Pratite nas

BiH

Hrvati, ne prodajite očevinu!

Objavljeno

na

Osnovni razlozi aktualne demografske drame Hrvata u BiH su neriješeno pitanje unutarnjeg uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), neuspio povratak prognanika i raseljenih Hrvata, osobito u RS; vrlo negativan prirodni priraštaj Hrvata koji su ostali u BiH; trend novog iseljavanja Hrvata iz BiH, nakon ulaska RH u EU.

Te ocjene je iznio banjolučki biskup mons. Franjo Komarica na nedavno održanom okruglom stolu u Banja Luci na temu ”Hrvati u RS, pitanje opstanka i perspektive”.

Sudjelovalo je više od 30 izabranih uzvanika iz područja politike, gospodarstva, prosvjete, kulture, bankarstva te predstavnici Udruga prognanika iz banjolučkog i kotorvaroškog kraja, javila je KTA.

Iskorjenjivanje Hrvata

Franjo-KomaricaBiskup Komarica je dao i moguća rješenja za prethodno nabrojane probleme opstanka Hrvata u BiH.

– Ciljano i učinkovito raditi na zaustavljanju daljnjeg iseljavanja Hrvata iz BiH i na podizanju nataliteta. Politički, pravno, materijalno i ekonomski više pomoći povratak svih onih koji se žele i mogu vratiti u svoj rodni kraj, osobito na području RS.

Intenzivnije stvaranje ozračja sigurnosti treba se očitovati poglavito podizanjem političke i pravne sigurnosti koja će pogodovati gospodarskom razvitku osobito hrvatski kompaktnih naselja i sredina u BiH; jačanjem ustanova nacionalne kulture; jačanjem postojećih međusobnih veza između Hrvatske i hrvatske populacije na području cijele BiH, nabrojao je Komarica neke od načina olakšavanja opstanka Hrvata.

U predratnoj godini 1991. na području BiH je živjelo između 820.000 i 825.000 katolika, uglavnom hrvatske nacionalnosti! A onda je tijekom rata (1992-95), ali i u poratnim godinama, podsjetio je biskup, uslijedio izuzetno veliki povijesni egzodus katolika-Hrvata. Unatoč daleko povoljnijim povijesnim okolnostima nego u ranijim stoljećima, dogodilo se i odobrilo izuzetno dramatično nasilno iskorjenjivanje domicilnog hrvatskog pučanstva s većeg područja Bosne!

-Prije 100 godina, 1913. bilo je u BiH 458.999 katolika. Danas nas ima oko 440.000, dakle tek 52,85 posto od predratnog broja. U FBiH nedostaje oko 40 posto, a u RS čak oko 95 posto katolika! Da se doista radi o fatalnom iskorjenjivanju jednog domicilnog, dapače najstarijeg naroda na tom području – hrvatskog naroda – pokazuju i žalosni podatci o broju katolika u našim župama koncem godine 2013. –

to je ujedno uglavnom i broj ovdašnjih Hrvata – na području Bosanske Posavine (Vrhbosanska nadbiskupija) i Bosanske Krajine (Banjolučka biskupija) – koje su na području entiteta RS. U 55 župa tek je oko 8.400 katolika, rekao je Komarica.

Ima li ikojeg iskrenog, dobronamjernog čovjeka, upitao je, a pogotovo Hrvata i katolika da mu ove porazne brojke baš ništa ne znače? Usporedbe radi, koncem 1995. bilo je u istim tim župama oko 9.400 katolika!

Dakle, umjesto predviđenog i željenog povratka dogodio se nastavak uništenja jednog naroda! Hoće li itko od političkih dužnosnika – domaćih i međunarodnih biti pozvan na odgovornost zbog sudjelovanja – aktivnog ili pasivnog u uništavanju jednog domicilnog europskog naroda u njegovoj domovini?

Zaboravljeni grobovi

-Za sve te nevoljnike i obespravljene ljude izgubljena su njihova rodna mjesta, koja daju životu smisao i dostojanstvo; mjesta koja, kao osobita dragocjenost osvježavaju događaje iz vlastite povijesti. A redovito se time gubi i mogućnost da se sačuva sveta ostavština vlastitih roditelja i predaka, a ne rijetko i da se pohode njihovi grobovi, rekao je biskup uz opasku kako se naslušao tvrdnje da ”ljudi, brže zaboravljaju smrt vlastitog oca nego gubitak očevine”. Kad si nekom oduzeo očevinu, dodaje, dao si mu trostruko više. Naoružao si ga pamćenjem, mržnjom i osvetom!

-Kakva to strašna mora biti zabluda: misliti da će se sa rušenjem nečije kuće, odnosno doma uništiti potpuno i čovjeka koji se tu rodio i iz čijeg srca i pamćenja ne odlazi ni rodni dom ni rodni kraj! Mi smo svi neposredni svjedoci takve fatalne zablude u kojoj su se našli naši suvremenici pa čak i neki naši sunarodnjaci, i još uvijek se u njoj nalaze, upozorio je Komarica.

U procesu opadanja ukupnog broja katolika, prema provjerenim godišnjim crkvenim statistikama, nakon kraćeg poratnog prirodnog porasta, od 2002. godine ponovno je nastupio sve negativniji trend. Tako je 2010. u svim župama u BiH registrirano 1.410 pokopanih više nego krštenih. To je, veli biskup, jedan od pouzdanijih pokazatelja kakva je aktualna demografska situacija sa hrvatskom populacijom u BiH.

-Nakon protjerivanja od strane susjednog naroda – i tzv. „humanog preseljenja“ od strane političara vlastitog naroda, uslijedilo je na razne načine – sprječavanje povratka prognanih i izbjeglih Hrvata, koji su se svakako željeli vratiti, vjerujući i u obećanja „velikih sila“. Tijekom poratnih godina bili smo svjedoci rušenja i uništavanja onih domova prognanih Hrvata koji su preživjeli ratna pustošenja, rekao je Komarica.

Iznio je i šokantne podatke prema kojima je na teritoriju Bosanske Posavine 60 posto domova uništeno nakon rata! Slično je i u župama Bosanske Krajine. Osim uništavanja domova i imanja prognanika, lokalne vlasti su godinama uskraćivale popravak nužne infrastrukture: vodovodne ili elektro-mreže, puteva, dobivanje zdravstvenog osiguranja, a o mogućnosti zaposlenja hrvatskoj populaciji nije želio ni

govoriti.

-Sve je to bilo ne samo poznato predstavnicima međunarodne zajednice zadužene za izgradnju pravne države – nego i odobravano u duhu njihova vlastitog priznanja: što gore za vas, to bolje za nas, sažeo je maksimu djelovanja međunarodne zajednice u BiH.

Hrvatska budućnost

Pitanje svih pitanja za Hrvate i katolike u BiH, njihovu budućnost, a time i budućnost same države BiH jest mogućnost održivog povratka svih onih prognanih i izbjeglih Hrvata koji se žele vratiti i koji se imaju kamo vratiti, tj. koji još nisu prodali svoju imovinu.

-Bez brojnijeg povratka Hrvata prijeti realna opasnost da ni BiH kao država ne opstane, a to se može dramatično odraziti i na susjednu Republiku Hrvatsku. Za očekivani i potrebiti povratak prognanih i izbjeglih Hrvata u RS kroz sve poratne godine – ni službeni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH i u RH nisu nažalost mnogo učinili. Podaci i statistike njihova rada su porazni, reklao je biskup Komarica.

Do sada kod političkih predstavnika hrvatskog naroda, primijetio je, očito nije bilo čvrste volje i jasne javne odluke, a još manje izrađene učinkovite strategije i konkretne pravne i materijalne pomoći da se i bh. Hrvatima pomogne u ostvarenju njihovih prava, kao što su to daleko učinkovitije uradili pripadnici – političari – druga dva konstitutivna naroda svojim narodima.

-Dobija se dojam da obespravljeni bosanski Hrvati zapravo ne pripadaju nikome od domaćih političara, a o stranim da i ne govorim, istaknuo je Komarica.

Neupitna je samo činjenica, veli, da je s tim obespravljenim ljudima slično kao i za vrijeme otomanske uprave, trajno i učinkovito ostala jedino Katolička Crkva.

-Velika je šteta, pa i sramota da se veliki dio hrvatske inteligencije iz BiH i RH sve ove godine uglavnom držao po strani, prepuštajući dio svoga naroda na području Bosne samovolji njegovih zatirača. Smišljeno i namjerno je dopušteno da mnogo vremena prođe u istjecanju – osobito iz Bosne – hrvatskog nacionalnog bića.

Posljedice tog i takvog istjecanja ne mogu ne biti mnogostruko fatalne! Može li se – i želi li se uopće zajedničkim snagama, zajedno s aktualnim hrvatskim političarima i gospodarstvenicima iz naše zemlje, iz susjedne Hrvatske i inozemstva konačno napraviti objektivna dijagnoza aktualnog stanja hrvatske populacije u BiH te izraditi primjenjivu i učinkovitu kratkoročnu i dugoročnu strategiju za sigurnu budućnost katoličke odn. hrvatske populacije te je odlučeno provoditi u djelo, pita se Komarica.

Smatram nužnim, izričit je bio na okruglom stolu koji je organizirao Večernji list, zaustavljati odlazak onih bosanskih Hrvata u treće zemlje koji se kao prognanici i izbjeglice još uvijek nalaze na području Hrvatske. Svima onima, koji imaju bilo što od svoje očevine ili imovine u BiH treba sugerirati da ne prodaju imovinu, i učinkovito im pomoći da se vrate u svoj rodni kraj i da im se tamo pomogne da žive ravnopravno s drugim građanima uživajući sva prava i slobode te ispunjavajući sve dužnosti kao i drugi pored njih.

KTA/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Objavljeno

na

Objavio

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike.

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili, piše Dnevnik.ba

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji.

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve:

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH.

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“.

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata.

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

„U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH.

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž.

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima.

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne.

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH.

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze.

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija.

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH.

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen.

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH.

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Država BiH nikada nije zauzela službeno stajalište protiv gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u utorak kako BiH nema jedinstveno stajalište oko gradnje Pelješkog mosta pa su neutemeljeni zahtjevi nekih od njenih dužnosnika da se taj projekt ne realizira dok se ne riješi granica s Hrvatskom odnosno uredi razgraničenje na moru kod Neumskog zaljeva.

“Predsjedništvo BiH nikada nije usvojilo zaključak ili neki drugi službeni akt u kojemu bi iznijelo jedinstveno stajalište države Bosne i Hercegovine a koje se odnosi na neslaganje s projektom Europske unije u Hrvatskoj oko izgradnje Pelješkog mosta i njegovo osporavanje u smislu da na bilo koji način ugrožava interese BiH”, stoji u izjavi koja je medijima dostavljena iz Čovićevog ureda u Sarajevu.

Čovićevo je tumačenje kako parlament BiH službeno nikada nije ni zatražilo obustavu izgradnje Pelješkog mosta jer je o tome odlučio samo Zastupnički ali ne i Dom naroda.

Ni Vijeće ministara BiH nikada nije osporilo realizaciju ovoga projekta.

“Javne reakcije, izjave i prethodna pisma pojedinih dužnosnika BiH različitim europskim institucijama i vladi Hrvatske samoinicijativni su akti i pokušaji komunikacije s institucijama drugih država i EU izvan okvira ustavno predviđenih nadležnosti, kojima se zadire u ovlasti drugih državnih tijela što nanosi nemjerljivu štetu BiH”, izjavio je Čović dodajući kako takvo djelovanje nema karakter ovlaštene međudržavne komunikacije pa stoga ne održava službena stajališta države Bosne i Hercegovine.

Čovićeva je ocjena kako je Hrvatska u prethodnoj komunikaciji usuglasila projekt s bosanskohercegovačkom stranom i u potpunosti uvažila sve tehničke zahtjeve koje su iznijeli eksperti i stručna tijela iz BiH.

Čović je u svojoj izjavi čestitao Hrvatskoj na potpisivanju ugovora i početku realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta.

Predstavnici Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation potpisali su u ponedjeljak u Dubrovniku ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama.

Nakon toga, iz BiH su stigle burne reakcije i stajališta kako se on ne može graditi prije utvrđivanja konačne granice BiH i Hrvatske.

Iz ureda predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića priopćeno je da se vlasti BiH protive gradnji Pelješkog mosta prije rješavanja graničnog pitanja s Hrvatskom i da je to nepromijenjeno stajalište već više od deset godina.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizidić najavio je kako će osobno tražiti od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Hrvatska ne gradi Pelješki most sve dok se ne riješi otvoreno granično pitanje između dvije zemlje, te je potpisivanje ugovora nazvao “nekorektnim i nedobrosusjedskim postupkom”.

U utorak je Zvizdićev zamjenik i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio kako je negativno Zvizdićevo reagiranje samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati