Pratite nas

Komentar

Hrvati imaju problem s patriotizmom!?

Objavljeno

na

Slovenci nemaju ‘svog glavaševića’ koji bi ismijavao borbu za teran

Neki bi Hrvati od Slovenaca mogli učiti što je to patriotizam. A to je kad ne daš na svoje. Pa bile to i “tri srdele” ili teran.

Kada sam se prije desetak godina iz Zagreba preselio u Samobor, što je tik do granice sa Slovenijom, došao sam i u domet 15-ak slovenskih TV stanica.

Iznenadilo me koliko ta mala država ima razvijenu pop-scenu, a još više što je svaki drugi glazbeni spot sniman na onih 20-ak kilometara mora koje imaju, i to baš da se vide obrisi Piranskog zaljeva, piše Davor Ivanković/VečernjiList

To nije slučajno, nego Slovencima i tako usađuju osjećaj da su i mediteranska zemlja i da im je more i onaj zaljev jednako važan kao i Alpe. Da Slovenci promišljeno grade svoj patriotizam vidi se i u sportu. Pogotovo u kolektivnim sportovima, a što se može postići s reprezentacijom svoje države vidi se i na aktualnom Europskom košarkaškom prvenstvu. A što su spremni učiniti za nacionalni ponos i patriotizam dokazuje i primjer “fajta” oko korištenja naziva teran.

Hrvatska se neće usuditi odgovoriti zabranom plasmana slovenskog terana ili malvazije

Vino koje odavno pod istim imenom rade i Hrvati i Slovenci, njihovim lobiranjem u Europskoj uniji uspjeli su uzurpirati, da bi Bruxelles ipak dao za pravo i Hrvatima koji ga smiju nazivati teranom iz hrvatske Istre. No, ta ista Slovenija koja je u cijeloj Europskoj uniji digla histeriju jer Hrvatska ne priznaje pravorijek o arbitraži u spomenutom zaljevu, ne priznaje pak odluku komisije o teranu. Pa je zabranila plasman terana iz Hrvatske u Sloveniju uz najavu da će se posvetiti širenju zabrane na cijelu Europsku uniju.

U primjeni svog patriotizma, bio on politički, teritorijalni ili gospodarski, Slovenci su izuzetno tvrdi, pa su tako i prije odluke o zabrani plijenili naš teran čak i na događanjima poput turističkih sajmova i vinskih degustacija!? O takvom ponašanju Slovenije Hrvati mogu misliti da je drsko i bezobrazno, no sa stajališta zaštite slovenskih nacionalnih interesa, takvo ponašanje poučno je i Hrvatima. U svakom slučaju, za Slovence ono je efikasno i činjenica je da to oni Hrvatskoj rade zato što se usude. Hrvatska se, naime, sigurno neće usuditi odgovoriti zabranom plasmana slovenskog terana ili malvazije.

Hrvati imaju problem s patriotizmom

A da o “slovenskim” kulenima i ne govorimo. Premda se to Hrvatima prikazivalo operetnim, odbor slovenskog parlamenta zamalo je održao sjednicu o tome koliko je slovenska vojska sposobna, dakle vojnom silom, provesti razgraničenje na moru. Kako se hrvatske vlasti i u takvim situacijama uglavnom drže uljudno, što zna prijeći u beskrvno i mlitavo, da nije bilo “recipročne” izjave jednog umirovljenog vojnika, Davora Domazeta Loše, možda bi Slovenci i napravili taj korak i angažirali svoj parlament u pripremi vojnog odgovora Hrvatskoj. Lošo je, naravno, ironizirao govoreći o dolasku hrvatskog pješaštva u Ljubljanu za 48 sati, kaznio ga je potom i Pantovčak, no neka je to kazao, čulo ga se i u Deželi. Za razliku od Slovenaca, Hrvati, izgleda, imaju sve više problema sa svojim patriotizmom. Da nešto ne štima potvrđuje i to da već cijeli niz naših sportaša više ne vidi ništa posebno u nastupu za državne reprezentacije, čega je zadnji primjer odlazak krnje košarkaške reprezentacije na Europsko košarkaško prvenstvo.

Problem s patriotizmom primjetan je i u dijelu hrvatske političke elite. Kod nekih se hrvatski patriotizam, pa i zbog ekscesa, smatra neželjenim, nazadnjačkim. Postao je čak i predmetom ismijavanja. Pa će tako na Lošinu izjavu SDP-ovac Bojan Glavašević zapomagati kako bi neki “zbog tri srdele u Piranu opet ratovali”. Te Glavaševićeve tri srdele nastavak su SDP-ovih “dviju lignji” iz 2000., koje su navele Račana da parafira s Drnovšekom sporazum o zaljevu s još gorim konotacijama od ovog arbitražnog. Glavašević predstavlja tipične patriotski nezrele Hrvate koji ne shvaćaju jednadžbu da ako se danas ne želiš “fajtati” za svoje tri srdele dovest ćeš državu do toga da ćeš na kraju odustati i od gradnje mosta (Pelješkog) preko svog teritorija, granice na Dunavu pa i Ine.

U Sloveniji nema “glavaševića” koji ismijavaju borbu za teran. Neki bi Hrvati, dakle, od Slovenaca mogli učiti što je to patriotizam. A to je kad ne daš na svoje. Pa bile to i srdele ili teran.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Don Damir Stojić: Hvala vam hrvatski branitelji, nikad vas nećemo zaboraviti!!!

Objavljeno

na

Objavio

Sinoć i preksinoć su bili veličanstveni dani. Jedinstveno smo izašli na ulice naših gradova s trobojnicom i šahovnicom, pjevajući domoljubne pjesme i dočekali naše heroje.

Međutim, primjetio sam jedan nedostatak. Nedostaje 15,840 hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za Hrvatsku.

Kao što je rekao izbornik Zlatko Dalić, bez njih ne bi bilo ove šahovnice. 🇭🇷
Hvala vam, nikad vas nećemo zaboraviti!!!

Pogledajte ovaj video kenotafa crkve Sv. Mati Slobode na Jarunu i pomolite se za naše heroje…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Nije Vrsaljko legao na voljenu zastavu s onakvim dječački snenim izrazom lica zato što je slušao jazz.

Objavljeno

na

Objavio

Dubravko Šimenc na facebooku je podijelio zanimljiv komentar Zvonimira Raspudića kojega donosimo u cijelosti:

“Pitaju se neki, inherentno moralno superiorni, otkuda toliko poštovanje Vatrenih prema Thompsonu? Zašto su baš njega poželjeli imati u autobusu i čuti ga na pozornici? Zašto su time „pokvarili“ tako veličanstven događaj?

Odgovor je vrlo jednostavan. Thompsonove pjesme, koje promoviraju ljubav a ne mržnju, velikim su dijelom zaslužne za sve ono što su u životu postigli pa tako i ovo srebro kojim su u trans odveli čitavu naciju i od Hrvatske stvorili predmet obožavanja cijelog svijeta. Nije Modrić mogao proći epski put od čuvanja koza na Velebitu, preko izbjeglištva, do najboljeg igrača svjetskog prvenstva slušajući TBF. Ali su mu zato riječi Thompsonove pjesme „Moj dida i ja“ osvjetljavale težak put kojim je stigao do zvijezda.

Nije odlučan pogled i ruka na srcu svih reprezentativaca prilikom intoniranja himne nusprodukt slušanja Massima, inače vrsnog glazbenika. Taj ponosni, neustrašivi karakter gradile su pjesme poput „Uvijek vjerni tebi“.

Nisu dečki mogli akumulirati nadljudsku snagu, koju bi izvlačili u 120. minuti produžetka, slušajući Josipovićevu „Tokatnu etudu u C-duru“ na 3. programu HR-a. Thompsonovi stihovi iz „Nema predaje“ ušpricali su im potreban doping da prevare bol i s vatrom u očima grizu do kraja.
Nije Dalićevu poniznost i posvećenost svetom cilju, koju je prenio na sve igrače, kreiralo slušanje Detoura, koji su mi inače odlični. Thompsonovi „Geni kameni“ zaslužni su za to.

Nije Vrsaljko, nakon junačke borbe protiv Engleza, legao na voljenu zastavu s onakvim dječački snenim izrazom lica zato što je slušao jazz. Thompsonova „Lijepa li si“ usadila mu je u srce vječnu, neizmjernu ljubav prema domovini koja mu daje snagu da se za nju bori do kraja.
Osobno su mi od Thompsona puno miliji “The National”, premda i on ima nekoliko odličnih pjesama. No svakome dajem za pravo da sluša ono što mu se iskreno sviđa.

Stoga bih molio sve koji s gnušanjem komentiraju glazbeni ukus naših heroja da pokažu barem trunku tolerancije koju inače nerado pokazuju prema „nižim bićima“.

Njih nitko od optuženih ne proziva za glazbeni ukus pa bi bio red da uzvrate istom mjerom i ne kvare ove veličanstvene događaje. Za kraj, pozivam ih i da poslušaju najljepšu i najslušaniju Thompsonovu pjesmu, za koju je inače napisao i tekst i glazbu, te da mu nakon toga presude i dalje šire samo ljubav.

Zvonimir Raspudić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori