Pratite nas

Vijesti

Hrvati bi trebali ozbiljno shvatiti popis stanovništva

Objavljeno

na

O rezultatima popisa ovisit će kreiranje svih budućih promjena u BiH, kao što su promjene ustava i novo uređenje zemlje, glavna je poruka koja se posljednjih dana upućuje Hrvatima u Bosni i Hercegovini kako bi ih se potaknulo da se odazovu popisu stanovništva.

Hrvati, poput primjerice Bošnjaka, nemaju dvojbi oko pojedinih odgovora s popisa, pa se očekuje da nacionalnost, vjera i pismo kod većine Hrvata neće biti ”zbunjujuća pitanja”. No, kako se navodi u pozivima za popis, za Hrvate će popis biti od ključne važnosti zbog drugih društvenih i političkih kretanja u BiH.

Politička težina

Hrvati, unatoč tomu što su konstitutivni narod u BiH i što im se ustavom jamči jednakopravnost, nakon popisa saznat će svoju stvarnu političku težinu.

Tako je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u nedavnom intervjuu za Večernji list rekao kako je popis stanovništva, koji će se održati od 1. do 15. listopada, prevažan za hrvatski narod, ali i za BiH u cjelini.

-Oko popisa se mnogo špekulira, jer se od njega želi praviti politički dokument i iz njega se izvlačiti mnogo onoga što on u  sebi ne krije kao statistički normativ. Preko popisa se žele slati i određene poruke. Znam da je bilo interesa određenih, prije svega među Bošnjacima, da se kroz popis profilira i četvrti narod koji bi trebao biti brojniji od Hrvata, pa da se i na taj način špekulira o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, rekao je Čović i dodao kako je popis stanovništva zaštita Hrvata u BiH, te kako je to i zaštita interesa Katoličke crkve u BiH pa i BiH kao države.

Bošnjaci i Srbi izjašnjavali se kao Hrvati

Zamjenik predsjednika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović, koji je imenovan koordinatorom za popis stanovništva ispred HDZ-a, naveo je kako pripreme za popis teku bez većih poteškoća te je uputio poziv svim Hrvatima koji su izvan BiH da se od 1. do 15. listopada nađu na području BiH ili na neki drugi način iznađu rješenje kako bi bili obuhvaćeni popisom.

Kazao je ukoliko ne budu popisani da će to biti još jedan veliki udar na položaj Hrvata u BiH čiji je broj znatno smanjen zbog ratnih događanja, u odnosu na popis iz 1991. godine.

Upitan za popis u Republici Srpskoj i tamošnje popisivačke timove, Lovrinović je kazao da su se u nedostatku hrvatskih popisivača, Bošnjaci i Srbi izjašnjavali kao Hrvati, ali da je ta pojava zabilježena u manjem broju sredina te da neće u konačnici bitnije utjecati na popisni proces.

Uputio je apel svim Hrvatima u BiH da se upišu kao Hrvati, katolici, koji govore hrvatskim jezikom i da žive u BiH.

Popis za budućnost društva BiH u cjelini

I Crkva u BiH smatra kako je popis prevažna stvar za Hrvate. U priopćenju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine navodi se kako se radi o vrlo važnom događaju , koji će svojim statističkim podacima, a posebno onim demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem stanju nego bi rezultati mogli uvjetovati budućnost društva BiH u cjelini, a time i hrvatskog naroda i Katoličke crkve u BiH.

Nadbiskup vhbosanski kardinal Vinko Puljić naveo je kako je i moralna obaveza svakog katolika očitovati svoju vjersku pripadnost i izjasniti se katolikom, pa i na popisu stanovništva. Kardinal Puljić nije želio da prejuducira šta bi popis mogao pokazati kada je u pitanju broj katolika u BiH, ali je naglasio da je njihova obveza da se odazovu popisu.

I biskup banjalučki Franjo Komarica je, ukazujući na važnost popisa stanovništva, ipak naveo da je sada jedva pet posto od onoga broja katolika u Banjalučkoj biskupiji i RS, posebno u Posavini koji je bio prije rata.

Svakog dana nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji

1234141_508100362607866_445865625_nA podaci Katoličke crkve su alarmantni za Hrvate, pa tako prema nekim izračunima svakoga dana iz BiH nestanu dvije četveročlane hrvatske obitelji. Zemlju je, prema podacima Crkve, u posljednjih deset godina napustilo 32.000 Hrvata, pa se tako brojka od prijeratnih 760.000 na kraju 2012. godine spustila na oko 430.000. Brojke iz popisa 1948. godine govore kako je Hrvata u BiH bilo 613.895, odnosno 23.94 posto.

No, tako u Hrvatskom svjetskom kongresu smatraju da će ukoliko broj Hrvata s prijeratnih 17 posto spadne ispod deset posto, biti teža pregovaračka pozicija u Bosni i Hercegovini gdje se o svemu pregovara i bazira na brojčanom balansu.

U toj udruzi smatraju kako je zbog toga popis stanovništva u BiH najvažniji događaj za Hrvate izvan Hrvatske i o njegovu rezultatu ovisit će položaj Hrvata u BiH.

S druge strane, brojke iz probnog popisa provedenog u našoj zemlji od 15. do 29. listopada prošle godine govore kako najmanje polovinu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi – 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju „ostali” svrstalo se šest posto građana.

O rezultatima popisa ovisit će i druge stvari osim političke težine. Tako će rezultati popisa utjecati i na novu raspodjelu sredstava od neizravnih poreza za općine jer će se konačno znati točan broj i omjer stanovnika u općinama. Popis će utjecati i na planiranje razvojnih politika te za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova.

No, kad se o popisu priča, uglavnom se govori o tome da će se vidjeti gdje je tko koliko stradao i tko je koga više protjerao.

Temelji konstitutivnosti i jednakopravnosti

S druge strane, teško je uvjeriti Hrvate, kao i druge narode, da će im i popis biti od koristi kako ih se pokušava uvjeriti čak i u onim mjestima gdje se uspio sačuvati suživot jer loša ekonomska situacija kvari i demografsku sliku pojednihih područja.

Hrvati bi, koji su dobrim djelom dosta vremena zanemarivali situaciju u BiH posebno u pogranilnim dijelovima uz Hrvatsku  gdje su u većini, u ovom popisu trebali bi pokazati društvenu ozbiljnost i pripadnost zemlji u kojoj žive i koja odlučuje o njihovoj sudbini. Popis stanovništva trebao bi dodati još čvrstine u temelje konstitutivnosti i zajamčene jednakopravnosti, a konačna brojka pokazati na kojim temeljima Hrvati u BiH trebaju graditi svoju budućnost.

ps/dnevno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Milan Ivkošić: To mi samo mislimo da biramo vlast u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ja li nastao ‘kaos u koloniji Hrvatskoj’?
Zašto ljevičari profitiraju ovakvom situacijom?
Zašto su mediji u Jugoslaviji bili zanatski kvalitetniji?
Zašto je medijska scena u Hrvatskoj premrežena nasljednicima komunističke partije?

Radi li se u Hrvatskoj namjerno kaos i tko ga radi?
Zašto je desnica medijski nepismena?

Kako je nestala hrvatska financijska i gospodarska suverenost?
Zašto je detuđmanizacija preduvjet pljačkanja Hrvatske?
Tko zapravo bira vlast u Hrvatskoj?
Kako je izgledalo poltronstvo svih predsjednika vlade nakon Tuđmana?

Kako se mađarski predsjednik Orban uspio oduprijeti Bruxellsu?
Kako je Plenković u vrijeme raspada Jugoslavije bio nadahnut marksističkim idejama?
Kako se Hrvatska razbija preko najjače stranke?

Ima li Plenković kompleks ‘Beograda’?

Kako to da Novosti koje potpisuje koalicijski partner Pupovac nazivaju Plenkovića šljamom?
Što je to privlačno u ideji hrvatstva?

Zašto mnogi stranci kroz cijelu povijest prihvaćaju ideju političkog hrvatstva kao svoju?
Što znači tvrdnja da Hrvati imaju nevjerojatnu asimilacijsku moć?
Kolika je odgovornost Crkve u Hrvatskoj za taj tzv. kmetovski mentalitet Hrvata?
Zašto se razdoblje NDH-a poistovjećuje isključivo sa zločinom?
Je li ‘Za dom spremni’ ustaški pozdrav i jesu li većina ustaša bila časni i hrabri domoljubi?
Kako izgleda politički zaplet na relaciji Srbija – Kosovo?
Zašto se u Hrvatskoj svaka tri mjeseca otkriva neka nova uljanik-muljanik afera?

Zašto je desnica izgubljena u marginalnim temama?
Koliko je kod hrvatskih političara dubok reflex sluganstva prema Bruxellesu?
Vlada li Hrvatskom sustav tzv. duboke države?
Jesu li Mislav Kolakušić i Dalija Orešković političke alternative u Hrvatskoj?
Jesu li zapadna civilizacija pa i Hrvatska s njom ušli u fazu propadanja identičnoj onom razdoblju s kraja Rimskoga carstva?
Koja je formula uspjeha hrvatskih sportaša?

Odgovore poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari