti krugovi se žestoko bore protiv uporabe pozdrava Za dom spremni. U Hrvatskome saboru su potpisali interpelaciju o zabrani toga pozdrava vodeći ljudi SDP-a, GLAS-a, IDS-a, manjinski zastupnici. S jedne strane, porazno je da nekome u Hrvatskoj smeta pozdrav pod kojim se branio, primjerice, Vukovar, ane smetaju mu simboli pod kojim je napadan. S druge, pak, strane, pozitivno je što otprilike sada jasno znamo stav tih potpisnika prema Hrvatskoj, ako smo uopće ikad i sumnjali.

U dubini svoje duše oni preziru Hrvatsku. Ne samo da se ne biborili za nju kad bi sutra opet bila napadnuta, nego bi najvjerojatnijie otišli na agresorsku stranu. Arsen Bauk, Boris Miletić, Anka Mrak Taritaš, Davor Bernardić, Veljko Kajtazi sutra bi, dakle, u slučaju nove srbijanske agresije pod zvijezdom petokrakom, gotovo sigurno uzeli taj simbol za svoje obilježje i pucali na Hrvatsku koja bi se opet branila pod pozdravom Za dom spremni!

Upravo ti ljudi osporavaju Hrvatskoj pravio što se branila 90-ih od agresije pod spomenutim pozdravom pa je istina zapravo tragična i neumoljiva: onaj u Hrvatskoj komu smeta pozdrava pod kojim su branitelji branili napadnutu Domovinu jednostavno niti je prijatelj, niti je lojalni građanin niti je normalan čovjek. Pravo je napadnutoga hrvatskoga naroda da se brani na svome pod bilo kojim simbolima za koje je procijenio da mu pomažu, pa i pod ustaškim pokličima.

S etičke strane, tu aspolutno nema ništa sporno. Ako Lori Vidović, Bauku, Bernardiću, Pupovcu i ostalima smeta Za dom spremni, to zapravo znači da su oni na strani koljača i ubojica na Ovčari koji su na sebi imali kape s petrokraka dok su zvjerski ubijali i klali hrvatske branitelje i civile.

Ne postoji način da oni svoju protivljenje pozdravu Za dom spremni učine moralno opravdanim, pa čak ni pozivanjem na okaljanost pozdrava u doba NDH jer o tome ništa ne znaju, nego samo imaju predsrasude koje je u njima proizvela jugoslavenska historiografija i velikosrpska propaganda.

Kalkuliranje

Kada ne bi morao politički kalkulirati, nacionalno indiferentni Andrej Plenković vjerojatno bi se s lakoćom složio s oporbenjacima i odmah potpisao interpealciju i propisao zabranu svake uporabe spomenutoga pozdrava. U njegovome HDZ-u možda je ostao još minimum dostojanstva i minimum otpora prema nekim oblicima rehabilitacije zločinačke Jugoslavije pa su protiv oporbene interpelacije, ali nije isključeno da ih Plenković skrši i udovolji oporbi kao što je dosad redovito. Ovo što Plenković radi od Hrvatske gotovo je luđačka i kompulzivna destrukcija svake nacionalne samosvojnosti.

On se poziva na EU, a u toj EU Italija daje nagradu za mir četniku Vučiću, u toj Europi haški tužitelji i suci primaju nagrade iz ruku predstavnika istočnoga Mostara u znak zahvalnosti što su osulili hrvatsjku šetoricu, u toj Europi jedan Ratko Mladić uživo se javlja se haaške tamnice u studio srbijanske televizije… A u Hrvatskoj Plenković i HDZ-ovci ne usude ni na minutu šutnje za pokojnoga Praljka, strogo paze da se ne bi slučajno se sreli s Darijom Kordićem, u toj Hrvatskoj moraju uklanjati domovinske simbole sa spomenika poginulim braniteljima zato što to zahtijeva Milorad Pupovac koji je na dan 5. kolovoza u Bačkoj Palanci odavao popčast agresorskoj vojsci i politici.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Objavljeno

na

Objavio

Dekan Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Šaćir Filandra izjavio je da je “nekulturno i nepošteno” da Bošnjaci nametnu Hrvatima Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH ocjenjujući da je nezadovoljstvo Hrvata tim političkim potezom posve opravdano, prenose u subotu mediji u Mostaru.

“Bošnjaci znaju i trebaju znati da nije pošteno da oni Hrvatima biraju člana predsjedništva, njihova predstavnika. To je sasvim normalno, a ovaj potez je besmislen i rekao bih nekulturan”, rekao je Filandra.

Rekao je kako su opravdani prosvjedi i nezadovoljstvo Hrvata protiv nametanja probošnjačkog političara hrvatskih korijena Željka Komšića za člana državnog vrha.

“(Nezadovoljstvo je) apsolutno opravdano. Međutim, ta se situacija mogla i trebala riješiti. Hrvati moraju znati da izmjena izbornog zakona neće biti temelj za uspostavu trećeg entiteta kao što to smatraju Bošnjaci”, rekao je Filandra.

Po njegovu mišljenju slučaj Komšić predstavlja “jednu veliku političku ujdurmu (podvalu) koju su napravili ljudi koji su u biti politički nepismeni”.

“Sasvim je normalno da Hrvati imaju svoga čovjeka koga smatraju da je njihov predstavnik bez obzira što u ustavu kaže. Ako imate moralni stav, neka onda svatko izabere svog predstavnika”, rekao je Filandra.

Podsjetio je dugu društveno-političku povijest predstavljanja različitih zajednica u Bosni i Hercegovini navodeći da takvi primjeri sežu još iz vremena osmanske vlasti.

“Mi imamo višestoljetnu tradiciju nacionalnog predstavljanja. Kada je u ovu zemlju došao Omer paša Latas 1850. tada mu četiri sarajevske zajednice pravoslavci, katolici, muslimani i Židovi idu u susret dočekati ga. To je zapravo naša tradicija, nije to nikakva sladunjava priča o BiH i jedan ne može predstavljati drugoga”, istaknuo je dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu.

On je izrazio uvjerenje da će se predstavnici vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka uspjeti usuglasiti o ovome pitanju, koje je za profesora Filandru tehničko, ako se zauzmu jasna moralna stajališta o potrebi da svaki narod ima mogućnost predstavljanja u institucijama vlasti.

Na listopadskim općim izborima u BiH Željko Komšić je pobijedio Dragana Čovića u utrci za hrvatskog člana BiH Predsjedništva jer su ga dominantno birali Bošnjaci.

Zbog toga ga je više desetaka općina i županija s hrvatskom većinom proglasilo personom non grata, a u Mostaru je održan mimohod na kojemu je protiv njegova izbora prosvjedovalo oko 10.000 Hrvata.

Ovoga tjedna su bivši visoki međunarodni predstavnici u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Scharz Schilling, koji su i sami kako je rekao hrvatski premijer Andrej Plenković pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu, optužili državni vrh Hrvatske za miješanje u unutarnja pitanja u BiH te su izbor Komšića ocijenili zakonitim.

Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je na zasjedanju Vijeća Europske unije aktualizirao preglasavanje Hrvata u BiH i narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a u ponedjeljak će Vijeće za vanjske poslove EU na kojemu će sudjelovati i šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić u Bruxellesu raspravljati o situaciji u BiH i krizi nastaloj nakon posljednjih izbora.

(Hina)

 

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

 

 

HNS: Visoki predstavnici koriste neprimjerene lobističke akcije kontra RH

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari