Pratite nas

Herceg Bosna

Hrvati na televiziji sada samo mogu nosati kablove

Objavljeno

na

‘Hrvati će sigurno dobiti kanal na hrvatskom jeziku, a kada?”, rekao je parlamentarac Mate Franjičević na okruglom stolu o hrvatskom tv-kanalu koji je održan na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

”Mislim da svi oni koji prave opstrukcije i blokade prave jedan uzaludan posao i samo odgađaju nešto što je neminovno”, rekao je Franjičević na okruglom stolu čiji je naziv jednako dug kao i priča o hrvatskom-tv kanalu – ”Televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio Javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini – fikcija ili stvarnost?”.

Franjičević je rekao kako postoji milijun razloga da se radikalno reformira javni televizijski sustav u BiH.

”U Parlamentu Federacije i u Parlamentarnoj skupštini BiH svugdje se ponavlja ista priča. Na sve načine se nastoji izbjeći sama rasprava, nastoji se izbjeći da hrvatski predstavnici argumentiraju svoje stavove”, kaže Franjičević.

Nema tehničkih zapreka

Franjičević smatra kako je nužno ”da se jednom narodu uz to i konstitutivnom omogući da sam kaže kakav informativni sustav želi i u kakvom obliku želi izražavati političke i kulturne stavove, štiti svoje identitetske i nacionalne osobitosti”.

Sudionik na ovom Okruglom stolu, Mate Bandur, savjetnik u Vijeću ministara, je rekao kako je problem što entiteti imaju televizije, a ne narod. Kaže kako postoje tehničke predispozicije za postojanje takvog kanala.

”Do 15. lipnja 2016. godine cijeli prostor BiH mora biti digitaliziran. To je potpisano prije sedam-osam godina. Digitalizacijom će biti devet kanala, od devet kanala tri će pripasti emiterima Federalnoj, BHT-u i RS-u koje će djelovati na cijelom prostoru BiH. Međutim, imaju šest slobodnih kanala tako da tehničkih zapreka nema”, rekao je Bandur.

Bandur smatra kako Hrvati ne plaćaju pretplatu jer nemaju televiziju na svom jeziku.

”Kako će plaćati pretplatu za nešto što nije njihovo”, upitao je Bandur i dodao kako smatra da Federalna televizija ne zastupa interese Hrvata. Kaže kako je 12 posto Hrvata na Federalnoj televiziji, kako je od sedam direktora jedan Hrvat, a od sedam urednika jedan.

”Mogu nosati kablove, scenu raditi, ali u uredničkom dijelu gdje se kreira politika tu ih nema”, rekao je Bandur.

Na Okruglom stolu je sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja se prisutnima obratila putem video poruke iz Bruxellesa.

”Budući da su Hrvati u neravnopravnom položaju televizijski kanal bio bi samo mali korak u postizanju ravnopravnosti u BiH”, smatra Šuica.

Nitko neće dobiti ili izgubiti izbore

Dekan Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je rekao kako je treći kanal na hrvatskom jeziku legitimno pitanje o kojemu treba razgovarati. Tomić kaže kako na pitanju trećeg kanala nitko neće ni dobiti ni izgubiti izbore.

”Mi smo svjesni da Daytonski okvir nije u potpunosti učinio ravnopravnim tri jezika i tri naroda i da nije televizijske sustave prilagodio jednoj stvarnosti koja se naziva konstitutivnost tri naroda u BiH. Nije tajna da hrvatski jezik u javnim servisima nije zastupljen, a rekao bi da nije zastupljen ni hrvatski entitet ni hrvatska baština. i o tome treba razgovarati”, smatra Tomić.

Pročelnik Odjela novinarstva Filozofskog fakulteta docent Ilija Musa kaže kako je kanal na hrvatskom jeziku postojao 1998. godine, ali kako ga je visoki predstavnik ukinuo.

Španjolski model za kanal na hrvatskom

”Ako uzmemo u obzir zakon iz 1999. godine koji je predviđao Federalnu televiziju s dva kanala, jednim na kojem bi se koristio hrvatski jezik, a drugi na kojem bi se koristio bošnjački jezik i ako uzmemo u obzir da je takav zakon ukinut na uštrb hrvatskog naroda onda možemo pomisliti i da je ured visokog predstavnika poduzeo neke korake koji nisu u skladu s njihovim pravima”, rekao je Musa.

Na pitanje novinara što je s Hercegovačkom televizijom koja je bila na hrvatskom jeziku Musa je rekao kako je općepoznato da je ta televizija ugašena, ali i da ona nije funkcionirala kao dio javnog RTV sustava.

Musa je rekao kako je cilj Okruglog stola razgovor o rješenjima i modelima informiranja hrvatskog naroda.

”Taj model može biti konsocijacijski, integrirajući ili neki drugi model kakav je primijenjen u nekim drugim državama npr. švicarski model, belgijski model, a Hrvatima bi čak odgovarao i španjolski model gdje imamo jednu RTV postaju na razini države regionalnu TV postaju”, rekao je Musa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Diljem BiH Hrvati obilježili žrtvu Vukovara i uspostave Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Paljenjem svijeća i molitvama diljem Bosna i Hercegovine obilježen je spomen na Vukovarsku žrtvu, ali i stradanje Hrvata u toj zemlji te uspostavu Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja je utemeljena zbog obrane od predstojeće agresije istoga dana kada je i pao Vukovar.

Duž Vukovarske ulice u Mostaru građani su upalili svijeće, a svećenici iz crkve svetog Mateja nakon mise poveli su procesiju s upaljenim svijećama koja se u molitvi zaustavila ispred središnjeg križa za žrtve Vukovara. Priključili su im se ondje brojni Hrvati i vjernici te su se pomolili za žrtve ubijene 1991. u tome gradu na Dunavu.

Nakon molitve u Vukovarskoj ulici u Mostaru, mladež udruge Troplet je na brdu Humu iznad Mostara, podno Jubilejskog križa upalila 27 velikih svijeća odajući poštovanje žrtvi Vukovara i sjećanje na 27 godina od uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Diljem Bosne i Hercegovine noću na nedjelju i u samu nedjelju zapaljene su svijeće u sklopu akcije ‘Večer sjećanja’, a veliki broj Hrvata iz BiH otputovao je u Vukovar. Svijeće su zapaljene u Širokom Brijegu, Čapljini, Čitluku, Žepču, Orašju i brojnim drugim središtima.

Kako su priopćili iz Mladeži HDZ-a BiH koja je pokrenula akciju „Večer sjećanja“ je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara prije 27 godina krenula i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

”Snaga i zajedništvo koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u „Večeri sjećanja“ prisjećamo zajedničke žrtve koju je hrvatski narod prošao prije 27 godina”, priopćili su iz te organizacije.

Predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić istaknuo je da je Herceg Bosna 1991. godine osnovana u trenutku pada Vukovara i dok su trajali napadi tzv. JNA na Hrvatsku s područja Bosne i Hercegovine na što tadašnje vlasti nisu imale nikakva odgovora.

”S velikog područja BiH napadana je Republika Hrvatska, a odgovora na neke stvari, poput uništenja sela Ravno, jednostavno nije bilo i HVO i Herceg Bosna su se tu pojavili kao povijesna nužnost”, istaknuo je Šoljić.

Hrvati su odigrali ključnu ulogu za neovisnost Bosne i Hercegovine, a bošnjačka politika danas pokušava sotonizirati Herceg Bosnu, rekao je Šoljić koji u tome vidi hegemonističku želju za obespravljivanjem Hrvata.

“Bošnjacima i Sarajevu Herceg Bosna nije smetala dok su im Hrvati trebali. Kad je trebalo proglasiti neovisnu BiH, nije im smetala ni u državnom parlamentu niti na referendumu o neovisnosti BiH koji je uspio zahvaljujući Hrvatima”, rekao je Šoljić.

(Hina)

 

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Objavljeno

na

Objavio

Odmah nakon masakra u Borovu Selu srpske snage razorile su Uništa, selo na obroncima Dinare u BiH. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA. Tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu: “To nije naš rat”. Nakon tih opomena i Vukovara rađa se Herceg Bosna.

Višemjesečnu dramu raspada Jugoslavije i krvavog rata u Hrvatskoj, koji je kulminirao padom Vukovara 18. studenog 1991. s jednakom tugom, ali i prkosom te svjesnosti kako je na pomolu još krvavija repriza na teritoriju Bosne i Hercegovine, pratili su Hrvati i njihovi politički prvaci, piše Večernji list BiH. I već tada su bolno preživljavali sudbinu ove agresije. Prvo napadnuto, razoreno i etnički očišćeno mjesto u BiH još 10. svibnja 1991., odmah nakon masakra u Borovu Selu, bila su Uništa, selo na obroncima Dinare kojemu se jedino prometno može pristupiti iz Hrvatske. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA.

‘To nije naš rat’

Iz Sarajeva nikakva službenog odgovora institucija. Dapače, tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu “To nije naš rat” koja do danas debelo obilježava i hrvatsko-bošnjačke odnose, koji su uglavnom isprepleteni nepovjerenjem. Svjesni da središnje institucije vlasti neće biti u stanju obraniti Hrvate, ali ni zemlju od nastupajuće agresije, politički predstavnici Hrvata u BiH pokazuju vizionarsku odlučnost organizirati se u političku, a kasnije i vojnu organizaciju kako bi obranili nacionalno biće. Tako hrvatske političke institucije okupljene oko HDZ-a BiH u središnjoj Bosni potkraj srpnja 1991. ocjenjuju da Predsjedništvo BiH svojim neodređenim stajalištima, ali ni Vlada BiH, nije ništa poduzelo za rješavanje nastale situacije BiH u kojoj se nastavljalo novačenje rezervista i njihovo preuzimanje oružja. Uslijedila su i reagiranja i drugih stranačkih odbora te se nakon dolaska rezervista iz Srbije i Crne Gore na područje Hercegovine 18. rujna 1991. godine osniva Krizni stožer te se započinje s nabavom naoružanja.

Krizni stožeri su hitno uspostavljeni za Travničku, Hercegovačku i Posavsku regionalnu zajednicu. Upravo je ta Posavska zajednica, koja je najviše doživljavala patnje Vukovara, šest dana prije ove tragedije, 12. studenoga 1991. godine, odlučila ustrojiti Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu. U njezin sastav su ušle općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku kako bi se obranili Hrvati od agresije. Dok su sve oči bile uprte prema gradu stradalniku i heroju, upravo suočeni sa sličnim iskušenjima, politički Hrvati okupili su se u Grudama i utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Najprije je njezino sjedište bilo u Grudama, zatim je prebačeno u Mostar. U njezin sastav su ušle sve većinski hrvatske općine, oko 30 njih u Bosni i Hercegovini. U odluci koju su potpisali prvi demokratski izabrani načelnici ili, pak, čelnici općinskih vijeća, iskazana je ipak lojalnost legalno izabranim vlastima BiH, sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju. I u aktu o osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ali i kasnijem Hrvatske Republike Herceg Bosne, jasno je pisalo kako se ova struktura nalazi unutar Bosne i Hercegovine kao aranžman za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja, koje pak nije ni do danas realizirano.

BiH je okupirana

Tada je prigodom osnivanja Herceg Bosne predsjednik Mate Boban upozorio na epilog koji je, nažalost, i uslijedio. 
“Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njezinim cestama, željeznicom, eterom njezinim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi”, rekao je predsjednik HZ HB, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne. Nakon Gruda i HZ HB utemeljene su i druge manje zajednice diljem BiH, najprije kao način za obranu od Usore i Žepča do središnje Bosne. Kroz rat institucije HB dobile su i svoje obrambene snage te bile sastavni dio svih rješenja o miru u BiH.

ODLUKA O GAŠENJU TEŠKI PROMAŠAJ

U svim sredinama gdje su opstale institucije Herceg Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane Hrvati su uspjeli opstati u ratu te zadržati svoj snažni utjecaj. Tamo gdje to nije bio slučaj, pretrpjeli su daleko veće žrtve. Dvadeset i četiri godine nakon što je službeno ugašena, vidi se koliko je bila pogubna takva odluka. Ponajprije stoga jer bi bila neprobojna brana u ostvarenju ratnih ciljeva bošnjačke politike o eliminiranju hrvatskoga naroda iz BiH.

Zoran Krešić/Večernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari