Pratite nas

Vijesti

Hrvati prosvjede sve više ‘lajkaju’, a sve manje izlaze na njih

Objavljeno

na

Hrvati prosvjede sve više ‘lajkaju’, a sve manje izlaze na njih. Dojam je to koji se stječe nakon nekoliko neuspješnih prosvjeda čiji su organizatori pokušali mobilizirati građane preko Facebooka.

[dropcap]T[/dropcap]ako se je za prosvjed podrške nezadovoljnim građanima Bosne i Hercegove na društvenim mrežama ubilježilo više od 4.500 građana, no na kraju ih je na ulice izašlo tek stotinjak. Akcija nije uspjela, iako su u isto vrijeme pojedini mediji otvoreno pozivali građane na rušenje vlade „po bosankom modelu“.

Hrvatska je pionir u online-aktivizmu

Da pretvoriti ‘lajk’ u glas ili neku akciju nije jednostavno ni velikim brendovima, a kamoli skupina koje se nisu verbalizirale, koje ne znaju što hoće i što zastupaju, u razgovoru za Deutsche Welle objašnjava Krešimir Macan, stručnjak za političku komunikaciju. Ljudi, dodaje, u takvim situacijama načelno podrže ideju, ali se to raspline jer ne znaju tko ih vodi i zašto bi trebali otići na taj prosvjed.

Prosvjedi u Bosni i HercegoviniProsvjedi u Bosni i Hercegovini

Macan ističe da je Hrvatska ipak pionir u online-aktivizmu te da su u njoj organizirane spontane akcije koje su imale velikog učinka. Među njima je i rušenje projekta državne mature prije šest godina. Potom su organizirani prosvjedi ‘Stegnite remen, bando lopovska’ 2008. godine koji su na glavni zagrebački trg izvukli 10 tisuća ljudi. „Ali kada na trg na kojem se može okupiti 50 tisuća ljudi izađe njih 10 tisuća, to izgleda malo. Jest da je 800 tisuća ljudi ‘lajkalo’ tu akciju, ali ona je imala veliki uspjeh. Policija je bila u panici jer im se prvi puta dogodio takav prosvjed“, kaže naš sugovornik.

Docent Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mate Kapović, i sam sudionik i organizator brojnih prosvjeda, tvrdi da je medijska logika prema kojoj Hrvati samo ‘lajkaju’ na Facebooku nije utemeljena u realnosti te, kaže, ima i određenu ideološku funkciju. „Ljude se kori kad ne izlaze na ulice, kada nema nekih velikih prosvjeda i reakcija. A kad se dogodi nasilje kao u BiH, onda je to huliganizam. Ili se tvrdi da se prosvjedima neće ništa postići pa s tim ne možete nikako na zelenu granu“, kaže Kapović. Navodi da je na prostorima Hrvatske još od osamdesetih godina bilo dosta prosvjeda i štrajkova, ali da je problem u tome što prosvjedi uglavnom nisu bili ideološki koherentni i zastupali su partikularne interese: primjerice studentske, sindikalne ili seljačke.

Pomaci ipak postoje

Iako će mnogi tvrditi kako prosvjedi u Hrvatskoj nisu uspješni, Kapović se s tim ne slaže i kaže da su pomaci ipak postignuti iako možda deklarirani krajnji ciljevi nisu dosegnuti. Pojedini su prosvjedi, poput studentskih, utjecali na one koji su se dogodili poslije njih. „U prosvjedima se ljudi često upoznaju. Stvaraju se nove veze i inicijative. Pa je tako ‘slovenski ustanak’ uz promjenu mariborskoga gradonačelnika stvorio nove perspektivne stranačke opcije“, kaže Kapović.

Vid JerajVid Jeraj

Zagrebački novinar i pisac Vid Jeraj je i sam 2011. godine sudjelovao u prosvjedima koji su se održavali na dan otvorenja trgovačkog centra Cvjetno u Zagrebu. Riječ je o privatnom objektu izgrađenom u središtu grada pod krinkom javnog interesa. U samom prolazu kroz objekt uhićena su četvorica prosvjednika, među njima i Vid Jeraj. Prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira zviždanjem i nošenjem transparenata ipak je nedavno odbačena. „Ne želim da me se atribuira kao buntovnika. Građansko pravo čovjeka je reći ‘ne’ kada mu netko nameće svoje mišljenje“, kaže Jeraj. Za prosvjede koji su se prije nekoliko godina događali u Hrvatskoj, kada su građani izašli na ulice protiv vlade premijerke Jadranke Kosor, misli da su bili značajni, iako se mnogima iz današnje perspektive ne čini tako.

„U odnosu na prosvjede koji se odvijaju u BiH, Hrvati su danas ‘Mujo i Haso’. Bosanci nam se danas mogu slobodno smijati u lice. Pitanje je smije li redateljica Jasmila Žbanić reći ‘marš’ hrvatskom premijeru i tu svatko ima svoje mišljenje. Svaki Hrvat ima pravo na dva mišljenja. Ali Bosanci mogu reći da ‘Mujo i Haso’ žive u Hrvatskoj.“ Spomenutu usporedbu s dvojcem iz viceva Jeraj stavlja u kontekst cenzure medija za koju kaže da je poprimila zastrašujuće razmjere. „Svjedočimo tomu kao posljedici orkestrirane izdaje svakog partikulariteta u okviru takozvanih nacionalnih interesa“, navodi Jeraj za DW.

Anonimnost kao dvosjekli mač

Iako se ne čini tako, Hrvatska se visoko pozicionirala na prosvjednoj karti Europe. Kada se gleda zadnjih dvadesetak godina, navodi Kapović, imala je najviše militantnih obrana tvornica u istočnoj Europi. Kao primjer navodi Stožer za obranu Petrokemije i njihovu akciju iz 1998. godine. „Prosvjeda ima stalno, ali to što jedan nije uspio i nije prikupio 15 tisuća ljudi to ništa ne znači. Sasvim je izvjesno da će novi prosvjedi izbiti, ali se ne može predvidjeti što će biti iskra koja će ih potaknuti“, navodi Kapović i dodaje da političke elite žive u strahu od izlaska ljudi na ulice.

„Facebook je dobar način za organizaciju i koordinacije. Od Egipta, preko Hrvatske do BiH. Treba to realističnije sagledavati. Mi smo imali velike prosvjede prije samo tri godine, ali to ispari ljudima iz sjećanja. Idući mogu biti sutra ili za pet godina. Nezaposlenost je velika i nema perspektive. Sigurno će ih biti“, uvjeren je Kapović.

Mate KapovićMate Kapović

On potvrđuje da anonimnost koju Facebook osigurava organizatorima prosvjeda može biti dvosjekli mač. Iako javnosti možda nije važno kako se zovu ljudi koji organiziraju opći bunt, to može biti loše jer javnost ne zna koju ideologiju zapravo zagovaraju. „To je bio i razlog zašto se nisam odazvao na prosvjede podrške prosvjednicima u BiH. Vidio sam da je to ideološki sumnjivo.

S druge strane, ako vidite da je priča suvisla, to dobro paše u taj duh vremena horizontalnog organiziranja gdje se odbijaju vođe i hijerarhije. Dvije su strane te priče“, navodi docent Filozofskog fakulteta Kapović.

„Strategiju imaju samo vlade i tajne službe“

Vid Jeraj pak ne očekuje eskalaciju prosvjeda u Hrvatskoj, ponajviše zbog paralelnih događaja kao što su poplave, a koji idu na ruku predstavnicima izvršne vlasti. „Kao spinovi s neba. Ni glasnogovornik Sanaderove vlade ih ne bi bolje spakirao. Hrvatima ni Bog, kojemu su se oduvijek utjecali, očito ne želi pomoći“, kaže Jeraj. „Ni u internetskim vizijama, koje poprimaju kranjčevićevske alegorije, nema naznake da će nešto poći nabolje. I ja ću kao i svi ostali, moliti krunicu pasivnog otpora. Kao što kaže stara libanonska poslovica, ‘poljubi ruku i moli Boga da je slomi’. To dokazuje da smo prije svega kršćanski fatalisti. A to odgovara onima, koji nas zavađaju da bi nama vladali“, zaključuje cinično Jeraj.

No Krešimi Macan tvrdi da su ljudi u međuvremenu vidjeli da od Facebook-prosvjeda nema ništa pa su počeli samo ‘lajkati’ jer se to smatra društveno poželjnim. „To je jednostavno voajerizam. Stojite sa strane, gledate i radite ono što je društveno poželjno. Ljudi ‘lajkaju’ izvanredne izbore. Ali kada treba izaći na izbore, i inače ih 50 posto ne izađe.“ U organiziranju prosvjeda pokreta Occupy Croatia i Anonymous Macan ne vidi nikakvu jasnu strategiju. „Nema toga nigdje u regiji. Jasna strategija postoji jedino kad se jave države ili tajne službe. To vidimo u Ukrajini. Pa i u BiH je bilo kao neko dizanje naroda, a pokazalo se da nije Facebook bio presudan, već neka druga organizacija. Ni ovo što sada rade preko Facebooka ne prolazi. Plenum i ostalo u Sarajevu ne prolazi“, zaključuje Macan razgovor o građanskom buntu koji se dosta teško s društvenih mreža seli na hrvatske ulice.

Siniša Bogdanić/dw

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari