Pratite nas

BiH

Hrvati osporavaju Ustav Federacije BiH zbog mogućnosti preglasavanja

Objavljeno

na

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto dostavila je Ustavnom sudu BiH novu apelaciju kojom traži da se ospore odredbe Ustava Federacije BiH koje su omogućavale da brojniji Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH.

Apelacija koju je dostavila visoka dužnosnica HDZ-a BiH Ustavnome sudu temelji se na ranijoj presudi koju je Ustavni sud donio po apelaciji Bože Ljubića, nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH i aktualnog saborskog zastupnika kojom su izbrisane te odredbe u Izbornom zakonu, no on se nije žalio na odredbe Ustava Federacije BiH.

Ova apelacija dolazi u trenutku kada su bošnjačke i probošnjačke stranke predstavile inicijativu za provedbu presude Ustavnoga suda BiH po Ljubićevoj apelaciji u federalnom Parlamentu, no koja po mišljenju iz hrvatskih stranaka nastavlja mogućnost diskriminiranja bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Apelacija je na tragu odluke Ustavnog suda kojom je takva odredba Izbornog zakona stavljena izvan snage jer se njome ne osigurava provedba legitimnog izbora izaslanika konstitutivnih naroda u Dom naroda iz pojedinih županija. Presuda se na neizravan način dotakla i tih odredbi”, rekla je predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika. Razlika u vrijednosti glasa je 1400 puta. Krišto smatra da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.

“Ako bi se nastavilo s praksom da se iz pojedinih županija bira po jedan izaslanik, čak i unatoč tome što toga naroda tamo gotovo nema, došli bismo do toga da nemamo legitiman izbor konstitutivnih naroda, a vrijednost glasa birača ne bi vrijedila jednako, što je nedopustivo”, rekla je Krišto. U odluci Ustavnoga suda po Ljubićevoj apelaciji eksplicitno je navedeno kako se neće osigurati izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda ako se dopusti praksa da drugi narodi biraju izaslanike u Dom naroda.

“Više je nego očito da navedene odredbe omogućuju predstavnicima jednog konstitutivnoga naroda u zakonodavnom tijelu županije legitimitet dati predstavnicima drugog konstitutivnoga naroda… Očito je da navedene odredbe impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda”, naveo je Ustavni sud BiH.

Supredsjedatelj Doma naroda Božo Ljubić izjavio je kako je “obrazloženje iz ranije odluke Ustavnoga suda ogroman kapital” za novu apelaciju.”Ona se može doslovno primijeniti na ovaj slučaj. Odredba koja je bila ranije u Izbornom zakonu i koja je proglašena neustavnom, i koja je ostala u Ustavu FBiH, daje jednaku mogućnost nelegitimnoga izbora”, tvrdi Čolak.

Objašnjava da pokušaj bošnjačkih stranaka koje inzistiraju na provedbi upravo tih prijepornih odredbi Ustava zapravo poručuje kako žele nastaviti nametati Hrvatima političke predstavnike te bez njih vladati u FBiH i BiH.

(Hina)

Hrvati više ne smiju biti žrtva izbornog inženjeringa

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Željka Cvijanović nova predsjednica Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Republike Srpske (RS) je Željka Cvijanović, preliminarni su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), na osnovu obrađenih svih 2.240 biračkih mjesta.

Cvijanović, koja je kandidatkinja SNSD-a za entitetsku predsjednicu, na osnovu obrađenih 100 posto biračkih mjesta, osvojila je 308.877 glasova ili 47,58 posto podrške birača na općim izborima 7. Listopada, prenosi Fena.

Kandidat Saveza za pobjedu Vukota Govedarica dobio je 278.878 glasa ili 42,96 posto.

Po preliminarnim podacima SIP-a, kandidat Koalicije za BiH za potpredsjednika RS-a iz bošnjačkog naroda Ramiz Salkić je osvojio 16.623 glasova ili 2,56 posto.

Za potpredsjednika RS-a iz reda hrvatskog naroda najviše glasova i na ovim izborima dobio je Josip Jerković iz koalicije HDZ BiH-HSS, HKDU BiH, HSP-HNS i to 2.177 ili 0,34 posto podrške birača.

Podaci SIP-a pokazuju da je broj važećih glasačkih listića za ovaj nivo vlasti 93,17 posto, odnosno nevažećih 6,83 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Objavljeno

na

Objavio

Unsko-sanska županija (USK) dio je BiH u kojemu se koncentrira najveći broj ilegalnih migranata u nastojanju da se domognu Hrvatske i nastave put ka zapadnim zemljama.

Dan nakon što je u improviziranom centru za smještaj ilegalnih migranata u Bihaću došlo do ozbiljnog fizičkog sukoba među migrantima, a napadnuti su i policajci koju su došli intervenirati – 10. listopada održan je sastanak operativnog štaba MUP-a s kojeg je još jednom poslan apel institucijama da se uključe u rješavanje problema, riješe smještaj migranata i pojačaju kontrolu granice, prvenstveno one sa Srbijom.

Iz MUP-a USK napominju kako usklopu Operativne akcije ‘Migrant’ svakodnevno prate i poduzimaju niz dodatnih mjera i aktivnosti u nastojanju da održe povoljno stanje javne sigurnosti kao i dosadašnji načina života stanovnika USK-a.

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je dio globalnog rata protiv kršćanske Europe

Upozoravaju kako su u borbi s nekontroliranim dolaskom migranata i njihovim boravkom u USK-u (prvenstveno u Bihaću i Velikoj Kladuši) prepušteni sami sebi.

Dodaju kako su više puta apelirali državne institucije i humanitarne organizacije za pomoć, međutim – bitnijih bitnijih pomaka u kontroli migrantske situacije i poboljšanja uvjeta smještaja migranata nije bilo.

Iznijeli su podatke da je od početka ‘migrantske krize’ na područje USK-a pristiglo ukupno 10.113 ilegalnih migranata, od čega najviše u Bihać.

U kolovozu ove godine stiglo je njih 1866, a u rujnu rekordan broj migranata – njih 2764. Gotovo trećina migranata nije imala osobnih dokumenata, nisu identificirani, a Služba za poslove sa strancima nije ih obrađivala iako im je to zakonska obveza, navode iz MUP-a USK.

Dodaju kako je najviše ilegalnih migranata došao iz Pakistana, Irana, Iraka i Afganistana, dok je manje njih ih Sirije, Bangladeša, Indije i drugih zemalja.

“Sa povećanjem broja ilegalnih migranata došlo je i do naglog pogoršanja sigurnosne situacije u Unsko-sanskom kantonu, prvenstveno Gradu Bihaću, odnosno do znatnog povećanja broja krivičnih dijela koja su počinjena od strane migranata (krađe, teške krađe na naročito drzak način, nasilničko ponašanje, narušavanje nepovredivosti doma, napad na službenu osobu, razbojništvo, silovanje, pokušaj ubojstva i sl.), a izvršena su sa većom dozom drskosti, zbog čega je kod stanovništva USK-a došlo do velikog nezadovoljstva i straha za vlastitu sigurnost”, napominju u MUP-u.

Dodaju kako su u nastojanju da “održe povoljno stanje sigurnosti do krajnjih granica iscrpili sve svoje ljudske i materijalno-tehničke resurse” te je upitno hoće li “u budućnosti biti efikasni”, prvenstveno u Gradu Bihaću.

“Zbog svega navedenog Uprava policije MUP USK-a TRAŽI od svih institucija, prvenstveno državnih ali i svih drugih nivoa vlasti, kao i međunarodnih humanitarnih organizacija, da se ODMAH uključe u rješavanje nastale situacije, te u roku od deset dana poduzmu konkretne mjere kako bi rasteretili USK od stalnog i povećanog pristizanja ilegalnih migranata i njihovom ravnomjernom raspoređivanju na čitavoj teritoriju BiH, te rješavanju adekvatnog smješaja samo ograničenom broju migranata koje naš Kanton može primiti, a prvenstveno u cilju zaštite i sigurnosti građana USK-a i njihove imovine reguliranih ustavima i zakonima u BiH”, stoji u priopćenju MUP-a.

 

Masovna tuča među migrantima u Bihaću, policija morala uporabiti oružje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari