Pratite nas

Hrvati u BiH su ostali bez institucija. Jedan narod mora imati infrastrukturu

Objavljeno

na

Hrvati u BiH imaju dovoljno potencijala kako bi iznijeli priču HAZU-a BiH. Radit ćemo i na podizanju mladih kadrova koji će jednoga dana ovo preuzeti – rekao je Pehar

Hrvati u BiH su ostali bez institucija. Jedan narod mora imati infrastrukturu

 

Osnivanje Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini označeno je kao povijesni trenutak za hrvatski narod u ovoj zemlji. Akademija će predstavljati kralješnicu intelektualne snage Hrvata u BiH, a trenutno ima 13 redovnih i 10 dopunskih članova. O budućem radu HAZU-a BiH, planovima, budućim članovima i ostalim pitanjima vezanim uz ovu temu razgovarali smo s prvim predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bosni i Hercegovini prof. dr. Jakovom Peharom.

• Na svečanoj sjednici ovoga tjedna je rečeno kako je ovaj proces trajao jako dugo. Koliko se radilo na ovome projektu?

Počelo se raditi 2000. godine iako je Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost osnovano 1993. U jednom trenutku sam postavljen za predsjednika Inicijativnog odbora gdje nas je bilo jedanaest. I počelo se raditi. Išli smo u Zagreb, Banju Luku, gledali što ljudi rade, kako se ovakve institucije organiziraju. Prije 11 godina projekt je podržalo i Sveučilište u Mostaru. Od tada gledamo pravnu osnovu za osnivanje ovog HAZU-a BiH. Ozbiljno se počelo raditi prije 3 godine, zakon je usvojen u HNŽ-u koji je bio okvir za HAZU BiH i konačno je došlo do realizacije projekta i ideje. Osnovano je povjerenstvo, birali smo matičare…

• Što su matičari u ovome procesu?

Oni su osnivatelji institucija. Jedino matičari ili akademici mogu birati akademike. Imali smo 13 matičara. Sedam je iz HAZU-a iz Zagreba, 5 iz ANU BiH i jedan iz ANU-a RS. Oni koji su kandidirani za akademike su napravili curriculume. Dobili su i naputke i kriterije koje trebaju zadovoljiti. Matičari su imali mjeseci i pol dana da prouče dokumente, neki rokovi su čak produženi kako bi se dokumentacija koja nam je dostavljena bila detaljno pregledana. Sve je ispitano i svi su potpisali, dokumenti su u arhivi Akademije sada.

• Koliko HAZU BiH može imati članova?

Po odrednicama Akademije možemo imati 15 akademika. Redovnih.

• Što je idući korak?

Puno je posla ostalo za iduću sjednicu. Formiranje razreda, izbor tajnika, pravilnik o organizaciji i sistematizaciji, pravilnik o naknadama, program rada, što je jako važno i diplome.

• Mnogo je špekulacija oko osnivanja Akademije. Od onih političkih, pa do nacionalnih. Što je plan HAZU-a BiH u vremenu koje je pred nama?

Cilj je isti kao kod ostalih akademija. To je da potičemo, da popunjavamo praznine u korpusu u kojem se nalazimo i konačno da vodimo računa da svaki narod ima svoju infrastrukturu. Znanstvenu, kulturnu… Mi nemamo institucija. Hrvati u Bosni i Hercegovini to nemaju. Ono malo što smo imali je izgubljeno prije nekoliko godina. Infrastruktura je jako važna. Ali isto tako kada pogledate razne događaje u BiH, sve treba staviti u okvir stvarnosti ove zemlje. Ne treba pričati o trećem entitetu kroz ovu priču. Ovo su akademije naroda koji žive u BiH, koji svoje različitosti pretaču u zajednički interes BiH i poboljšavamo kvalitetu života.

• Imaju li Hrvati u Bosni i Hercegovini dovoljno kapaciteta da iznesu jednu ovakvu priču?

Imamo potencijal koji je već započeo određene programe, ali nije završen…

• Na što točno mislite?

Danas možemo zajedno i pred Bruxellesom doći do određenih sredstava kako bi se razvijali. Sve sam pozvao, i dalje pozivam. I ANU BiH i ANU RS da zajedno radimo na projektima jer Europa pojedincu neće dati projekt.

• Prekinuo sam vas. Niste mi do kraja odgovorili na pitanje imaju li Hrvati u BiH dovoljno potencijala za ovu priču?

Mi imamo potencijal za ovu priču. Ima dovoljno ljudi koji mogu nositi tu priču. Radit će se i na podizanju mladih kadrova, to je jedna važna zadaća u cijelom ovome projektu ili procesu koji je pred nama.

• Jeste li već razgovarali s predstavnicima ANU-a BiH i ANU-a Republike Srpske?

Na sastancima na kojima sam bio bilo je izuzetno pozitivnih tonova. Sve je prihvaćeno, u tome se ne vidi ništa opasno, volja za suradnjom postoji. Ti ljudi iz spomenutih Akademija su naši matičari. I to je jedan vid suradnje.

• Mnogi ovu priču vide samo u okviru Hercegovine. Kako vi to komentirate?

I dio hrvatskog korpusa u Sarajevu ima veliki intelektualni potencijal, i to se ne smije podcijeniti. Zašto neke od razreda ne bi prebacili u Sarajevo. Neki naši akademici danas žive i rade u Sarajevu. ANU BiH je stvoren 1966. Ima vrijeme, ima rezultate, to treba poštovati. Iskrenim radom ćemo srušiti sve zle jezike u ovoj priči.

• Rekli se da Akademija može imati 15 redovnih članova. Što je s ostalima?

Maksimalni broj redovitih članova HAZU-a BiH je 15, 20 dopisnih, i još stručni suradnici. Tu ne spadaju počasni članovi, strani članovi. Tko kaže da nećemo imati svoje članove u Australiji, Americi i drugim zemljama.

• Je li već postoji neki plan širenja članstva Akademije?

Imamo plan za širenje. Statut kaže kako se svake dvije godine vrši izbor novih članova. Možda ćemo to mijenjati.

• U kojem pravcu?

U tome pravcu da bi taj rok smanjili na godinu dana. Imamo ozbiljnih kandidata, nadležna tijela će donijeti odluke. Imamo još dva otvorena mjesta među redovnim članovima, ima mjesta u dopisnim članovima, zašto to ne iskoristiti i ta mjesta dati ljudima koji zaslužuju mjesto u HAZU-u BiH. Imamo pet počasnih doktora znanosti ovoga sveučilišta. Zašto oni ne bi bili članovi Akademije.

• Ovaj intervju radimo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Najavljeno je kako će sjedište Akademije biti u kampusu Sveučilišta. Što je s tim prostorijama?

Sjedište će sada biti u kampusu Sveučilišta u Mostaru. Imat ćemo nekoliko ureda, svojih prostorija, što nam je sasvim dovoljno. Akademija je po zakonu proračunski korisnik. Ove godine nismo u proračunu, ali očekujemo kako će biti od iduće godine.

• Znači, ostalo je još minimalno pola godine do ulaska u proračun. Što do tada?

Sveučilište je financijski dosta pomoglo ovaj projekt, za sada nemamo većih problema. Polako ćemo opremiti prostorije, nigdje nam se ne žuri. Ništa ne želimo stvoriti preko noći. Okrenuti smo samo prema kvalitetnom radu, ostvarivanju misije Akademije, i to je naša glavna obveza. Nadamo se kako će i financijska pitanja biti riješena u vremenu koje je pred nama, te kako će Akademija moći normalno funkcionirati. Za sada nemamo razloga ni potrebe smatrati kako bi ovaj dio priče mogao otići u nekom suprotnom smjeru u budućnosti.

VL/Foto: ‘STOLE LASIC/Vecernji list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Crkva ispunjava svoje financijske obveze

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ustvrdio je u petak kao nema ničega spornog u odluci kojom se dio crkvene imovine u Dubrovniku predaje hrvatskoj vladi kao udio za vraćanje duga po kreditnim obvezama ocijenivši pri tom kako su drukčije tvrdnje dio već viđene”negativne kampanje” protiv Crkve.

Komentirajući novinarima u Sarajevu otvoreno pismo što ga je hrvatski Centar za mirovne studije (CMS) uputio vladi zbog odluke o preuzimanju dijela duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) kardinal Puljić je kazao kako u tome ne vidi nikakav problem jer Crkva vraća svoje dugove.

“Ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često puta negativno pristupa bez da cjelovitu istinu sazna”, kazao je kratko kardinal Puljić.

CMS u otvorenom pismu kritizira odluku hrvatske vlade o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema HBOR-u uz tvrdnju kako je ionako riječ o kreditu kojega takva banka nije smjela odobriti.

Za kredit koji je bez kamata nešto veći od tri milijuna eura Vrhbosanska je nadbiskupija kao zalog dala nekretnine u Dubrovniku a u CMS-u tvrde kako su iste nekretnine dva puta založene odnosno kako je na isti način podignut još jedan kredit od 4,5 milijuna eura što smatraju krjanje problematičnim.

Prodajom nekretnina u Dubrovniku dug Vrhbosanske nadbiskupije HBOR-u bi trebao biti smanjen za oko milijun eura.

Iz CMS-a su od vlade i uprave HBOR-a zatražili pojašnjenje zbog čega je ta banka uopće dala kredit pravnoj osobi koja nije registrirana u Hrvatskoj ali i kako je moguće da zalog za vraćanje duga bude nekretnina koja je do 2007. godine bila vlasništvo Hrvatske a potom je prepisana Vrhbosanskoj nadbiskupiji te zašto HBOR tu nekretninu nije ovršio kada Vrhbosanska nadbiskupija više nije bila u stanju vraćati kredit.

Kardinal Puljić: Jednima se u Haagu sudi što su dijelili BiH, a drugi su nagrađeni jer su je podjelili

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari