Pratite nas

Herceg Bosna

Hrvati na televiziji sada samo mogu nosati kablove

Objavljeno

na

‘Hrvati će sigurno dobiti kanal na hrvatskom jeziku, a kada?”, rekao je parlamentarac Mate Franjičević na okruglom stolu o hrvatskom tv-kanalu koji je održan na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

”Mislim da svi oni koji prave opstrukcije i blokade prave jedan uzaludan posao i samo odgađaju nešto što je neminovno”, rekao je Franjičević na okruglom stolu čiji je naziv jednako dug kao i priča o hrvatskom-tv kanalu – ”Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio Javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?”.

Franjičević je rekao kako postoji milijun razloga da se radikalno reformira javni televizijski sustav u BiH.

”U Parlamentu Federacije i u Parlamentarnoj skupštini BiH svugdje se ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, nastoji se izbjeći da hrvatski predstavnici argumentiraju svoje stavove”, kaže Franjičević.

Nema tehničkih zapreka

Franjičević smatra kako je nužno ”da se jednom narodu uz to i konstitutivnom omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i u kakvom obliku želi izražavati političke i kulturne stavove, štiti svoje identitetske i nacionalne osobitosti”.

Sudionik na ovom Okruglom stolu, Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, je rekao kako je problem što entiteti imaju televizije, a ne narod. Kaže kako postoje tehničke predispozicije za postojanje takvog kanala.

”Do 15. lipnja 2016. godine cijeli prostor BiH mora biti digitaliziran. To je potpisano prije sedam-osam godina. Digitalizacijom će biti devet kanala, od devet kanala tri će pripasti emiterima Federalnoj, BHT-u i RS-u koje će djelovati na cijelom prostoru BiH. Međutim, imaju šest slobodnih kanala tako da tehničkih zapreka nema”, rekao je Bandur.

Bandur smatra kako Hrvati ne plaćaju pretplatu jer nemaju televiziju na svom jeziku.

”Kako će plaćati pretplatu za nešto što nije njihovo”, upitao je Bandur i dodao kako smatra da Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata. Kaže kako je 12 posto Hrvata na Federalnoj televiziji, kako je od sedam direktora jedan Hrvat, a od sedam urednika jedan.

”Mogu nosati kablove, scenu raditi, ali u uredničkom dijelu gdje se kreira politika tu ih nema”, rekao je Bandur.

Na Okruglom stolu je sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja se prisutnima obratila putem video poruke iz Bruxellesa.

”Budući da su Hrvati u neravnopravnom položaju televizijski kanal bio bi samo mali korak u postizanju ravnopravnosti u BiH”, smatra Šuica.

Nitko neće dobiti ili izgubiti izbore

Dekan Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je rekao kako je treći kanal na hrvatskom jeziku legitimno pitanje o kojemu treba razgovarati. Tomić kaže kako na pitanju trećeg kanala nitko neće ni dobiti ni izgubiti izbore.

”Mi smo svjesni da Daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika i tri naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik u javnim servisima nije zastupljen, a rekao bi da nije zastupljen ni hrvatski entitet ni hrvatska baština. i o tome treba razgovarati”, smatra Tomić.

Pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta docent Ilija Musa kaže kako je kanal na hrvatskom jeziku postojao 1998. godine, ali kako ga je visoki predstavnik ukinuo.

Španjolski model za kanal na hrvatskom

”Ako uzmemo u obzir zakon iz 1999. godine koji je predviđao Federalnu televiziju s dva kanala, jednim na kojem bi se koristio hrvatski jezik, a drugi na kojem bi se koristio bošnjački jezik i ako uzmemo u obzir da je takav zakon ukinut na uštrb hrvatskog naroda onda možemo pomisliti i da je ured visokog predstavnika poduzeo neke korake koji nisu u skladu s njihovim pravima”, rekao je Musa.

Na pitanje novinara što je s Hercegovačkom televizijom koja je bila na hrvatskom jeziku Musa je rekao kako je općepoznato da je ta televizija ugašena, ali i da ona nije funkcionirala kao dio javnog RTV sustava.

Musa je rekao kako je cilj Okruglog stola razgovor o rješenjima i modelima informiranja hrvatskog naroda.

”Taj model može biti konsocijacijski, integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen u nekim drugim državama npr. švicarski model, belgijski model, a Hrvatima bi čak odgovarao i španjolski model gdje imamo jednu RTV postaju na razini države regionalnu TV postaju”, rekao je Musa.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježena 24. obljetnica 2. gbr HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

U mostarskoj vojarni Stanislava Baje Kraljevića, svečano je obilježena 24. obljetnica 2. gardijske brigade HVO-a, jedne od najslavnijih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim pripadnicima HVO-a.

Potom je u kapelici sv. Ivana Krstitelja misu služio vojni kapela don Jakov Pavlović. Uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika brigade, veterana, predstavnika HNS-a, braniteljskih udruga HVO-a, obljetnici su nazočili brojni gosti i uzvanici.

Prigodne riječi u znaku prisjećanja na herojski ratni put 2. gbr HVO-a, njezina ustroja i postignuća te čestitkama za obljetnicu postrojbe uputili su zapovjednik 1. pješačke gardijske pukovnije OS-a BiH brigadir Slaven Galić, pomoćnik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS-a BiH brigadrni general Ivica Jerkić i ratni zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a general zbora Stanko Sopta.

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

POŠTOVANI PRIJATELJI

U prigodi 24. obljetnice 2. gardijske brigade HVO-a obraćam Vam se kao njezin ratni i mirnodopski zapovjednik. Ovdje s mauzoleja i spomen-kapele slavnoj brigadi HVO-a. Ovdje gdje nas sa svoga spomen znaka gledaju njeni poginuli vitezovi. Ovdje gdje su pismene o ukazu predsjednika HRHB Mate Bobana da se osniva ova Brigada. Ovdje gdje je oltar – žrtvenik s kojeg već evo 24. godinu slavimo sv. misu za naše poginule suborce. Ovdje gdje u središtu tužna majka Hrvatica u naručju drži svoga poginulog sina bojovnika HVO-a.

Kad je prije 20. godine biskup Ratko Perić posvetio i blagoslovio ovu kapelu, obratio se na koncu bojovnicima, obiteljima poginulih i mnoštvu puka ministar obrane RH Gojko Šušak i održao najkraći, ali i najsadržajniji govor. Gledao je s ponosom u sve nas i rekao: NE BOJTE SE!

Evo, dvadeseti četiri godine poslije i ja želim to isto ponoviti: NE BOJ TE SE! Toliko je krvi i znoja, toliko muke i patnje uloženo u našu slobodu da se ne smijemo i ne trebamo bojati. Naši nas poginuli s neba sokole i vele: Mi smo za Vas dali svoju krv.

I naš General Slobodan Praljak ponavlja ne samo nama, već cijelom svijetu: SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.
I svi naši poginuli prijatelji, pripadnici 2. gardijske brigade, vitezovi su ljubavi pram slobodi. Oni su heroji. Branili su goli život svoga naroda i svoje ognjište, svoju zemlju. Oni su činili Hrvatsko Vijeće Obrane. Oni su nas branili, a mi branimo istinu o njima i stoga sve laži i lažne konstrukcije odbacujemo.

Mi smo na ove godine ponosni – one su naš ponos. Danas molimo za svoje poginule, za njihove obitelji, za sve nas da nas njihova žrtva okrijepi u ovome našem životu.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine! Počivali u miru Božjem

Kamenjar.com

MUNJE

 

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari